{"id":2064,"date":"2014-07-16T22:00:05","date_gmt":"2014-07-16T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2064"},"modified":"2014-07-16T22:00:05","modified_gmt":"2014-07-16T22:00:05","slug":"petar-bagaric-medunarodna-konferencija-ethno-political-conflicts-between-the-adriatic-and-the-aegean-in-the-1940s-the-long-term-impact-on-diplomacy-and-cultures-of-memory-etno-politicki-s","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2064","title":{"rendered":"Petar Bagari\u0107 &#8211; Me\u0111unarodna konferencija \u201eEthno-political Conflicts Between the Adriatic and the Aegean in the 1940s: The Long-Term Impact on Diplomacy and Cultures of Memory [Etno-politi\u010dki sukobi izme\u0111u Jadrana i Egejskog mora u 1940-ima: dugoro\u010dni u\u010dinak na diplomaciju i kulturu pam\u0107enja]\u201c, Be\u010d, 3.-4. srpnja 2014."},"content":{"rendered":"<div align=\"justify\">\u201eIstra\u017eiva\u010dka platforma Be\u010dki isto\u010dnoeuropski forum [Forschungsplatform Wiener Osteuropaforum]\u201c u suradnji s Institutom za suvremenu povijest te Institutom za bizantinistiku i neogrecistiku na Sveu\u010dili\u0161tu u Be\u010du odr\u017eala je 3. i 4. srpnja 2014. me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju o etno-politi\u010dkim sukobima izme\u0111u Jadrana i Egejskog mora u 1940-ima te njihovu dugoro\u010dnom u\u010dinku na diplomaciju i kulturu pam\u0107enja. Prostor izme\u0111u Jadrana i Egejskog mora obuhva\u0107a podru\u010dja oko kojih su se vodili sporovi izme\u0111u slavenskih naroda s jedne i neslavenskih naroda s druge strane: Dalmaciju, Istru, Koru\u0161ku i Makedoniju. Tijekom Drugog svjetskog rata sudionici tada\u0161njih etni\u010dkih i teritorijalnih sukoba poslu\u017eili su se novom retorikom o svjetskoj borbi izme\u0111u liberalnog kapitalizma, fa\u0161izma, nacizma i sovjetskog komunizma. Cilj konferencije bio je analizirati etno-politi\u010dke i regionalne dimenzije Drugog svjetskog rata i Hladnog rata u navedenim grani\u010dnim pokrajinama iz komparativne, transnacionalne i interdisciplinarne perspektive. Istra\u017eiva\u010dki interes organizatora bio je prou\u010diti kako je \u201eideja panslavizma instrumentalizirana za iredentisti\u010dke svrhe od strane jugoslavenskih komunista\u201c, te kako je \u201eideja panslavenske prijetnje slu\u017eila kao sredstvo u antikomunisti\u010dkoj mobilizaciji gr\u010dkih nacionalista, talijanskih fa\u0161ista i njema\u010dkih nacionalista\u201c. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Konferenciju je otvorio Oliver Schmitt, glasnogovornik Be\u010dkog isto\u010dnoeuropskog foruma i profesor na Institutu za isto\u010dnoeuropsku povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du. Objasnio je proces odabira sudionika konferencije izme\u0111u prijavljenih kandidata. Od 19 izlaga\u010da, 14 su bili doktori znanosti, a pet doktorandi. Ewald Kislinger, \u0161ef Odsjeka za bizantinistiku i neogrecistiku Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du, iznio je pregled historiografskih problema koje bi konferencija trebala razjasniti. Adamantios Skordos s Odsjeka za bizantinistiku i grecistiku Sve\u010dili\u0161ta u Be\u010du predstavio je suradnike na organizaciji konferencije (Florentine Kastner, Nathalie Soursos i Hansfrieder Vogel). U svom predavanju Skordos je predstavio evoluciju slike o slavenstvu kao neprijateljskom konceptu u gr\u010dkim, njema\u010dkim i talijanskim krugovima, koja se razvijala iz slike ruskog panslavizma 19. st. u sliku sovjetskog slavokomunizma 1940-ih. Obja\u0161njavaju\u0107i ciljeve konferencije, naveo je da su prostori austrijske Koru\u0161ke, gr\u010dke Makedonije i Julijske krajine (pod kojom je podrazumijevao Istru i Dalmaciju) bili predmet poku\u0161aja teritorijalnog pro\u0161irenja Titove Jugoslavije. Neslavenski narodi na tim prostorima dijelili su zajedni\u010dki povijesni narativ o komunisti\u010dkoj opasnosti, te su svoj antikomunizam vezali na ve\u0107 ranije prisutnu slavofobiju. Postojale su i razlike u naglasku lokalnih slavofobija. Tako su njema\u010dki nacionalisti bili opsjednuti ruskim panslavizmom kao najve\u0107om zaprekom i prijetnjom svojim interesima. Talijanski nacionalisti nisu bili antiruski raspolo\u017eeni poput njema\u010dkih, jer se njihov antislavizam razvio u suprotstavljanju Hrvatima i Slovencima u borbi za Julijsku krajinu, a strepio je od ju\u017enoslavenskog ujedinjenja. Gr\u010dki antislavizam trpio je od posebnog paradoksa: rusofilije ve\u0107ine Grka i istodobnog poimanja bugarskoga nacionalnog programa kao odjeka ruskih imperijalisti\u010dkih planova. Pre\u0161av\u0161i na razdoblje 1940-ih godina, Skordos je naveo da je obnovu tih ideja promicao komunisti\u010dki blok. Demonizacija slavokomunizma postala je bitnom komponentom njema\u010dkog nacizma, talijanskog fa\u0161izma i gr\u010dkog nacionalizma. Razli\u010diti jezici imali su razli\u010dito nazivlje: njema\u010dki je govorio o bolj\u0161evi\u010dkom slavenstvu, a gr\u010dki i talijanski o slavokomunizmu. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Kerstin Jobst iz Be\u010da predsjedala je prvom sesijom pod naslovom \u201eKomunizam, panslavizam, iredentizam\u201c. Jan Claas Behrends iz Potsdama odr\u017eao je predavanje o sovjetskoj mobilizaciji i propagandi u razdoblju 1941.-1949. i pojavi ideje slavenstva od 1939. godine u Staljinovoj retorici u kontekstu ruske politi\u010dke misli. Osvrnuo se na aktualnu situaciju u Ukrajini te na politiku Vladimira Putina. Stefan Troebst iz Leipziga odr\u017eao je predavanje o labu\u0111em pjevu sveslavenskog bratstva i jedinstva na Slavenskom kongresu u Beogradu 1946. Odr\u017eavanje tog kongresa potaknuo je Sveslavenski odbor osnovan u Moskvi 1941. godine. Na lobiranje Milovana \u0110ilasa, odr\u017ean je u Beogradu, a ne u pora\u017eenoj Sofiji kako je prvobitno bilo planirano. Kongres je bio obilje\u017een sovjetskim militarizmom, a govorili su srpski patrijarh Gavrilo Do\u017ei\u0107, hrvatski sve\u0107enik msgr. Svetozar Rittig i ruski metropolit Nikolaj od Krutica. Poslije rezolucije Informbiroa (IB), SSSR se od panslavenske retorike okrenuo proleterskom internacionalizmu, a Jugoslavija nesvrstanosti. Boris Stameni\u0107 iz Berlina odr\u017eao je predavanje o granici kao sredstvu politi\u010dke mobilizacije u Jugoslaviji 1945.-1947. s osvrtom i na razdoblje koru\u0161kog referenduma 1920. godine. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Maria Stassinopoulou iz Be\u010da predsjedala je drugom sesijom pod naslovom \u201eMakedonija\u201c, te na po\u010detku najavila da \u0107e izlaga\u010di predavati du\u017ee od propisanih 20 minuta. Gr\u010dki izlaga\u010di su anglizirali svoja imena, tako da je Vasilis postao Basil, a Jorgos George. Prvi je izlagao Basil Gounaris iz Soluna. U pregledu razvoja antislavizma i antikomunizma u gr\u010dkoj Makedoniji od 19. stolje\u0107a do kraja Gr\u010dkoga gra\u0111anskog rata 1949., Gounaris je naveo da je sukob Grka s Bugarima potaknuo odmak od zajedni\u010dke pravoslavne pro\u0161losti koja je rezultirala dominacijom rusofila me\u0111u Grcima. Ujedno je omogu\u0107io konvergenciju gr\u010dkog identiteta prema idealu tada\u0161njih zapadnih nacionalnih dr\u017eava, koje su bile neprijateljski raspolo\u017eene prema slavenstvu. Istaknuo je ulogu socijalne komponente u odlu\u010divanju za moderne nacionalne identitete u prednacionalnom dru\u0161tvu, kakvo je postojalo u osmanskoj Makedoniji. Po priklju\u010denju tih krajeva Gr\u010dkoj, veterani borbe za Makedoniju uklju\u010deni su u klijentelisti\u010dke mre\u017ee. Korisnost tih mre\u017ea potvrdila se i u gra\u0111anskom ratu, a odr\u017eale su se do danas, \u0161to obja\u0161njava slabost javnih institucija. Teon Djingo iz Skoplja prikazao je sudbinu 28.000 djece evakuirane iz Egejske Makedonije tijekom Gr\u010dkoga gra\u0111anskog rata u zemlje komunisti\u010dkog bloka. Evakuirani pod izgovorom da ih se \u017eeli spasiti od gr\u010dkih rojalisti\u010dkih vlasti koje bi ih odvele u odgojne ustanove zavr\u0161ili su u takvim ustanovama u komunisti\u010dkim zemljama. Ve\u0107ina djece bili su etni\u010dki Makedonci, a nekih 4000 etni\u010dki Grci. Predstavio je rezultate projekta bilje\u017eenja usmene povijesti provedenog me\u0111u ljudima koji su evakuirani kao djeca. Ve\u0107ina djece i danas vjeruje u narativ koji im je prenesen u odgojnim domovima. U raspravi nakon izlaganja, Adamantios Skordos je primijetio da postoji problem s terminologijom, jer da se u pisanom \u010dlanku ne\u0107e mo\u0107i rabiti naziv \u201eMakedonci\u201c za djecu mla\u0111u od pet godina ve\u0107 \u201edjeca slavofonih roditelja\u201c. George Kalpadakis iz Atene odr\u017eao je predavanje o odnosima Gr\u010dke i Jugoslavije kroz prizmu makedonskog pitanja. Analizirao je ulogu saveznih vlasti u Beogradu i republi\u010dkih vlasti u Skoplju u kreiranju jugoslavenske politike prema Gr\u010dkoj, kao i raspolo\u017eenje gr\u010dke javnosti prema makedonskom pitanju i Jugoslaviji. U raspravi nakon izlaganja dotaknuto je pitanje kvalitete tada\u0161nje gr\u010dke diplomacije s obzirom na zaklju\u010dke koji se nalaze u izvje\u0161\u0107ima pohranjenima u Ateni.&nbsp;&nbsp; &nbsp;<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Philipp Ther iz Be\u010da predsjedao je tre\u0107om sesijom pod naslovom \u201eJulijska krajina\u201c. Petar Bagari\u0107 (autor ovih redaka) odr\u017eao je predavanje o politici Hrvatske prema Puli i Zadru u razdoblju 1945.-1947. Izlo\u017eio je koji su \u010dimbenici utjecali na razli\u010dit pristup hrvatskih vlasti tim gradovima. Naime, Pula je bila dio Zone A kojom je upravljala anglo-ameri\u010dka Savezni\u010dka vojna uprava. Njezina sudbina je na mirovnoj konferenciji dugo ostajala neizvjesna,&nbsp; a grad je u promatranom razdoblju zadr\u017eao talijansku ve\u0107inu stanovni\u0161tva, \u010demu se prilagodila i propagandna aktivnost. Nasuprot Puli, u Zadru je zate\u010dena hrvatska ve\u0107ina stanovni\u0161tva i od po\u010detka je bilo jasno da \u0107e grad pripasti Hrvatskoj. Budu\u0107i da je grad bio pod hrvatskom upravom, to je omogu\u0107ilo uspostavu institucija, poput profesionalnog hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta i mnogo ve\u0107i stupanj integracije Zadra s Hrvatskom i prije formalne integracije toga grada u NR Hrvatsku u jesen 1947. U raspravi su obja\u0161njena pitanja sastava Talijanskog bataljuna 43. istarske divizije te ubojstvo britanskog \u010dasnika Roberta de Wintona koje je po\u010dinila Maria Pasquinelli, kao i uloga kulture u razdobljima sukoba. Karlo Ruzicic-Kessler iz Be\u010da izlo\u017eio je tr\u0161\u0107ansko pitanje kao me\u0111unacionalni i transnacionalni sukob u razdoblju 1945.-1954. Naveo je da je 1946. Staljin odustao od bezuvjetne potpore Jugoslaviji prihvativ\u0161i Togliattijev plan za Trst. Objasnio&nbsp; je kako je preustrojem KP Julijske krajine u KP Slobodnog Teritorija Trsta (STT) nadzor nad lokalnom komunisti\u010dkom partijom pre\u0161ao iz ruku KPJ u ruke Talijanske KP. Poslije Rezolucije IB, provedene su \u010distke u obje zone STT kako bi se dijelovi KP STT doveli pod \u010dvrstu kontrolu Talijanske KP u Zoni A, te KPJ u Zoni B STT. Nakon Londonskog sporazuma u listopadu 1954. koji je doveo do podjele STT, u sije\u010dnju 1955. iz Rima je u Trst stigao nalog lokalnoj Partiji da obustavi antijugoslavensku propagandu. Sa\u0161a Mi\u0161i\u0107 iz Beograda odr\u017eao je predavanje o nacionalnim manjinama u odnosima Italije i Jugoslavije 1954.-1975. Pokazao je da je za\u0161tita Slovenaca znatno varirala ovisno jesu li se nalazili u provinciji Trst, Gorizia ili Udine. S prestankom mogu\u0107nosti optiranja za talijansko dr\u017eavljanstvo iz nekada\u0161nje Zone B STT, u sije\u010dnju 1956., na tom prostoru ostalo je samo 8000 Talijana. U jugoslavenskoj arhitekturi vlasti, slovenske republi\u010dke vlasti bile su glavne zagovornice prava slovenske manjine i u tom su smjeru pritiskale savezne vlasti da ne\u0161to poduzmu. No i centar je imao svoje interese, tako da su i slovenski zahtjevi morali biti prilago\u0111eni interesima Jugoslavije.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Sybille Steinbacher iz Be\u010da predsjedala je \u010detvrtom sesijom pod naslovom \u201eKoru\u0161ka\u201c. Peter Pirker iz Be\u010da odr\u017eao je predavanje o suradnji slovenskih partizana i agenata britanske SOE (Special Operations Executive), koji su se iz Slovenije preko Koru\u0161ke nastojali infiltrirati dublje u Austriju tijekom 1944. i 1945. Ostali su bez ve\u0107eg uspjeha zbog izostanka zna\u010dajnijih pokreta otpora izvan dijelova Koru\u0161ke naseljenih Slovencima. Zanimljivo je da su Britanci, preuzev\u0161i okupacijsku vlast u Koru\u0161koj 1945., od ina\u010de uspje\u0161ne i bliske suradnje s koru\u0161kim Slovencima tijekom rata do\u0161li do zaklju\u010dka da&nbsp; je potrebno suzbiti slovenski pokret. Zaklju\u010dili su da bi prote\u017eiranje Slovenaca bilo prijetnja izgradnji austrijske nacije, jer bi izazvalo otpor tamo\u0161njih Nijemaca takvoj Austriji u kojoj bi Slovenci u\u017eivali \u0161iroka prava. Suzbijali su Slovence u ime austrijanstva kako bi tamo\u0161nje Nijemce lak\u0161e privukli u krilo austrijske nacije.&nbsp; Valentin Sima, koru\u0161ki Slovenac iz Klagenfurta, odr\u017eao je predavanje o antislavizmu, antislovenizmu i antikomunizmu u Koru\u0161koj. Analizirao je razli\u010dite stereotipe o koru\u0161kim Slovencima u o\u010dima ve\u0107inskoga njema\u010dkog stanovni\u0161tva. Petra Mayrhofer iz Be\u010da predstavila je pravnu regulativu vezanu uz \u010dlanak 7. austrijskog Dr\u017eavnog ugovora i konkretnu primjenu zajam\u010denih prava na slu\u010daju dvojezi\u010dnih plo\u010da u Koru\u0161koj. Karoline Rieder iz Be\u010da analizirala je film \u201e\u010clanak 7. \u2013 na\u0161e pravo\u201c, snimljen 2005. u austrijsko-slovenskoj koprodukciji, o problematici dvojezi\u010dnih natpisa u Koru\u0161koj. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Konrad Petrovszky iz Be\u010da predsjedao je petom sesijom pod naslovom \u201ePromjenjivi savezi\u201c. Vicko Mareli\u0107 iz Be\u010da analizirao je suradnju i sukobe Talijana i Slavena (Hrvata i Slovenaca) u Istri s tezom da presedani poput preseljenja staljinisti\u010dkih brodogradili\u0161nih radnika iz Monfalconea u Jugoslaviju i dvojezi\u010dna spomeni\u010dka ba\u0161tina koja komemorira zajedni\u010dku borbu protiv talijanskog fa\u0161izma mogu poslu\u017eiti stvaranju zajedni\u010dkoga istrijanskog identiteta. Oliver Schmitt je u raspravi doveo u pitanje tu tezu propituju\u0107i koliko je uop\u0107e talijanska zajednica samostalan \u010dimbenik u Istri, a u kojoj mjeri ona slu\u017ei samo kao ukras dominantnim slavenskim grupama, jer zbog malobrojnosti nema te\u017einu za samostalnu politiku. An\u0111elko Vla\u0161i\u0107 predstavio je evoluciju jugoslavenskoga javnog mnijenja prema tr\u0161\u0107anskom pitanju od 1945. do 1975., analiziraju\u0107i pisanje tiska u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji. Pokazao je znatne razlike u tretmanu tog pitanja izme\u0111u nacionalnih i regionalnih tiskovina. U raspravi je potvr\u0111eno s vi\u0161e strana da su jugoslavenske vlasti dirigirale pisanjem tiska i da je to bilo jasno i Zapadu. Eric Gobetti iz Torina predstavio je politiku fa\u0161isti\u010dke Italije u okupiranoj Hrvatskoj 1941.-1943. Talijansku politiku odre\u0111ivala su dva centra mo\u0107i, civilni i vojni krugovi. Porastom utjecaja vojnih krugova, talijanska politika se preorijentirala s nominalnog savezni\u0161tva s usta\u0161ama na realno savezni\u0161tvo s \u010detnicima. Paolo Fonzi iz Berlina predstavio je talijansku politiku prema nacionalnim manjinama u okupiranoj Gr\u010dkoj u Drugom svjetskom ratu i analizirao odnose s Arumunjima u Tesaliji, Albancima \u010camima u Epiru i slavofonim stanovnicima zapadnog dijela Egejske Makedonije. Zaklju\u010dio je da je ta politika bila nekonzistentna i da su Arumunji, u koje su Talijani polagali najve\u0107e nade, najranije odustali od suradnje s Talijanima. Maximilian Graf iz Be\u010da analizirao je odnos Austrije prema Trstu od 1945. do 1955. godine. Austrijanci su imali samo gospodarske interese i opirali su se idejama da se treba politi\u010dki anga\u017eirati oko rje\u0161avanja statusa Trsta, a pazili su i da njihov izvoz ne postane previ\u0161e ovisan o Trstu, pa su u skladu s tim poduzeli mjere kako bi diverzificirali izvozne pravce.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Adamantios Skordos je zaklju\u010dio konferenciju analizom izlaganja i rasprava. Uo\u010dio je da je Jugoslavija zajedni\u010dki nazivnik svih grani\u010dnih sukoba analiziranih na konferenciji. Zaklju\u010dio je da je potrebno istra\u017eiti jugoslavensku diplomatsku strategiju usporednom analizom slu\u010dajeva, pa se stoga osvrnuo i na odluku da se konferencija strukturira na zemljopisne sesije umjesto na tematske, \u0161to je imalo svoje prednosti, ali i nedostatke. Prije nego je konferencija zaklju\u010dena, do\u0161lo je do jo\u0161 jednog kruga \u017eivahnih rasprava me\u0111u izlaga\u010dima, koje su obilje\u017eile konferenciju kreativno\u0161\u0107u i otvoreno\u0161\u0107u. Najavljuju\u0107i zbornik radova s konferencije, Skordos je postavio pitanje treba li uklju\u010diti i radove koji bi se pozabavili i antropolo\u0161kim i rodnim aspektima povijesti analiziranih podru\u010dja. Izlaganja su dr\u017eana na engleskom i njema\u010dkom jeziku. Vrijedno je spomenuti da je na konferenciji bila i dr. Zdenka Weber, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Be\u010du, u znak pa\u017enje i potpore hrvatskim izlaga\u010dima. <\/p>\n<\/div>\n<div align=\"justify\"><i>Petar Bagari\u0107<\/i><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2064","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2064,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2064,"position":1},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2064,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2064,"position":3},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":2064,"position":4},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2064,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2064","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2064"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2064\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}