{"id":2063,"date":"2014-06-19T22:00:05","date_gmt":"2014-06-19T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2063"},"modified":"2014-06-19T22:00:05","modified_gmt":"2014-06-19T22:00:05","slug":"prikaz-skupa-medunarodni-simpozij-commemorating-1914-exploring-the-wars-legacy-prisjecanje-na-1914-promisljanje-o-nasljedu-prvog-svjetskog-rata-5-i-6-svibnja-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2063","title":{"rendered":"Prikaz skupa – Me\u0111unarodni simpozij \u201eCommemorating 1914: Exploring the War\u2019s Legacy \/ Prisje\u0107anje na 1914: promi\u0161ljanje o naslje\u0111u Prvog svjetskog rata\u201c, 5. i 6. svibnja 2014, Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Zagreb"},"content":{"rendered":"
Povodom obilje\u017eavanja stogodi\u0161njice Prvog svjetskog rata, u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu odr\u017ean je 5. i 6. svibnja 2014. godine me\u0111unarodni simpozij Prisje\u0107anje na 1914: promi\u0161ljanje o naslje\u0111u Prvog svjetskog rata<\/i>. Simpozij je organizirala Mre\u017ea nacionalnih instituta za kulturu zemalja \u010dlanica Europske unije prisutnih u Hrvatskoj (EUNIC \u2013 Croatia \/ EUNIC \u2013 Hrvatska), zajedno s Veleposlanstvom Francuske u Hrvatskoj i uz podr\u0161ku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva, Veleposlanstva \u0160vicarske u Hrvatskoj te u suradnji s povjesni\u010darima Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i nevladinim organizacijama Inicijativa mladih za ljudska prava (Youth Initiative for Human Rights) i Documenta. Na simpoziju je sudjelovalo vi\u0161e od 25 stru\u010dnjaka iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije, \u0160vicarske, Njema\u010dke, Belgije, Francuske, Italije, Velike Britanije i Portugala.
    Pozdravne rije\u010di prisutnima uputila je u ime Hrvatskog dr\u017eavnog arhiva Deana Kova\u010dec, na\u010delnica Odsjeka za kulturno-prosvjetne aktivnosti, koja je uz ministricu kulture Republike Hrvatske Andreu Zlatar Violi\u0107, potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusi\u0107, te veleposlanicu Republike Francuske, Njezinu Ekselenciju Michele Boccoz, pozdravila i ostale prisutne predstavnike diplomatskog zbora, znanstvenike koji su sudjelovali na simpoziju te predstavnike EUNIC-a koji je skup organizirao.
      Ministrica kulture Andrea Zlatar Violi\u0107 na po\u010detku je zahvalila \u201esvim kolegama iz struke, sa Sveu\u010dili\u0161ta, iz znanstvenih instituta, iz Dr\u017eavnog i drugih arhiva koji su pristali sudjelovati na ovom znanstvenom skupu, dati dio svojih istra\u017eivanja kao doprinos zajedni\u010dkom promi\u0161ljanju naslje\u0111a Prvog svjetskog rata.\u201c Istaknula je kako joj je iznimna \u010dast \u0161to u ovoj zgradi, koja je i sama nedavno slavila jednu od obljetnica, mo\u017eemo promi\u0161ljati o tome \u0161to je za nas, \u0161to je za Europu, zna\u010dilo stolje\u0107e rata, te kako bi se obzirom na povijesna iskustva u ovoj regiji moglo postaviti neugodno pitanje o tome kako to da je na ovim prostorima po\u010delo, a ratovima devedesetih i zavr\u0161ilo stolje\u0107e rata. Ministrica je nastavila isti\u010du\u0107i da nas to \u201epitanje vra\u0107a na ishodi\u0161te kojim \u0107emo danas po\u010deti, a to je povratak na pitanje za\u0161to i iz kojih je razloga Prvi svjetski rat u povijesnim istra\u017eivanjima u na\u0161oj regiji \u010desto bio zanemaren.\u201c
           \u201eMislim da je ovo prilika da svi zajedno, temeljem znanja stru\u010dnjaka koji su vi\u0161e desetlje\u0107a ulo\u017eili u svoja istra\u017eivanja, po\u010dnemo ispo\u010detka: od pitanja kako je do\u0161lo do Prvog svjetskog rata, da krenemo od po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a. Ako postoji temeljna svrha dana\u0161njeg simpozija, onda je njegova svrha da potakne istra\u017eiva\u010de da rade dalje, ali i da rezultati njihova istra\u017eivanja i promi\u0161ljanja u\u0111u u ud\u017ebenike, u jednu vrst op\u0107ega znanja\u201c, naglasila je ministrica kulture. \u201eZa Hrvatsku je posebno va\u017eno da su organizatori skupa \u2013 europski kulturni instituti me\u0111u kojima je prvi puta i Hrvatska ku\u0107a \u2013 u ovaj simpozij ugradili i velik dio naslje\u0111a koji pripada kulturi. Ne samo zato \u0161to nismo bili zahva\u0107eni prostorom boji\u0161nice nego zato \u0161to su odjeci toga rata \u017eivjeli i \u017eive u na\u0161oj knji\u017eevnosti, u na\u0161oj glazbi i na\u0161em slikarstvu, od Dore Peja\u010devi\u0107, preko Miroslave Krle\u017ee do slikarice Naste Rojc. U ovome su sudjelovali razli\u010diti subjekti i partneri. Osim spomenutih ambasada, instituta, i nacionalnoga arhiva, prije svega treba istaknuti Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i dva partnera koji pripadaju tre\u0107em sektoru, civilnome dru\u0161tvu, Inicijativi mladih za mir i Documenti. Mislim da je upravo taj spoj garancija da ono o \u010demu \u0107e se u ova dva dana diskutirati i o \u010demu \u0107emo razmi\u0161ljati i \u0161to \u0107e ostati zapisano u knjizi sa simpozija ne\u0107e biti samo sveu\u010dili\u0161na diskusija nego \u0107e biti doista refleksija o pro\u0161losti koja za nas zapravo zna\u010di refleksiju o budu\u0107nosti. \u017divimo u ujedinjenoj Europi i radimo na poku\u0161aju da se na\u0161e kulture ne samo razumiju nego i prepoznaju, a upravo teme simpozija ozna\u010duju na\u0161e zajedni\u010dke korijene\u201c \u2013 rekla je na kraju ministrica Andrea Zlatar Violi\u0107.
           \u201ePosebna mi je \u010dast \u0161to u Zagrebu mogu otvoriti ovaj znanstveni simpozij u organizaciji EUNIC mre\u017ee me\u0111unarodnih kulturnih instituta koji djeluju u RH\u201c \u2013 pozdravila je prisutne i veleposlanica Republike Francuske Michele Boccoz u ime mre\u017ee EUNIC – Hrvatska, koja je organizirala skup. Veleposlanica Boccoz u nastavku svog izlaganja naglasila je kako \u201eEUNIC – Hrvatska kroz svoje aktivnosti nastoji promovirati europske vrijednosti i doprinijeti interkulturalnoj raznolikosti unutar i izvan Europske Unije. EUNIC-ova misija je izdignuti se iznad nacionalnih granica, oja\u010dati kulturni dijalog, razmjenu i odr\u017eivu suradnju \u0161irom svijeta. Zbog toga ovo Prisje\u0107anje<\/i> predstavlja priliku za sve nas da se osvrnemo na Prvi svjetski rat, ne da bismo razmatrali o pitanju odgovornosti za razaranje koje je podijelilo narode, ve\u0107 kao na sredstvo za postizanje pomirenja i mira koje je ugra\u0111eno u same temelje na\u0161eg europskog identiteta. Stoga je potrebna otvorena znanstvena rasprava i stanje svijesti koje \u0107e pomiriti suprotstavljena stajali\u0161ta i oja\u010dati daljnja istra\u017eivanja jer je razumijevanje posljedica Prvog svjetskog rata koje i danas oblikuju sudbinu europskih naroda vrlo slo\u017een zadatak.\u201c U nastavku svoga izlaganja Michele Boccoz istaknula je kako je \u201esimpozij u Zagrebu iznimna prilika da se raspravlja otvoreno o Prvom svjetskom ratu i njegovim posljedicama kako bismo ga bolje razumjeli, bili u stanju predo\u010diti razinu i veli\u010dinu sukoba te doprinijeli pomirbi kao bitnom dijelu izgradnje nove Europe.\u201c
           Uvodnim izlaganjem istaknutog povjesni\u010dara Christophera Clarka sa Sveu\u010dili\u0161ta Cambridge na temu Mjese\u010dari: Kako je Europa krenula u rat 1914.<\/i> zapo\u010deo je program znanstvenog skupa. U svojem je predavanju profesor Clark ustvrdio kako dana\u0161nje vrijeme sve vi\u0161e sli\u010di na ono koje je prethodilo Prvom svjetskom ratu. \u201eTada se govorilo o ‘umornom divu’, a i danas postoji zamor vi\u0161e velikih sila i postoji puno regionalnih kriza\u201c, rekao je Clark, ocijeniv\u0161i da se tada radilo o krizi koja je vjerojatno bila \u201enajslo\u017eeniji doga\u0111aj nove povijesti. Bilo je vrlo privla\u010dno pojednostaviti stvari i prebaciti krivnju samo na jednu dr\u017eavu, no problem je kada se danas toj temi pristupa na isti na\u010din\u201c, rekao je Clark.
           \u201eNe radi se o oprostu Nijemcima, no \u010dinjenica je da Berlin nije bio jedino mjesto gdje se ra\u0111ala paranoju, imperijalizam i agresija jer su se sva sredi\u0161ta mo\u0107i prije Prvog svjetskog rata sli\u010dno pona\u0161ala\u201c, naglasio je. \u201eTo se doba ne mo\u017ee poistovjetiti s filmovima o Jamesu Bondu gdje neki zlikovac sakriven planira uni\u0161tenje svijeta, nije bilo ‘dobrih’ i ‘lo\u0161ih momaka’, ve\u0107 se radilo o sukobu razli\u010ditih interesa\u201c, dodao je. Opisav\u0161i detaljno okolnosti atentata na austrijskog nadvojvodu Franza Ferdinanda, Clark je rekao kako Gavrilo Princip i njegovi pomo\u0107nici nisu bili teroristi poput dana\u0161njih. \u201eBili su hrabri, posve\u0107eni i bogati idealima, ali siroma\u0161ni iskustvom\u201c, napomenuo je.
          Zatim je uslijedilo predavanje Christiana Ingraoa iz Nacionalnog centra za znanstvena istra\u017eivanja, koji je propitivao pojam matrice u poku\u0161aju da mu podari operativni smisao u povijesti, odnosno da objasni kako se ona mo\u017ee primijeniti u fenomenima, govorima i praksama ro\u0111enima u Velikom ratu.
            Nakon uvodnog dijela odr\u017eane su tri sesije izlaganja. Uvodnu sesiju pod nazivom \u201ePrisje\u0107anje na 1914. u Europi, sje\u0107anja u sukobu?\u201c moderirao je Drago Roksandi\u0107, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, koji je svoje izlaganje zapo\u010deo s fenomenom nasilja i mr\u017enje kao zajedni\u010dkim nazivnikom u jugoisto\u010dnoeuropskom iskustvu Prvoga svjetskog rata, kao i prethodnih ratova poput Balkanskih ratova i drugih. No temelje\u0107i svoja opa\u017eanja ipak na spornosti pitanja mr\u017enje na ovim prostorima naglasio je kako Hrvatski institut za povijest i Odsjek za povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu ula\u017eu puno analize u razmatranja iskustava o Prvom svjetskom ratu, te zaklju\u010dio da \u201epovijest 20. st. nije samo stolje\u0107e rata i uni\u0161tenja ve\u0107 stolje\u0107e iskustva, dekonstrukcije i konstrukcije\u201c.
           Andrej Rodinis iz Dr\u017eavnog arhiva Bosne i Hercegovine u Sarajevu upoznao je prisutne s tragi\u010dnim posljedicama uni\u0161tenja Arhiva u Sarajevu koji je o\u0161te\u0107en u velja\u010di 2014. godine. U svom izlaganju Izvori o Prvom svjetskom ratu u Arhivu Bosne i Hercegovine \u2013 100 godina poslije<\/i> naglasio je va\u017enost arhivista koji \u201epoznaju\u0107i arhivski materijal mogu poticati nova istra\u017eivanja i nove teme\u201c. Osim o\u0161te\u0107enja dijela gra\u0111e, te za\u0161tite arhivskih izvora i njihova kori\u0161tenja, naveo je i dugogodi\u0161nji problem restitucije arhivske gra\u0111e vezane uz atentat u Sarajevu koju potra\u017euje Republika Austrija te se na kraju zahvalio Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu za pru\u017eanje pomo\u0107i proteklih mjeseci.
           Tvrtko Jakovina, profesor svjetske povijesti 20. stolje\u0107a na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u zanimljivom izlaganju Hrvatska \u0161utnja o Velikom ratu<\/i>, upoznao je prisutne s percepcijom Prvog svjetskog rata na ovim prostorima od zavr\u0161etka rata do 80-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Prou\u010davaju\u0107i arhivsku gra\u0111u iz Hrvatskoga dr\u017eavnog arhiva, Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice te Dr\u017eavnog  arhiva u Zagrebu Jakovina je analizirao interpretacije Velikog rata i literaturu o njemu u hrvatskim dnevnim novinama i \u010dasopisima te je opisao odnos medija i razlike u percepciji u Hrvatskoj i ostalim dijelovima biv\u0161e Jugoslavije kroz nekoliko desetlje\u0107a, istaknuv\u0161i lako\u0107u kori\u0161tenja povijesti u svrhu \u201epoliti\u010dkog teatra\u201c.
           Laurence van Ypersele, s Katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Louvainu, izlagala je o specifi\u010dnosti belgijskog sje\u0107anja na Prvi svjetski rat koje je strukturirano na civilnom stradanju i pronala\u017eenju jedinstvenog poslijeratnog identiteta afirmacijom mu\u010deni\u0161tva i juna\u0161tva, te odavanjem po\u010dasti Neznanom junaku. Izlaganje je zaklju\u010dila napomenama o postupnom fragmentiranju tog sje\u0107anja i slabljenju slike juna\u010dke i mu\u010deni\u010dke Belgije koja je slu\u017eila za ja\u010danje nacionalnog identiteta.
           Druga sesija \u201eRazmi\u0161ljanja o ratu? Iskustva, pri\u010de i prikaz rata\u201c pod vodstvom Johanna Chapoutota, stru\u010dnjaka za suvremenu Njema\u010dku, profesora na HDR Sveu\u010dili\u0161tu u Grenobleu, tematizirala je narative koji se odnose na sje\u0107anja boraca.
           Uvodno izlaganje imala je Tamara Scheer iz Instituta za povijest dru\u0161tvenih znanosti Ludwig-Boltzmann u Be\u010du, koja je istaknula kako \u201ene postoji jedinstvena pri\u010da ve\u0107 puno nacionalnih narativa\u201c. U svom izlaganju Dimenzije denuncijacije: austrougarska lojalnost i identiteti tijekom Prvoga svjetskog rata<\/i> istaknula je kako je denuncijacija do sada bila zanemarena tema u historiografiji Prvoga svjetskog rata, te da o njoj govori iz perspektive institucije Habsbur\u0161kog carstva i njegova Ureda za nadzor rata, zaklju\u010div\u0161i kako su gra\u0111ani monarhije dobrovoljno sudjelovali u denuncijaciji i kako je taj \u201eunutra\u0161nji doma\u0107i front bio jednako poguban\u201c.
           Wolfram Dornik, iz Instituta za istra\u017eivanje o posljedicama rata Ludwig Boltzmann, Graz, analizirao je neobjavljene dnevnike austrougarskih vojnika njema\u010dkog govornog podru\u010dja koji su se borili na Isto\u010dnom frontu u svom izlaganju Nadre\u0111ena fronta. Za\u0161to nitko ne govori o Isto\u010dnoj fronti, no za\u0161to je svejedno va\u017ena<\/i>. Naglasio je zapostavljanje te teme, te iznio svoje analize prou\u010davane gra\u0111e na temu kulturnog prostora, slike Orijenta te pitanja kolonijalizma Balkana i isto\u010dnih dijelova Europe.
           Izlaganjem Prvi svjetski rat odozdo u hrvatskim memoarima<\/i> Filip Hamer\u0161ak, Sveu\u010dili\u0161te u Zagrebu, predstavio je analizu 40 memoara ni\u017ee rangiranih \u010dasnika, djelatnih vojnih osoba i obi\u010dnih vojnika hrvatskog podrijetla, \u010dije perspektive ne daju posve reprezentativni uzorak, nagla\u0161avaju\u0107i glavnu prepreku u istra\u017eivanju \u2013 nedostatak i drugih primjera s obzirom na visoki stupanj nepismenosti tada\u0161njih vojnika. Predstavio je i razli\u010dite stavove prema ratnim ciljevima, ideologiji i pogledu na svijet, svakodnevnom \u017eivotu na boji\u0161nici i odnosima s neprijateljima i civilima, ocrtavaju\u0107i tako \u010ditavi raspon promjenjivih motiva.
           Veliko zanimanje prisutnih pobudio je Nicolas Mariot, voditelj  istra\u017eivanja na CNRS-u (Nacionalni centar za znanstvena istra\u017eivanja), \u010dlan Europskog centra za sociologiju i politi\u010dke znanosti (CNRS, Paris 1 i EHESS), svojim izlaganjem Ostati intelektualac i u rovu: \u010ditati, pisati i misliti u svjedo\u010danstvima pismenih<\/i>. Mariot je u izlaganju manje pa\u017enje posvetio samom sadr\u017eaju tekstova nastalih od strane velikih pisaca poput Guillaume Apollinairea, Henri Barbussea i drugih velikih intelektualaca ve\u0107inom smrtno stradalih u rovovima, a vi\u0161e propitivanju samog \u010dina intelektualnih aktivnosti koje su se odvijale \u010dak i u rovovima. Pokazao je kako su te aktivnosti u\u010denim vojnicima bile osnovni na\u010din o\u010duvanja njihova najintimnijeg dru\u0161tvenog identiteta, ali je dao i veliki naglasak na prou\u010davanju me\u0111uklasnih odnosa u rovovima te elitisti\u010dkoj praksi koja je intelektualce dr\u017eala po strani od ostatka vojnika, \u201edr\u017ee\u0107i ih u za\u010daranom krugu vlastitih ideala\u201c.
           Tre\u0107u sesiju na temu \u201eEuropski rat i pitanja pomirbe u 20. stolje\u0107u\u201c, moderirala je Heidemarie Uhl, povjesni\u010darka i znanstvena savjetnica u Austrijskoj akademiji znanosti, Institut za kulturne studije i povijest kazali\u0161ta (IKT).
                Jean-Michel Guieu, profesor  na Sveu\u010dili\u0161tu Paris 1 \u2013 Panth\u00e9on-Sorbonne, u svom izlaganju Mir i europski ideal u 1920-im godinama<\/i>, govorio je o problematici ostvarivanja mira me\u0111u europskim narodima 20-ih godina 20. stolje\u0107a. Naglasio je va\u017enost djelovanja na europskom nivou, posebno stoga \u0161to je starom kontinentu prijetio gospodarski i moralni kolaps, uz nedostatak konkretne realizacije ideje europskog ujedinjenja.
           Rainer Bendick, profesor povijesti i francuskog jezika na Osnabr\u00fccku u Njema\u010dkoj, tematizirao je problematiku percepcije ratnih iskustava u dana\u0161njim \u0161kolskim ud\u017ebenicima i interpretacijama pojedinih dru\u0161tava, u izlaganju Ratna iskustva i njihove percepcije danas. Krive povijesne lekcije. Komparativni  pristup francuskih i njema\u010dkih ud\u017ebenika u razdoblju izme\u0111u dva rata<\/i>.
           Fr\u00e9d\u00e9ric Rousseau, profesor suvremene povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu Paul Val\u00e9ry Montpellier, u izlaganju \u201cUbiti neprijatelja\u201d: \u0161to nas u\u010de  svjedo\u010danstva boraca Velikog rata<\/i> opisao je fenomen divlja\u0161tva koji su pretrpjeli borci za vrijeme rata. U svojim analizama oslonio se na iskaze samih boraca koje je prou\u010dio metodama mikrosociologije i sociopsihologije. Naglasio je i va\u017enost ove diskusije jer \u201eteza brutalizacije danas dobrim dijelom hrani sva tuma\u010denja nasilja koja su se doga\u0111ala tijekom cijelog 20. stolje\u0107a i \u0161ire\u201c.
           Zavr\u0161no izlaganje prvog dana konferencije pripalo je Snje\u017eani Koren, s Odsjeka  za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Kao predava\u010dica didaktike povijesti, u svom je izlaganju Podu\u010davati o Prvome svjetskom ratu u Hrvatskoj: rat junaka ili rat pora\u017eenih?<\/i> izlo\u017eila problematiku slu\u017ebenih tekstova, dr\u017eavno sponzorirane historiografije i ud\u017ebenika povijesti, koji predstavljaju \u201edobar pokazatelj ideologija, svjetonazora i vrijednosnih sustava koji su u danom trenutku dominantni ili se smatraju dru\u0161tveno  po\u017eeljnima\u201c. Istaknula je da \u201eprikazi Prvoga svjetskog rata u historiografiji, ud\u017ebenicima  povijesti i povijesnoj publicistici pripadaju onim temama \u010dije su se interpretacije mijenjale tijekom 20. stolje\u0107a upravo pod  utjecajem aktualnih politi\u010dkih potreba i politi\u010dko-pedago\u0161kih  zada\u0107a koje su im se pripisivale\u201c. U fokusu provedene analize bili su ratni i politi\u010dki doga\u0111aji iz razdoblja 1914-1918. godine koji su najvi\u0161e odra\u017eavali takve promjene (npr. prikazi atentata u Sarajevu, bitaka na Ceru i Kolubari, Jugoslavenskog odbora i stvaranja Jugoslavije itd.), pri \u010demu predmeti analize S. Koren nisu bili \u201e\u2018stvarni\u2019 ratni doga\u0111aji, ve\u0107 pam\u0107enje o njima, odnosno na\u010din na koji se o njima kasnije pisalo i kako ih se upotrebljavalo u navedenim djelima\u201c.
           Drugog dana simpozija Prisje\u0107anje na 1914: promi\u0161ljanje o naslje\u0111u Prvog svjetskog rat<\/i>a odr\u017eana je \u010detvrta sesija izlaganja \u201eStanje historiografije u Hrvatskoj i Europi, nove perspektive\u201c te dvije zavr\u0161ne sesije: \u201eSje\u0107anje na rat i povijest rata, gra\u0111ansko pitanje?\u201c i \u201eUmjetnici i Prvi svjetski rat: naslje\u0111e ili obnova?\u201c.
           \u010cetvrtom sesijom, u kojoj su iznesena \u010detiri vrlo zanimljiva izlaganja, predsjedavao je stru\u010dnjak za suvremenu njema\u010dku povijest Johann Chapoutot, profesor na HDR Sveu\u010dili\u0161tu u Grenobleu i \u010dlan Sveu\u010dili\u0161nog instituta Francuske koji trenutno u nakladi Seuil vodi izdavanje \u201ePovijesti suvremene Francuske\u201c u 10 tomova.
           Prvo izlaganje, Ples sa \u201e\u0161panjolskom damom”: velika pandemija gripe 1918. i oblikovanje poslijeratne Europe<\/i>, Nikole Anu\u0161i\u0107a s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu bavilo se pari\u0161kom mirovnom konferencijom u Versaillesu na kojoj su predsjednici Francuske, Italije, Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Velike Britanije odlu\u010divali o budu\u0107em izgledu Europe i ostatka svijeta. S obzirom da se konferencija vodila na\u010delima koje je u 14. to\u010daka definirao ameri\u010dki predsjednik Woodrow Wilson, Nikola Anu\u0161i\u0107 se usredoto\u010dio na detalje njegova karaktera i psihofizi\u010dkog stanja kako bi pokazao da je ono moglo utjecati na krajnji ishod politi\u010dkog su\u010deljavanja i kompromis vidljiv u budu\u0107oj politi\u010dkoj karti svijeta. Psihofizi\u010dko je stanje ameri\u010dkog predsjednika zabilje\u017eeno u svjedo\u010danstvima njegovih suvremenika, a s obzirom da se tijekom konferencije Wilson razbolio, Anu\u0161i\u0107 ga dovodi u vezu s pandemijom \u0161panjolske gripe koja je u to vrijeme zahvatila i Pariz te netom poslije Prvog svjetskog rata odnijela vi\u0161e \u017eivota nego \u0161to ih je tijekom rata izgubljeno na boji\u0161nici.
           Profesor Alain Soubigou govorio je u izlaganju Osveta, nasilje i ratna stradanja u \u010ce\u0161koj, 1914. \u2013 1918<\/i>. o utjecaju Prvog svjetskog rata u \u010ce\u0161koj \u010diji su vojnici bili mobilizirani u ratu koji nije bio njihov. Austrougarska je monarhija na podru\u010dju \u010ce\u0161ke pronalazila \u201elojalne kadrove\u201c, a osim gospodarske kompetencije, \u010cesi su u vojnim i dr\u017eavnim strukturama obavljali stru\u010dne poslove, no bez mogu\u0107nosti odlu\u010divanja. Navode\u0107i podatke o broju stradalih \u010de\u0161kih vojnika i civila (koji su umirali od gladi zbog rekviriranja hrane za potrebe vojske), Soubigou je istakao da su stvarni podaci o nasilju i stradanju \u010ceha tijekom Prvog svjetskog rata vidljivi i mogu se dokazati, ali da su postojali slo\u017eeni razlozi pre\u0161u\u0107ivanja ratnih nasilja tijekom rata i u poslijeratnom razdoblju. Govore\u0107i o memorijalnom upravljanju nasiljem, odnosno o spomenicima poginulima u Prvom svjetskom ratu, Soubigou je istakao kako su oni vrlo diskretni i na temelju njih se ne mo\u017ee zaklju\u010diti na \u010dijoj su se strani \u017ertve borile tijekom Prvog svjetskog rata. Uzroke takvom na\u010dinu memorijalnog upravljanja nasiljem Alan Soubigou vidi u \u010dinjenici da se \u010cesi nikada nisu mogli samostalno odrediti prema opravdanosti i ciljevima rata te stoga \u0161to su tijekom rata trpjeli cenzuru, represiju, politi\u010dko uho\u0111enje i nasilje upravo od strane za koju su na boji\u0161nici ginuli.
           Dva posljednja izlaganja u \u010detvrtoj sesiji bila su rodno odre\u0111ene studije Christe H\u00e4mmerle i Laure Guidi. Obje studije govore o medicinskim sestrama u Prvom svjetskom ratu, ali prva se ograni\u010dava na podru\u010dje Austrougarske monarhije, dok druga govori o zapisima medicinskih sestara talijanskog Crvenog Kri\u017ea.
           Izlaganje Prema rodnoj povijesti Velikog rata: slu\u010daj austrougarskih ratnih medicinskih sestara<\/i> Christe H\u00e4mmerle, izvanredne profesorice moderne povijesti i profesorice \u017eenske i rodne povijesti na Odsjeku za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du, temeljilo se na nekoliko sa\u010duvanih autobiografskih tekstova biv\u0161ih ratnih sestara u kojima se \u2013 za razliku od oficijelne imperijalisti\u010dke povijesti u kojoj ne postoji \u010dak ni statistika o to\u010dnom broju sestara koje su sudjelovale u Prvom svjetskom ratu \u2013 vidi koliko su medicinske sestre bile neophodne, koji su bili motivi njihovog odlaska na frontu, u kakvim su uvjetima \u017eivjele i radile tijekom rata, kako je njihov polo\u017eaj i doprinos bio prikazivan u medijima toga doba, \u0161to su pro\u017eivljavale i s kojim su se posljedicama morale boriti nakon zavr\u0161etka rata. Kao najva\u017eniji segment tih autobiografskih zapisa, od kojih su neki objavljeni u vlastitim izdanjima, profesorica Christa H\u00e4mmerle isti\u010de objektivnost i realizam prikazivanja ratnih stradanja i svijest o odgovornosti svojeg zadatka. S obzirom da je rije\u010d o vrlo raznorodnim zapisima koji nerijetko pokazuju i antiratne stavove te visoku razinu stresa kojemu su medicinske sestre bile izlo\u017eene, ali i duboku profesionalnu posve\u0107enost, koja je priznata tijekom rata da bi je se nakon rata potpuno ignoriralo, Christa H\u00e4mmerle na kraju je istakla kako je neophodno sve te postoje\u0107e osobne povijesti integrirati u oficijelnu povijest Prvog svjetskog rata.
           Veliki rat. Iluzije i razo\u010daranje u tekstovima sestara talijanskoga Crvenog kri\u017ea<\/i>, izlaganje Laure Guidi, u bitnim se to\u010dkama preklapa s izlaganjem Christe H\u00e4mmerle. Laura Guidi profesorica je suvremene povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu \u201eFrederico II\u201c u Napulju i jedna od utemeljitelja Societa Italiana delle Storiche. U svojem se izlaganju bavila analizom autobiografskih zapisa pripadnica nacionalnog Crvenog kri\u017ea koje su tijekom Prvog svjetskog rata njegovale ranjene i bolesne. Te su zapise u novije doba ponovo analizirali istaknuti talijanski povjesni\u010dari, a dostupni su u formi pisama i dnevnika. Za razliku od onih u Austrougarskoj monarhiji, ovdje se mjestimice pokazuje doza ironije i kriti\u010dnosti prema mu\u0161kom heroizmu i hrabrosti, kao i gubitak iluzija o opravdanosti rata s kojim su se talijanske pripadnice Crvenog kri\u017ea dobrovoljno uklju\u010dile u pomo\u0107 ranjenicima. Laura Guidi smatra da su specifi\u010dne okolnosti u prijeratnoj Italiji doprinijele patriotizmu \u017eena vi\u0161ih klasa koje su Prvi svjetski rat do\u017eivjele kao nastavak talijanskog rata za nezavisnost te da su mnoge od njih do\u017eivjele sestrinstvo kao priliku za emancipaciju, \u0161to se posebno odnosi na \u017eene s talijanskog juga. U ve\u0107ini dnevni\u010dkih zapisa pitanje opravdanosti rata i ratnih razaranja medicinske sestre rje\u0161avaju vjerom a ne racionalnom argumentacijom. Zna\u010daj ovih tekstova, zaklju\u010dila je Laura Guidi, je u iznimno potresnim i velikim iskustvima koja su utjecala na stav tih \u017eena i na njihove budu\u0107e do\u017eivljaje u \u017eivotu.
             Na prvoj zavr\u0161noj sesiji drugog dana simpozija predsjedatelj Tvrtko Jakovina predstavio je tri zavr\u0161na izlaga\u010da koja su redom imala zanimljiva izlaganja u sklopu teme \u201eSje\u0107anje na rat i povijest rata, gra\u0111ansko pitanje?\u201c  
           Philippe Perchoc, s Katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Louvainu, predstavio je svoje istra\u017eivanje o ulogama sje\u0107anja u europskim institucijama, u izlaganju Europske institucije suo\u010dene s Prvim svjetskim ratom<\/i>. Konstatirao je kako je Prvi svjetski rat na neobi\u010dan na\u010din izba\u010den iz slike o europskoj ideji i kako, dok Europska unija organizira rasprave i proslave vezane uz Drugi svjetski rat, zaboravlja na Veliki rat. Jedan od razloga vidi u tome \u0161to je \u201ete\u0161ko komemorirati Prvi svjetski rat s obzirom da je do\u0161lo do propasti ideje europeizacije nakon njega\u201c, ali su ga recentni doga\u0111aji kao \u0161to je sama obljetnica ipak ponovno aktualizirali. Pomak u aktualizaciji jest i to \u0161to je nedavno u Europskom parlamentu odr\u017eana sjednica na temu Velikog rata.
           Phillippe Plumet, tako\u0111er iz Belgije, diplomirani povjesni\u010dar, profesor u srednjoj \u0161koli i voditelj \u0107elije \u201eDemokracija ili barbarstvo\u201c pri Ministarstvu zajednice Wallonie-Bruxelles, zadu\u017een za akcijski plan za obilje\u017eavanje Prvog svjetskog rata u frankofonoj Belgiji (Valonija i Federacija Valonija-Bruxelles), predstavio je izlaganje na temu Podu\u010davati o Prvome svjetskom ratu u Belgiji, ulog za gra\u0111ansko obrazovanje?<\/i> Upoznao je sudionike kako se u okviru gra\u0111anskog obrazovanja u \u0161kolstvu frankofone Belgije pridaje posebna va\u017enost radu na sje\u0107anju i povijesti, s ciljem uspostavljanja dinami\u010dnog odnosa izme\u0111u pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Napose jer \u201epoznavanje pro\u0161losti predstavlja temelj za shva\u0107anje sada\u0161njosti i izgradnju budu\u0107nosti\u201c. Naglasio je kako je izrazito va\u017eno mladim nara\u0161tajima \u201epru\u017eiti instrumente koji \u0107e im omogu\u0107iti shva\u0107anje doga\u0111aja iz pro\u0161losti i mjerenje njihova utjecaja na dru\u0161tvo u kojemu \u017eive\u201c.
           Zadnje izlaganje prve zavr\u0161ne sesije pripalo je Nenadu \u0160ebeku, novinaru i izvr\u0161nom direktoru Centra za demokraciju i pomirbu u jugoisto\u010dnoj Europi (CDRSEE). Pod temom Zajedni\u010dki povijesni projekt \u2013 prakti\u010dan primjer podu\u010davanja povijesti kao sredstvo pomirbe<\/i> predstavio je povijesne ud\u017ebenike koji su uobli\u010deni iz razli\u010ditih perspektiva te je ukazao na to \u201ekako gra\u0111ansko dru\u0161tvo mo\u017ee prepoznati problem u obrazovnom sustavu i prona\u0107i za njega izvorno rje\u0161enje\u201c.
         Druga zavr\u0161na sesija simpozija Prisje\u0107anje na 1914: promi\u0161ljanje o naslje\u0111u Prvog svjetskog rata bila je posve\u0107ena umjetnosti. Tema sesije \u201eUmjetnici i Prvi svjetski rat: naslje\u0111e ili obnova?\u201c objedinila je nekoliko izlaganja koja propituju klju\u010dna zbivanja u umjetnosti predratnog i ratnog razdoblja. Sesiju je vodila Tamara Peri\u0161i\u0107, pomo\u0107nica ministrice kulture Republike Hrvatske, koja je na samom kraju zahvalila organizatorima simpozija, mre\u017ei me\u0111unarodnih kulturnih centara EUNIC te osobito Veleposlanstvu Francuske u Republici Hrvatskoj i Francuskom kulturnom Institutu koji trenutno predsjedava EUNIC-om.
           Izlaganje Od poezije rije\u010di na slobodi do plasti\u010dnih kompleksa<\/i> Nicolette Boschiero, voditeljice Ku\u0107e futuristi\u010dke umjetnosti Depero u Roveretu, govori o utjecaju Prvog svjetskog rata na talijanske futuriste. Naslov izlaganja preuzet je iz jednog manifesta Filippa Tomasa Marinettija. Detaljno se bave\u0107i manifestima koje su futuristi objavljivali od 1909. do 1929. godine Nicolette Boschiero analizira njihovu strukturu i temeljne misli u prijeratnom razdoblju, kada su posve zaokupljeni uni\u0161tenjem svega onog \u0161to je postojalo ranije, i promjenom koja nastupa izbijanjem rata, kada se poziva na \u201erekonstrukciju univerzuma\u201c futuristi\u010dkim umjetni\u010dkim postupcima. Pokazuju\u0107i zornim primjerima na koji su na\u010din futuristi bili zaokupljeni ratom i kako su ga prikazivali u svojim djelima, Nicolette Boschiero naglasila je kako su futuristi imali pote\u0161ko\u0107a u prihva\u0107anju ratnih doga\u0111anja te su u svojim djelima prikazivali rat na druk\u010diji na\u010din jer im je stvarao neugodu.
           O hrvatskoj slikarici Nasti Rojc, \u010dija je retrospektivna izlo\u017eba tijekom trajanja simpozija bila upravo u tijeku u Umjetni\u010dkom paviljonu u Zagrebu, govorila je Leonida Kova\u010d, povjesni\u010darka umjetnosti i profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Njezino izlaganje \u201eTrebam li ja sudjelovati u ovoj borbi?\u201c: svjetski ratovi Naste Rojc<\/i> prvenstveno se bavilo autoportretom slikarice nastalim 1914. godine kao izravnim slikari\u010dinim odgovorom na izbijanje Prvog svjetskog rata. Prema rije\u010dima Leonide Kova\u010d, autoportret \u201eJa \u2013 borac\u201c nije zna\u010dajan samo za hrvatsku umjetnost, ve\u0107 je potrebno utvrditi i njegovo pravo mjesto unutar svjetske umjetnosti jer je nastao gotovo deset godina prije \u201eAutoportreta\u201c (1923) ameri\u010dke slikarice Romaine Brooks koji se karakterizira kao prvi drag autoportret u svjetskoj umjetnosti. Navodima iz neobjavljene autobiografije \u201eSjene, svjetlost i tama\u201c u kojoj Nasta Rojc opisuje svoj put na bijenale u Veneciju netom pred izbijanje Prvog svjetskog rata Leonida Kova\u010d potkrepljuje svoju tezu o umjetni\u010dinom definiranom proturatnom stavu, feminizmu i lijevoj politi\u010dkoj orijentaciji. Analizom slike \u201eNa\u0161e doba\u201c iz 1928. Leonida Kova\u010d zavr\u0161ila je predstavljanje slikarice Naste Rojc u kontekstu politi\u010dke i dru\u0161tvene anga\u017eiranosti njezina umjetni\u010dkog opusa.
           Povjesni\u010darka Maria Fernanda Fernandes Garcia Rollo iz Instituta za suvremenu povijest Fakulteta dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti Novog sveu\u010dili\u0161ta u Lisabonu u izlaganju naslovljenom O Mundo \u00e9 de quoiem n\u00e3o sente. Portugalska umjetnost i kultura za vrijeme rata<\/i> govorila je o kontekstualizaciji Prvog svjetskog rata u Portugalu koji je dugo vremena nastojao zadr\u017eati neutralnu poziciju i ne ulaziti u rat u Europi. Ipak, s obzirom na izvaneuropske bitke Prvog svjetskog rata, Portugal je morao braniti svoje kolonije u Africi pa je 1916. u\u0161ao u rat s Njema\u010dkom zbog kolonija u Africi. Navode\u0107i primjere iz knji\u017eevnosti (Fernando Pessoa), likovne i filmske umjetnosti, stripa i fado glazbe koji su opisivali stradanja vojnika u ratu Maria Fernanda Fernandes Garcia Rollo okon\u010dala je izlaganje o portugalskoj umjetnosti tijekom Prvog svjetskog rata zaklju\u010dkom da rije\u010d modernizam povezuje sve raznorodne struje u portugalskoj umjetnosti tog razdoblja.
           O Cabaretu Voltaire, jednoj od najzna\u010dajnijih umjetni\u010dkih institucija dvadesetog stolje\u0107a u izlaganju Vje\u010dito bla\u017eenstvo? Dada!<\/i> govorio je Adrian Notz, ravnatelj Cabareta Voltaire u Z\u00fcrichu i predstojnik Odsjeka likovne umjetnosti na Akademiji vizualne umjetnosti u St. Gallenu. U svojem je predavanju Andrej Notz opisao kontekst u kojem je 1916. nastala Dada, zapo\u010dev\u0161i izlaganje s najintrigantnijim podacima iz biografije Huga Balla \u010diji su teorijski spisi (Begriffe<\/i>) bili temelj avangardisti\u010dkog dadaisti\u010dkog pokreta. Umjetni\u010dke i filozofske preokupacije Huga Balla rezultirale su dadaisti\u010dkim manifestom 1916. godine, a u Cabaretu Voltaireu odvijale su se izlo\u017ebe, umjetni\u010dke akcije i predstave kojima su dadaisti \u017eeljeli \u0161okirati dru\u0161tvo toga doba. Dadaisti u svojim djelima nastoje ponuditi odgovor na besmislenost doba u kojem \u017eive. Dadaisti\u010dkom umjetni\u010dkom pokretu pripadali su umjetnici poput Tristana Tzare, Hansa Arpa, Georga Grosza, Marcela Duchampa, a zanimljiv je podatak da je o dadaizmu u svjetskim medijima objavljeno vi\u0161e od osam tisu\u0107a \u010dlanaka.
    Sesijom posve\u0107enom umjetnicima i Prvom svjetskom ratu zavr\u0161en je rad ovog, sadr\u017eajima iznimno raznorodnog i izlaganjima vrlo zanimljivog, me\u0111unarodnog znanstvenog skupa o trenutno itekako aktualnoj temi Prvog svjetskog rata. <\/p>\n

(Tekst izvorno objavljen na portalu Ministarstva kulture Republike Hrvatske ovdje je djelomi\u010dno prera\u0111en i prilago\u0111en formi prikaza.)<\/i><\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2063","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":2063,"position":0},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2063,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2063,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2063,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":2063,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2063,"position":5},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2063"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2063\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}