{"id":20629,"date":"2020-05-01T09:50:49","date_gmt":"2020-05-01T09:50:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20629"},"modified":"2020-05-01T09:52:16","modified_gmt":"2020-05-01T09:52:16","slug":"edouard-louis-tko-je-ubio-mog-oca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20629","title":{"rendered":"\u00c9douard Louis, &#8220;Tko je ubio mog oca&#8221;"},"content":{"rendered":"<p>Tre\u0107i roman \u00c9douarda Louisa donosi pri\u010du o ocu kojega poznajemo iz autobiografskog prvijenca <em>Raskrstimo s Eddyjem<\/em>. U kratkom, ali iznimno emotivnom i dirljivom tekstu autor se ponovno vra\u0107a u djetinjstvo i mladost no ovaj put kako bi se pomirio s ocem i ispripovijedao njegov \u017eivot, prerano uni\u0161ten te\u0161kim radni\u010dkim \u017eivotom, bole\u0161\u0107u i pretrpljenim nepravdama. Ne postavljaju\u0107i pitanje nazna\u010deno u naslovu, ve\u0107 sa sigurno\u0161\u0107u detektiraju\u0107i politi\u010dko i klasno nasilje kojemu su izlo\u017eeni deprivilegirani, marginalizirani i potla\u010deni, autor se o\u0161tro obru\u0161uje na sve vlade koje su njegovu ocu, kao i mnogima u Francuskoj,\u00a0 postepeno ukidale radni\u010dka prava dovode\u0107i ih na rub siroma\u0161tva. \u00c9douard Louis i u ovom romanu maestralno spaja privatno i politi\u010dko, ispisuju\u0107i intimnu pripovijest o odnosu oca i sina koji su obojica, svaki na svoj na\u010din iskusili razorne posljedice neodgovornih i proma\u0161enih politika i sve ve\u0107eg osiroma\u0161enja radni\u010dke klase u kapitalizmu 21. stolje\u0107a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eZa one koji imaju mo\u0107 politika je, naj\u010de\u0161\u0107e, estetsko pitanje: na\u010din razmi\u0161ljanja o sebi, na\u010din gledanja na svijet, konstruiranja svoje osobe. Za nas, zna\u010dilo je to \u017eivjeti ili umrijeti.\u201c<\/p>\n<p>\u00c9douard Louis<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Iz medija:<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eDijelom autobiografska proza, dijelom zastra\u0161uju\u0107a dru\u0161tvena kritika, roman <em>Tko je ubio mog oca<\/em> opomena je Francuskoj zbog njezina odnosa prema radni\u010dkoj klasi. Ljubitelji Knausg\u00e5rdove <em>Moje borbe<\/em> progutat \u0107e ovu tanku, ali mo\u0107nu knjigu.\u201c<\/p>\n<p><em>World Literature Today<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eRoman <em>Tko je ubio mog oca<\/em> politi\u010dki je dokument koji koristi snagu memoara \u2013 intimne, ispovjedne osobne detalje \u2013 kako bi poja\u010dao tvrdnju da je \u017eivot autorova oca (i cijele njegove obitelji) upropastila politika. Silno uvjerljivo i poticajno.\u201c<\/p>\n<p><em>Los Angeles Review of Books<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eBolan poput pljuske, ovaj tekst je danas vi\u0161e nego nu\u017ean. \u00c9douard Louis jedan je od najsna\u017enijih glasova koji progovaraju o dana\u0161njoj Francuskoj.\u201c<\/p>\n<p><em>Les Inrocks\u00a0<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eKnjiga <em>Tko je ubio mog oca<\/em> istovremeno\u00a0 je ljubavna izjava, o\u0161tro obra\u010dunavanje i svojevrsno otvoreno pismo.\u201c<\/p>\n<p><em>Der Spiegel<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201eOvaj je roman u isti mah\u00a0 tu\u017ealjka, tekst pomirenja i romanti\u010dni poziv na revoluciju. Va\u017ena i nezaobilazna knjiga.\u201c<\/p>\n<p><em>Westdeutscher Rundfunk<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>O knjizi <\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Prijevod\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Zlatko Wurzberg<\/p>\n<p><strong>Jezik izvornika\u00a0 <\/strong>Francuski<\/p>\n<p><strong>Broj stranica\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>64<\/p>\n<p><strong>Datum izdanja\u00a0\u00a0 <\/strong>2020.<\/p>\n<p><strong>ISBN\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/strong> 978-953-332-103-5<\/p>\n<p><strong>Uvez\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>meki uvez s klapnama<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>O autoru <\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00c9douard Louis <\/strong>(ro\u0111en 1992. kao Eddy Bellegueule) odrastao je u selu Hallencourt na sjeveru Francuske. Siroma\u0161tvo, nasilje i alkoholizam s kojima se susretao u djetinjstvu glavne su teme njegova knji\u017eevnog rada. Prvi je u \u0161iroj obitelji maturirao, a 2011. primljen je na presti\u017enu \u00c9cole Normale Sup\u00e9rieure u Parizu. Godine 2013. slu\u017ebeno je promijenio ime u \u00c9douard Louis. Njegov prvijenac <em>Raskrstimo s Eddyjem <\/em>(2014.) do\u017eivio je nesvakida\u0161nju medijsku pozornost i brojne pohvale zbog knji\u017eevne iznimnosti, ali i izazvao kontroverze zbog na\u010dina prikazivanja radni\u010dke klase i vlastite obitelji. Slijede romani <em>Povijest nasilja<\/em> (2016.) i <em>Tko je ubio moga oca<\/em> (2018.). Kao anga\u017eirani pisac, koji u svojim javnim nastupima i manifestima o\u0161tro progovara o ja\u010danju desnice i kritizira kapitalisti\u010dke dru\u0161tvene odnose, smatra se jednim od najva\u017enijih glasova svoje generacije u Francuskoj gdje u\u017eiva status zvijezde, a njegovi su romani dosad prevedeni na tridesetak jezika te uprizoreni na kazali\u0161nim daskama.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Pro\u010ditaj poglavlje:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=166&amp;lang=hr\">https:\/\/www.oceanmore.hr\/index.php?opt=shop&amp;act=show&amp;id=166&amp;lang=hr<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20630,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-20629","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/05\/edouard_louis_tkojeubiomogoca.jpg?fit=500%2C791&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":36590,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=36590","url_meta":{"origin":20629,"position":0},"title":"Natalia Ginzburg, \u201eObiteljski rje\u010dnik\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"19. srpnja 2023.","format":false,"excerpt":"Mnogo je Natalij\u0101 Ginzburg koje treba otkriti:\u00a0strogu urednicu, prevoditeljicu malih knji\u017eevnih dragulja, ironi\u010dnu i pronicljivu novinsku komentatoricu dru\u0161tvenih kretanja,\u00a0naoko drsku dramaturginju: toliko \u017eivot\u0101 u samo jednom\u00a0\u017eivotu. No, s koje god je strane odlu\u010dimo upoznati, ne mo\u017eemo presko\u010diti Obiteljski rje\u010dnik. Jedan od razloga \u0161to se\u00a0afirmirala upravo tom knjigom, \u0161to je zbog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/obiteljski_rjecnik.jpg?fit=395%2C610&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54134,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54134","url_meta":{"origin":20629,"position":1},"title":"Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe (2026): Rad o Franji Jela\u010di\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U\u00a0najnovijem broju godi\u0161njaka SOG18 (Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe)\u00a0Yearbook of the Society for 18th Century Studies on South Eastern Europe\u00a0(Vol. 9, 2026), koji izdaje Odsjek za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Grazu, objavljen je - uz ostale vrijedne priloge - i rad Filipa Katani\u0107a iz Zagreba o vojni\u010dkom\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Volume-9.jpg?fit=504%2C712&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":10749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=10749","url_meta":{"origin":20629,"position":2},"title":"Roman \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c o Leoneu Ginzburgu, \u201ejunaku talijanskog pokreta otpora\u201c i ocu povjesni\u010dara Carla Ginzburga","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. srpnja 2018.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d Fraktura objavio je 2018. godine hrvatsko izdanje romana Antonija Scuratija \u201eNajbolje doba na\u0161eg \u017eivota\u201c koji donosi \u201eportret Ginzburga koji odbija prisegnuti na vjernost fa\u0161izmu\u201c. \u00a0 --- \u00a0 Fraktura \u00a0 \u00a0 Antonio Scurati \u00a0 Najbolje doba na\u0161eg \u017eivota \u00a0 Jezik izvornika: talijanski Prijevod: Ana Badurina Broj stranica: 272 Godina izdanja:\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/07\/najbolje_doba_naseg_zivota.jpg?fit=800%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53215,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53215","url_meta":{"origin":20629,"position":3},"title":"KSDD i KSFF: Ciklus partizanskih filmova &#8211; projekcije uz diskusiju","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"KSSD i KSFF vas sa zadovoljstvom pozivaju na tre\u0107u u nizu projekciju u ciklusu partizanskih filmova! Gledamo Ne okre\u0107i se, sine (1956.) u re\u017eiji Branka Bauera. Film prati pri\u010du oca Nevena i sina Zorana te razvoj njihova odnosa u vidu bijega od nacisti\u010dkih snaga koje su Zorana odgajale da mrzi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/KSFF-ciklus.jpg?fit=512%2C512&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54150,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54150","url_meta":{"origin":20629,"position":4},"title":"Preminuo povjesni\u010dar Carlo Ginzburg","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Bologni je u 87. godini umro istaknuti talijanski povjesni\u010dar Carlo Ginzburg (1939-2026), \u010diji je utjecaj na suvremenu historiografiju gotovo neizmjeran. Mikrohistorija, historijska antropologija, kulturna povijest, povijest mentaliteta, marginalnih skupina i narodne kulture samo su neka od podru\u010dja na kojima je ostavio svoj prepoznatljiv trag. Upravo je pojam traga imao\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Ginzburg.jpg?fit=738%2C414&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53985,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53985","url_meta":{"origin":20629,"position":5},"title":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvorenje izlo\u017ebe \u0110or\u0111a Romi\u0107a \u201eCentimetri humanosti\u201c odr\u017eat \u0107e se u srijedu, 10. lipnja 2026. godine u 19:00 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC), Preradovi\u0107eva 21, Zagreb. Izlo\u017eba ostaje otvorena do 3. srpnja 2026. Organizatori: Srpsko narodno vije\u0107e i Arhiv Srba u Hrvatskoj Autor projekta: Andrej \u0160imi\u0107 (autor projekta) i Davorka\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/pozivnica-dorde-romic-01-scaled.png?fit=1198%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20629"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20633,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20629\/revisions\/20633"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20630"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20629"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20629"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20629"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}