{"id":20629,"date":"2020-05-01T09:50:49","date_gmt":"2020-05-01T09:50:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20629"},"modified":"2020-05-01T09:52:16","modified_gmt":"2020-05-01T09:52:16","slug":"edouard-louis-tko-je-ubio-mog-oca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20629","title":{"rendered":"\u00c9douard Louis, “Tko je ubio mog oca”"},"content":{"rendered":"

Tre\u0107i roman \u00c9douarda Louisa donosi pri\u010du o ocu kojega poznajemo iz autobiografskog prvijenca Raskrstimo s Eddyjem<\/em>. U kratkom, ali iznimno emotivnom i dirljivom tekstu autor se ponovno vra\u0107a u djetinjstvo i mladost no ovaj put kako bi se pomirio s ocem i ispripovijedao njegov \u017eivot, prerano uni\u0161ten te\u0161kim radni\u010dkim \u017eivotom, bole\u0161\u0107u i pretrpljenim nepravdama. Ne postavljaju\u0107i pitanje nazna\u010deno u naslovu, ve\u0107 sa sigurno\u0161\u0107u detektiraju\u0107i politi\u010dko i klasno nasilje kojemu su izlo\u017eeni deprivilegirani, marginalizirani i potla\u010deni, autor se o\u0161tro obru\u0161uje na sve vlade koje su njegovu ocu, kao i mnogima u Francuskoj,\u00a0 postepeno ukidale radni\u010dka prava dovode\u0107i ih na rub siroma\u0161tva. \u00c9douard Louis i u ovom romanu maestralno spaja privatno i politi\u010dko, ispisuju\u0107i intimnu pripovijest o odnosu oca i sina koji su obojica, svaki na svoj na\u010din iskusili razorne posljedice neodgovornih i proma\u0161enih politika i sve ve\u0107eg osiroma\u0161enja radni\u010dke klase u kapitalizmu 21. stolje\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eZa one koji imaju mo\u0107 politika je, naj\u010de\u0161\u0107e, estetsko pitanje: na\u010din razmi\u0161ljanja o sebi, na\u010din gledanja na svijet, konstruiranja svoje osobe. Za nas, zna\u010dilo je to \u017eivjeti ili umrijeti.\u201c<\/p>\n

\u00c9douard Louis<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eDijelom autobiografska proza, dijelom zastra\u0161uju\u0107a dru\u0161tvena kritika, roman Tko je ubio mog oca<\/em> opomena je Francuskoj zbog njezina odnosa prema radni\u010dkoj klasi. Ljubitelji Knausg\u00e5rdove Moje borbe<\/em> progutat \u0107e ovu tanku, ali mo\u0107nu knjigu.\u201c<\/p>\n

World Literature Today<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eRoman Tko je ubio mog oca<\/em> politi\u010dki je dokument koji koristi snagu memoara \u2013 intimne, ispovjedne osobne detalje \u2013 kako bi poja\u010dao tvrdnju da je \u017eivot autorova oca (i cijele njegove obitelji) upropastila politika. Silno uvjerljivo i poticajno.\u201c<\/p>\n

Los Angeles Review of Books<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eBolan poput pljuske, ovaj tekst je danas vi\u0161e nego nu\u017ean. \u00c9douard Louis jedan je od najsna\u017enijih glasova koji progovaraju o dana\u0161njoj Francuskoj.\u201c<\/p>\n

Les Inrocks\u00a0<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eKnjiga Tko je ubio mog oca<\/em> istovremeno\u00a0 je ljubavna izjava, o\u0161tro obra\u010dunavanje i svojevrsno otvoreno pismo.\u201c<\/p>\n

Der Spiegel<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eOvaj je roman u isti mah\u00a0 tu\u017ealjka, tekst pomirenja i romanti\u010dni poziv na revoluciju. Va\u017ena i nezaobilazna knjiga.\u201c<\/p>\n

Westdeutscher Rundfunk<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

O knjizi <\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Prijevod\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Zlatko Wurzberg<\/p>\n

Jezik izvornika\u00a0 <\/strong>Francuski<\/p>\n

Broj stranica\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>64<\/p>\n

Datum izdanja\u00a0\u00a0 <\/strong>2020.<\/p>\n

ISBN\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong> 978-953-332-103-5<\/p>\n

Uvez\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>meki uvez s klapnama<\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

O autoru <\/strong><\/p>\n

\u00c9douard Louis <\/strong>(ro\u0111en 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siroma\u0161tvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova knji\u017eevnog rada. Prvi je u \u0161iroj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na presti\u017enu \u00c9cole Normale Sup\u00e9rieure u Parizu. Godine 2013. slu\u017ebeno je promijenio ime u \u00c9douard Louis. Njegov prvijenac Raskrstimo s Eddyjem <\/em>(2014.) do\u017eivio je nesvakida\u0161nju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog knji\u017eevne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog na\u010dina prikazivanja radni\u010dke klase i vlastite obitelji. Slijede romani Povijest nasilja<\/em> (2016.) i Tko je ubio moga oca<\/em> (2018.). Kao anga\u017eirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima o\u0161tro progovara o ja\u010danju desnice i kritizira kapitalisti\u010dke dru\u0161tvene odnose, smatra se jednim od najva\u017enijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje u\u017eiva status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazali\u0161nim daskama.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

Pro\u010ditaj poglavlje:<\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&act=show&id=166&lang=hr<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20630,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-20629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/edouard_louis_tkojeubiomogoca.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":20629,"position":0},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":20629,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":20629,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20629,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":20629,"position":4},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":20629,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20629"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20633,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629\/revisions\/20633"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}