{"id":20629,"date":"2020-05-01T09:50:49","date_gmt":"2020-05-01T09:50:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20629"},"modified":"2020-05-01T09:52:16","modified_gmt":"2020-05-01T09:52:16","slug":"edouard-louis-tko-je-ubio-mog-oca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20629","title":{"rendered":"\u00c9douard Louis, &#8220;Tko je ubio mog oca&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Tre\u0107i roman \u00c9douarda Louisa donosi pri\u010du o ocu kojega poznajemo iz autobiografskog prvijenca <em>Raskrstimo s Eddyjem<\/em>. U kratkom, ali iznimno emotivnom i dirljivom tekstu autor se ponovno vra\u0107a u djetinjstvo i mladost no ovaj put kako bi se pomirio s ocem i ispripovijedao njegov \u017eivot, prerano uni\u0161ten te\u0161kim radni\u010dkim \u017eivotom, bole\u0161\u0107u i pretrpljenim nepravdama. Ne postavljaju\u0107i pitanje nazna\u010deno u naslovu, ve\u0107 sa sigurno\u0161\u0107u detektiraju\u0107i politi\u010dko i klasno nasilje kojemu su izlo\u017eeni deprivilegirani, marginalizirani i potla\u010deni, autor se o\u0161tro obru\u0161uje na sve vlade koje su njegovu ocu, kao i mnogima u Francuskoj,\u00a0 postepeno ukidale radni\u010dka prava dovode\u0107i ih na rub siroma\u0161tva. \u00c9douard Louis i u ovom romanu maestralno spaja privatno i politi\u010dko, ispisuju\u0107i intimnu pripovijest o odnosu oca i sina koji su obojica, svaki na svoj na\u010din iskusili razorne posljedice neodgovornih i proma\u0161enih politika i sve ve\u0107eg osiroma\u0161enja radni\u010dke klase u kapitalizmu 21. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eZa one koji imaju mo\u0107 politika je, naj\u010de\u0161\u0107e, estetsko pitanje: na\u010din razmi\u0161ljanja o sebi, na\u010din gledanja na svijet, konstruiranja svoje osobe. Za nas, zna\u010dilo je to \u017eivjeti ili umrijeti.\u201c<\/p>\n<p>\u00c9douard Louis<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eDijelom autobiografska proza, dijelom zastra\u0161uju\u0107a dru\u0161tvena kritika, roman <em>Tko je ubio mog oca<\/em> opomena je Francuskoj zbog njezina odnosa prema radni\u010dkoj klasi. Ljubitelji Knausg\u00e5rdove <em>Moje borbe<\/em> progutat \u0107e ovu tanku, ali mo\u0107nu knjigu.\u201c<\/p>\n<p><em>World Literature Today<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eRoman <em>Tko je ubio mog oca<\/em> politi\u010dki je dokument koji koristi snagu memoara \u2013 intimne, ispovjedne osobne detalje \u2013 kako bi poja\u010dao tvrdnju da je \u017eivot autorova oca (i cijele njegove obitelji) upropastila politika. Silno uvjerljivo i poticajno.\u201c<\/p>\n<p><em>Los Angeles Review of Books<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eBolan poput pljuske, ovaj tekst je danas vi\u0161e nego nu\u017ean. \u00c9douard Louis jedan je od najsna\u017enijih glasova koji progovaraju o dana\u0161njoj Francuskoj.\u201c<\/p>\n<p><em>Les Inrocks\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eKnjiga <em>Tko je ubio mog oca<\/em> istovremeno\u00a0 je ljubavna izjava, o\u0161tro obra\u010dunavanje i svojevrsno otvoreno pismo.\u201c<\/p>\n<p><em>Der Spiegel<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eOvaj je roman u isti mah\u00a0 tu\u017ealjka, tekst pomirenja i romanti\u010dni poziv na revoluciju. Va\u017ena i nezaobilazna knjiga.\u201c<\/p>\n<p><em>Westdeutscher Rundfunk<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>O knjizi <\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Prijevod\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Zlatko Wurzberg<\/p>\n<p><strong>Jezik izvornika\u00a0 <\/strong>Francuski<\/p>\n<p><strong>Broj stranica\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>64<\/p>\n<p><strong>Datum izdanja\u00a0\u00a0 <\/strong>2020.<\/p>\n<p><strong>ISBN\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong> 978-953-332-103-5<\/p>\n<p><strong>Uvez\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>meki uvez s klapnama<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O autoru <\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00c9douard Louis <\/strong>(ro\u0111en 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siroma\u0161tvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova knji\u017eevnog rada. Prvi je u \u0161iroj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na presti\u017enu \u00c9cole Normale Sup\u00e9rieure u Parizu. Godine 2013. slu\u017ebeno je promijenio ime u \u00c9douard Louis. Njegov prvijenac <em>Raskrstimo s Eddyjem <\/em>(2014.) do\u017eivio je nesvakida\u0161nju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog knji\u017eevne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog na\u010dina prikazivanja radni\u010dke klase i vlastite obitelji. Slijede romani <em>Povijest nasilja<\/em> (2016.) i <em>Tko je ubio moga oca<\/em> (2018.). Kao anga\u017eirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima o\u0161tro progovara o ja\u010danju desnice i kritizira kapitalisti\u010dke dru\u0161tvene odnose, smatra se jednim od najva\u017enijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje u\u017eiva status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazali\u0161nim daskama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pro\u010ditaj poglavlje:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=166&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=166&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20630,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-20629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/edouard_louis_tkojeubiomogoca.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55040,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55040","url_meta":{"origin":20629,"position":0},"title":"\u00c9ric-Emmanuel Schmitt, &#8220;Noin sin&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Noin sin\u00a0roman je suvremenoga francuskog knji\u017eevnika \u00c9rica-Emmanuela Schmitta, koji je na hrvatski jezik preveo Vinko Grubi\u0161i\u0107. Objavila ga je Matica hrvatska 2026. godine. O romanu:\u00a0 U romanu se govori o odrastanju dje\u010daka Josepha u burnom razdoblju Drugoga svjetskog rata. Radnja djela smje\u0161tena je u 1942. godinu u Bruxelles, gdje sedmogodi\u0161njem\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/noin-sin-1492_medium.jpeg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54550,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54550","url_meta":{"origin":20629,"position":1},"title":"Mislav Gabelica, &#8220;SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"10. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kao 53. knjiga Biblioteke STUDIJE Instituta dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je studija dr. sc. Mislava Gabelice SVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.) Mislav GabelicaSVE\u0106ENIK I POLITI\u010cAR JURAJ TOMAC (1866. \u2013 1930.)Biblioteka Studije. \u2013 Knjiga 53.Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo PilarZagreb, 2026. \u2013 216 str.ISBN 978-953-8404-52-8 Sadr\u017eaj Uvod Obiteljske\u2026","rel":"","context":"U &quot;E-knjige&quot;","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/SiPJT_naslovnica.jpg?fit=543%2C497&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55866,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55866","url_meta":{"origin":20629,"position":2},"title":"Matko Globa\u010dnik, \u201cPrava\u0161 u reverendi. \u017divot i djelo Kerubina \u0160egvi\u0107a\u201d, sv. I. \u201cU Austro-Ugarskoj Monarhiji, 1867.\u20131918.\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Plejada je upravo objavila prvi svezak djela Prava\u0161 u reverendi koji donosi minuciozno istra\u017een \u017eivot franjevca i sve\u0107enika Kerubina \u0160egvi\u0107a za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije, odnosno od 1867. do 1918. godine. Svestran kao rijetko koja osoba u novijoj hrvatskoj povijesti, \u0160egvi\u0107 je bio aktivan u politici i plodno je djelovao u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Kerubin-Segvic-naslovnica.jpg?fit=1030%2C604&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":20629,"position":3},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55279,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55279","url_meta":{"origin":20629,"position":4},"title":"Izlo\u017eba \u201eOsvajanje vojnih objekata u \u0110akov\u0161tini 1991.\u201c i tribina \u201eDomovinski rat i osvajanje vojnih objekata u Slavoniji 1991. \u2013 lokalna iskustva i \u0161iri kontekst\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom rujna i listopada Muzej \u0110akov\u0161tine organizira dva programski povezana doga\u0111aja kojima \u0107e predstaviti teme iz Domovinskog rata, s naglaskom na ratnu 1991. godinu, doga\u0111aje na podru\u010dju \u0110akov\u0161tine te njihovo mjesto u \u0161irem kontekstu ratnih zbivanja u Slavoniji. Prvi dio programa je otvaranje izlo\u017ebe \u201eOsvajanje vojnih objekata u \u0110akov\u0161tini 1991.\u201c,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Muzej-Dakovstine-2.jpg?fit=1200%2C857&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54813,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54813","url_meta":{"origin":20629,"position":5},"title":"Objavljen 9. broj \u010dasopisa \u201ePodplje\u0161ivi\u010dki grani\u010dari\u201c za 2025. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 9. broj \u010dasopisa \u201ePodplje\u0161ivi\u010dki grani\u010dari\u201c u kojemu se objavljuju znanstveni i stru\u010dni prilozi iz podru\u010dja povijesne znanosti. Ve\u0107ina radova su radovi autora koji su sudjelovali na znanstveno-stru\u010dnom skupu \u201cOp\u0107ina Saborsko i okolica u pro\u0161losti i sada\u0161njosti\u201d koji je odr\u017ean u Saborskom 17. svibnja 2025. Kad bi se gledalo\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Podpljesivicki-granicari-scaled.jpg?fit=844%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20629"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20633,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629\/revisions\/20633"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}