{"id":2062,"date":"2014-05-21T22:00:05","date_gmt":"2014-05-21T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2062"},"modified":"2014-05-21T22:00:05","modified_gmt":"2014-05-21T22:00:05","slug":"branimir-brgles-izvjestaj-s-10-konferencije-medunarodnoga-instituta-za-drustvenu-povijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2062","title":{"rendered":"Branimir Brgles – Izvje\u0161taj s 10. konferencije Me\u0111unarodnoga instituta za dru\u0161tvenu povijest"},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Izvje\u0161taj s <\/font>10. konferencije Me\u0111unarodnoga instituta za dru\u0161tvenu povijest <\/font><\/i>(10th European Social Science History Conference), Be\u010d, 23-26. travnja 2014.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Me\u0111unarodni institut za dru\u0161tvenu povijest (<\/font>International Institute of Social History<\/font><\/i>), koji djeluje pri Akademiji znanosti i umjetnosti Kraljevine Nizozemske, osnovan je 1935. godine. Osniva\u010d i prvi ravnatelj Instituta bio je poznati nizozemski povjesni\u010dar Nicolaas W. Posthumus, koji se bavio ekonomskom i dru\u0161tvenom historijom. Prvu konferenciju za europsku dru\u0161tvenu historiju (<\/font>European Social Sciencies Conference<\/font><\/i>) Institut je organizirao prije 18 godina, od kada se ta manifestacija odr\u017eava bijenalno. Nakon \u0161to su prve \u010detiri konferencije odr\u017eane u nizozemskim gradovima, 2004. godine doma\u0107in konferencije bilo je Humboldtovo sveu\u010dili\u0161te u Berlinu. Od tada se organizacije spomenute konferencije prihva\u0107aju velika europska sveu\u010dili\u0161ta (u Glasgowu, Ghentu, Lisabonu). Ove godine konferencija je odr\u017eana na glasovitome be\u010dkom Universit\u00e4tsringu, u prostorijama jednoga od najstarijih i najve\u0107ih europskih sveu\u010dili\u0161ta. Suorganizator je, uz be\u010dko sveu\u010dili\u0161te, bio i grad Be\u010d, \u010diji su gradski oci priredili sve\u010dano primanje u gradskoj vije\u0107nici (poznatome be\u010dkom Rathausu) u povodu otvaranja skupa. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Unato\u010d iznimno veliku broju sudionika, prema slu\u017ebenim podatcima rije\u010d je o 1900 izlaga\u010da, kvaliteta izlaganja je uglavnom bila na vrlo visokom nivou. Tome nisu doprinijeli samo ugledni sudionici, istra\u017eiva\u010di i sveu\u010dili\u0161ni nastavnici, ve\u0107 i pa\u017eljivo pripremanje tematskih skupina i svake sesije (sva izlaganja bila su dostupna mjesec dana unaprijed, a svaka sesija imala je moderatora i diskutanta). <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Obja\u0161njenje za tako velik broj sudionika, koji se u usporedbi s prethodnom konferencijom udvostru\u010dio, poku\u0161ao je dati ravnatelj Me\u0111unarodnoga instituta za dru\u0161tvenu historiju, Henk Wols: \u201e[\u2026] otvorenost pri organizaciji konferencije to vjerojatno dodatno ohrabruje (broj prijava op.), naime <\/font>European Social Sciencies History Conference<\/font><\/i> nije asocijacija \u010dlanova, svatko je dobrodo\u0161ao dati prijedlog svog izlaganja, a kvaliteta je jedini kriterij kojim se vodimo pri odabiru.\u201c<\/font>  <\/font><\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U protekla dva desetlje\u0107a, koliko se konferencija odr\u017eava, iskristaliziralo se dvadesetak \u201emre\u017ea\u201c (<\/font>networks<\/font><\/i>) koje pokrivaju razna podru\u010dja istra\u017eivanja dru\u0161tvene historije (primjerice <\/font>Family and demography<\/font><\/i>, <\/font>Labour history<\/font><\/i>, <\/font>Rural history<\/font><\/i>, <\/font>Urban history<\/font><\/i>, <\/font>Medieval history<\/font><\/i>, <\/font>Spatial and digital history<\/font><\/i>, <\/font>Theory of history<\/font><\/i>). U sklopu konferencije odr\u017eano je nekoliko okruglih stolova i posebnih predavanja. Tako se na okruglome stolu <\/font>Connecting historians beyond borders<\/font><\/i> raspravljalo o mogu\u0107nostima povezivanja povjesni\u010dara i njihovih istra\u017eivanja na me\u0111unarodnoj razini. Tako\u0111er se raspravljalo o budu\u0107nosti akademskoga izdava\u0161tva (<\/font>The future of academic publishing<\/font><\/i>). Posebno su se pritom isticale mogu\u0107nosti nadopunjavanja tradicionalnih tiskanih izdanja digitalnim sadr\u017eajima na internetu. Dakako, kako to obi\u010dno biva na va\u017enim konferencijama, najpoznatiji izdava\u010di znanstvenih publikacija, kao i izdava\u010dka odjeljenja presti\u017enih europskih sveu\u010dili\u0161ta, iskoristili su priliku da predstave svoja nova izdanja, monografije, sinteze, \u010dasopise…<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Sesije u sklopu <\/font>Rural history network <\/font><\/i>(pratio sam samo srednjovjekovne i ranonovovjekovne teme) ugostile su nekoliko poznatih povjesni\u010dara (doma\u0107in i diskutant bio je M. Cerman). Osim aktualnih agrarnohistorijskih tema, posebno se mogao zamijetiti interes dijela povjesni\u010dara za nove alate i mogu\u0107nosti ra\u010dunalnih programa, prije svega za geografske informacijske sustave te uporabu ra\u010dunalnih baza podataka (primjerice A. Lowerre, <\/font>Environmental Factors and Regional Variation in Historic Settlement Organisation in England<\/font><\/i>, A. van Ooststroom, <\/font>Reconstruction Landownership in 1400 in the Province of Utrecht<\/font><\/i>). Zaklju\u010dke jednoga dijela izlaganja u toj skupini sesija mogli bismo povezati u jednoj re\u010denici: provo\u0111enje temeljnih istra\u017eivanja na mikrorazini nezaobilazna je nu\u017enost za razumijevanje povijesti sela, regionalne i lokalne historije te agrarne historije, ali i urbane historije. Znatan dio izlaga\u010da u svojim je istra\u017eivanjima rabio kvantitativni pristup (primjerice, G. Beaur, <\/font>Speculating on the Price of Wheat in Ancien Regime France<\/font><\/i>). U kontekstu metodologije potrebno je spomenuti i zastupljenost pristupa odozdo, \u201eiz sela\u201c. Posebno su zanimljiva bila izlaganja posve\u0107ena istra\u017eivanju povijesti ranonovovjekovne trgovine i tr\u017ei\u0161nih uvjeta na \u201emikrorazini\u201c (primjerice E. Van Onacker, <\/font>Small but Significant. The Micro-level Functioning of Markets for Land and Credit in the Fifteenth and Sixteenth Centuries<\/font><\/i>). Da su temeljna pitanja agrarne historije, poput revolucije cijena i agrarnoga dualizma u srednjoj Europi i dalje aktualna, potvrdilo je izlaganje o korijenima isto\u010dnoeuropskoga alodijalnog veleposjeda (E. Maur, M. Cerman, <\/font>Medieval roots of early modern mobility restrictions and East-Central and Eastern Europe<\/font><\/i>).<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U sklopu sesije <\/font>Spatial and digital history<\/font><\/i>, kao \u0161to smo o\u010dekivali, \u010duli smo i vidjeli najnovija dostignu\u0107a na podru\u010dju digitalnih alata u humanisti\u010dkim znanostima. Me\u0111u novostima mogli bismo izdvojiti pojam <\/font>Deep mapping <\/font><\/i>(uporaba vi\u0161eslojnih digitalnih zemljovida, J. Corrigan: <\/font>Space, Place, and Data<\/font><\/i>). Osobito su zanimljive bile prezentacije mogu\u0107nosti povezivanja povijesnih istra\u017eivanja s muzejskim zbirkama (S. Boyd Davis, F, Kr\u00e4utli, <\/font>Scholarly Chronographics: can a Timeline be Useful in Historiography?<\/font><\/i>). U posljednjoj sesiji spomenute mre\u017ee iznenadila nas je svojevrsna \u201esamokritika\u201c najistaknutijih pripadnika i istra\u017eiva\u010da na podru\u010dju digitalne historije (R. Tucker Jones, D. Bodehamer, I. Gregory). Njihova izlaganja upozoravaju na \u010dinjenicu da se tehnologija prebrzo razvija. Naime, nije se dovoljno pozornosti poklanjalo prakti\u010dnoj uporabi i razini ra\u010dunalne pismenosti histori\u010dara. Na taj je na\u010din nastao znatan raskorak izme\u0111u mogu\u0107nosti digitalnih alata i njihove stvarne primjenjivosti u historijskim istra\u017eivanjima. Jedno od mogu\u0107ih rje\u0161enja podrazumijeva pojednostavnjivanje postoje\u0107ih ra\u010dunalnih programa. U tom kontekstu ve\u0107 je predstavljen projekt izrade digitalnih \u201egazetira\u201c, \u010dime bi postupak uporabe GIS-a, navodno, trebao biti pojednostavljen (R. Tucker Jones, J. Larsen, <\/font>Acting Locally, Thinking Oceanically: Creating Digital Databases, Gazetteers, and Pacific History from the Microfilm Records of the Russian American Company, 1817-1867<\/font><\/i>). Nakon odslu\u0161anih izlaganja i zavr\u0161ne rasprave name\u0107e se zaklju\u010dak da se novim digitalnim alatima valja koristiti s velikim oprezom, nikada ne gube\u0107i iz vida \u010dinjenicu da je rije\u010d o pomagalu u istra\u017eiva\u010dkome radu. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Branimir Brgles<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2062","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":2062,"position":0},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":2062,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53705,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53705","url_meta":{"origin":2062,"position":2},"title":"Povjesni\u010dar s Hrvatskog instituta za povijest dobitnik je presti\u017ene Fernand Braudel Senior Fellowship na Europskom sveu\u010dili\u0161nom institutu (EUI) u Firenci","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izme\u0111u listopada i prosinca 2026. dr. sc. Dino Mujad\u017eevi\u0107 iz Podru\u017enice Hrvatskog instituta za povijest u Slavonskom Brodu boravit \u0107e na Odjelu za povijest Europskog sveu\u010dili\u0161nog instituta u Firenci (Department of History\u00a0at the European University Institute, EUI) kao Fernand Braudel Senior Fellow. Ondje \u0107e istra\u017eivati u suradnji s profesorom Giancarlom\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Snimka-zaslona-Mujadzevic.png?fit=960%2C280&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":2062,"position":3},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53964,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53964","url_meta":{"origin":2062,"position":4},"title":"Poziv na sudjelovanje: Umjetni\u010dko blago zagreba\u010dke katedrale \u2013 nova istra\u017eivanja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"9. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Poziv na sudjelovanje na znanstvenom skupu Umjetni\u010dko blago zagreba\u010dke katedrale \u2013 nova istra\u017eivanja koji \u0107e se u organizaciji Instituta za povijest umjetnosti odr\u017eati 14. i 15. listopada 2026. u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu, Kaptol 29 a. >>> VI\u0160E Financira Europska unija \u2013 NextGenerationEU. Izvor: https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/2176\/umjetnicko-blago-zagrebacke-katedrale-nova-istrazivanja-","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Blago-zg.-katedrale.jpg?fit=1200%2C983&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":2062,"position":5},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2062","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2062"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2062\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2062"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2062"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2062"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}