{"id":2060,"date":"2014-04-16T22:00:05","date_gmt":"2014-04-16T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2060"},"modified":"2014-04-16T22:00:05","modified_gmt":"2014-04-16T22:00:05","slug":"vedran-stanic-prikaz-knjige-daniel-rafaelic-kinematografija-u-ndh-naklada-ljevak-zagreb-2013-325-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2060","title":{"rendered":"Vedran Stani\u0107 – Prikaz knjige – Daniel Rafaeli\u0107, Kinematografija u NDH, Naklada Ljevak, Zagreb 2013, 325 str."},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Daniel Rafaeli\u0107, Kinematografija u NDH,  <\/i><\/span><\/b>Naklada Ljevak, Zagreb 2013, 325 str.<\/span><\/b><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Povjesni\u010dar filma Daniel Rafaeli\u0107, doktorand na studiju moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, nedavno je objavio knjigu o kinematografiji u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Ina\u010de, Rafaeli\u0107 se ve\u0107 istaknuo kao istra\u017eiva\u010d i autor tekstova o povijesti filma i kina u Hrvatskoj \u2013 2010. godine bio je nagra\u0111en za doprinos istra\u017eivanju hrvatske filmske ba\u0161tine nagradom Vjekoslav Majcen<\/i> Hrvatskog dru\u0161tva filmskih kriti\u010dara, a jedan je od autora knjige Cinema and the Swastika <\/i>(2007), koja je nagra\u0111ena presti\u017enom nagradom Willy Haas te je progla\u0161ena najboljom svjetskom knjigom o filmu 2007. godine. Me\u0111u tim i mnogim drugim doprinosima na polju filma, nastala je i knjiga Kinematografija u NDH.<\/i> Na 325 stranica teksta autor je obradio kompletnu kinematografiju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske i dao jasan uvid u njezin sastav, organizaciju, stvarala\u0161tvo i postignu\u0107a. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Kroz pet poglavlja Rafaeli\u0107 kronolo\u0161ki obra\u0111uje razvoj kinematografije u NDH. Svako je poglavlje sastavljeno od nekoliko potpoglavlja u kojima su istaknuti najbitniji trenuci u razvoju filma u usta\u0161koj dr\u017eavi. Umjesto uvoda autor navodi citat iz romana Marijana Mikca Do\u017eivljaji Morica \u0160varca u Hitlerovoj Njema\u010dkoj<\/i>, u kojem je na jasnom primjeru opisano \u0161to je film i kakvu mo\u0107 mo\u017ee imati, a tako\u0111er se govori ne\u0161to i o samom vremenu u kojem nastaje Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska. U Predgovoru<\/i> se autor zahvalio svim osobama i institucijama zaslu\u017enim za nastajanje knjige.  <\/span><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Prvi dio: 1941.<\/span><\/i> sadr\u017ei nekoliko poglavlja i govori o samim po\u010decima kinematografije u NDH. Uvodno je re\u010deno da se kinematografija u ranijem razdoblju nalazila u te\u0161kom polo\u017eaju i nepoticajnom okru\u017eenju. Nakon uspostavljanja NDH osnovano je Ravnateljstvo za film pri Dr\u017eavnom tajni\u0161tvu za narodno prosvje\u0107ivanje. Za ravnatelja je postavljen Marijan Mikac, a uloga Ravnateljstva bila je da preuzme poslove oko kinematografije, odnosno organizacije filmske proizvodnje, distribucije i prikazivanja filmova. Istovremeno se stvara i paralelna institucija, \u010dija je djelatnost bila sli\u010dna onoj Ravnateljstvu za film, pod nazivom Propagandni ured Vojskovo\u0111e Slavka Kvaternika. Prvi film Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske bio je Poglavnikov govor<\/i>. Prepri\u010dav\u0161i radnju filma, Rafaeli\u0107 je istaknuo nedostatke tog filma i razloge za to, uputio nas u tijek snimanja i opisao ideolo\u0161ku pozadinu filma, odnosno koju je propagandnu ulogu film trebao imati. U istom je poglavlju naveo i druge filmske uratke Ravnateljstva za film: Sve\u010dani dan 13. VI. 1941., Dan hrvatskog junaka <\/i>te nijemi filmski materijal naslovljen Promet u Zagrebu<\/i>. Kao po\u010detak trajne filmske proizvodnje Rafaeli\u0107 navodi prikazivanje prvog broja tjednog filmskog \u017eurnala, Hrvatska u rie\u010di i slici<\/i>, 28. kolovoza 1941. godine. Spomenuto je i privatno kino poglavnika Ante Paveli\u0107a (\u201edvorski kino\u201c), koje se nalazilo u Poglavnikovom domu na Tu\u0161kancu. Pred sam kraj poglavlja spominje se sudjelovanje predstavnika Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske na Me\u0111unarodnoj filmskoj komori u Berlinu. To su bili Marijan Mikac i Ivan Or\u0161i\u0107, a cilj im je bio ishoditi pomo\u0107 za potrebe filmske proizvodnje u NDH. Jedan od va\u017enijih doga\u0111aja u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj 1941. bilo je snimanje njema\u010dkog filma Menschen im Sturm <\/i>(Ljudi u oluji<\/i>). Snimanje je obavljeno u Zagrebu i okolici. Kroz detaljan opis onoga \u0161to je prethodilo snimanju filma i samog filma, autor nas upoznaje s radnjom, tijekom snimanja i na\u010dinom na koji je to izvedeno. Kao va\u017ean i zanimljiv izvor za istra\u017eivanje Rafaeli\u0107 navodi dnevnik domobrana pod pseudonimom PAJ-PO, koji je sudjelovao kao tehni\u010dka podr\u0161ka rasvjeti na snimanju. Taj je domobran u svoj dnevnik bilje\u017eio doga\u0111anja sa snimanja i time ostavio vrijedan dokument za prou\u010davanje nastanka filma Ljudi u oluji.<\/i> Kao zaklju\u010dak prve kinematografske godine Rafaeli\u0107 donosi \u010dlanak novina Hrvatski narod<\/i> u kojemu je, uz netrpeljive ispade prema \u017didovima kao krivcima za lo\u0161e stanje u kinematografiji, navedeno ono \u0161to je do tada napravljeno u kinematografiji u NDH i daljnji planovi rada.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Drugi dio: 1942.<\/span><\/i> Rafaeli\u0107 zapo\u010dinje sa \u0160kolom narodnog zdravlja Andrija \u0160tampar, koja s filmskom proizvodnjom po\u010dinje \u0161esnaestak godina prije nastanka NDH. \u0160kola narodnog zdravlja i njen osniva\u010d dr. Andrija \u0160tampar imali su revolucionarnu ideju da stanovni\u0161tvo o zdravstvenim i higijenskim navikama obrazuje putem filmova. U tome su i uspjeli, a neka od ostvarenja su: Lje\u010dili\u0161te Topol\u0161\u010dica, Kako je po\u010dela gri\u017ea u selu Prljavoru, Ivin zub, Macin nos <\/i>i dr. Nakon nastanka NDH \u0160kola narodnog zdravlja nastavila je s prikazivanjem filmova, a dr\u017eava je zakonski potpomogla proizvodnju zdravstvenog filma. Dalje je rije\u010d o nastanku Dr\u017eavnog slikopisnog zavoda \u201eHrvatski slikopis\u201c (Croatia film) 19. sije\u010dnja 1942. godine. Djelovao je pod nadzorom  <\/span>Dr\u017eavnog izvje\u0161tajnog i promi\u010dbenog ureda kod Predsjedni\u0161tva vlade osnovanog 24. sije\u010dnja 1942. Zada\u0107a ureda bila je da promi\u010de probitke Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske u domovini i izvan nje, slu\u017ee\u0107i se novinstvom, tiskom, slikopisom, govorom i krugovalom. Djeluju\u0107i pod ovim uredom, Dr\u017eavni je slikopisni zavod \u201eHrvatski slikopis\u201c (Croatia film) imao sljede\u0107u svrhu: proizvodnja doma\u0107ih slikopisnih tjednika, pou\u010dnih, zabavnih, promi\u010dbenih i reklamnih slikopisa, promicanje hrvatskih dr\u017eavnih i narodnih probitaka putem slikopisa, ustrojavanje prikazivanja slikopisa u domovini, a doma\u0107ih slikopisa izvan domovine te posredovanje kod izvoza doma\u0107ih i kod uvoza stranih slikopisa. Pod Dr\u017eavnim slikopisnim zavodom djelovao je i \u010dasopis Hrvatski slikopis<\/i>, jedini hrvatski filmski \u010dasopis u NDH. Tako\u0111er, unutar zavoda postojao je i Odjel za proizvodnju slikopisa koji je predstavljao samu jezgru kinematografske djelatnosti. Djelovao je u tri smjera: proizvodnja filmskih tjednika (\u017eurnala), proizvodnja kratkih kulturnih filmova te proizvodnja dugometra\u017enih igranih filmova. Prvi filmovi 1942. bili su Otvorenje Hrvatskog dr\u017eavnog sabora, Poglavnikov govor na zavr\u0161noj sjednici Hrvatskog dr\u017eavnog sabora<\/i>, Misa zadu\u0161nica za hrvatske velikane, Koncert Usta\u0161ke mlade\u017ei u Glazbenom zavodu <\/i>i 2200 seljaka iz Velike \u017eupe Vuka daruju Poglavnika.<\/i> Zavod ubrzo proizvodi i ve\u0107i broj kratkih dokumentarnih i dokumentarno-igranih filmova: Usta\u0161ka Hrvatska slavi mrtve velikane, Hrvatski \u0161port zimi, Kako se stvaraju izlo\u017ebe, Slavlje slobode, Stra\u017ea na Drini, Barok u Hrvatskoj, Mladost Hrvatske\/Radna slu\u017eba Usta\u0161ke mlade\u017ei.<\/i> Autor svaki od ovih filmova detaljno opisuje, a uvi\u0111a se jasna propagandna tendencija onih koji snimaju ove filmove, \u0161to se mo\u017ee i\u0161\u010ditati i iz samih naslova. Film Kako se stvaraju izlo\u017ebe<\/i>, poznat i pod naslovom Kako je nastala protu\u017eidovska izlo\u017eba<\/i>, primjer je antisemitskog filma u NDH. Zanimljiv je i amaterski film Milivoja Ku\u010di\u0107a, Zagreba\u010dka opera u Italiji<\/i>. Ku\u010di\u0107 je bio operni pjeva\u010d Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta te je snimao turneje Hrvatske dr\u017eavne opere. Va\u017ean trenutak u kinematografiji NDH bilo je sudjelovanje na filmskom festivalu u Veneciji koji se odr\u017eao od 28. VIII. do 15. IX. 1942. godine. NDH su predstavljali filmovi Stra\u017ea na Drini <\/i>(nagra\u0111en u sekciji dokumentarnih filmova), Barok u Hrvatskoj, Mladost Hrvatske\/Radna slu\u017eba Usta\u0161ke mlade\u017ei<\/i> te posebni program \u017eurnala Hrvatska u rie\u010di i slici.<\/i> Rafaeli\u0107 zaklju\u010duje da je gostovanje na Venecijanskom filmskom festivalu ozna\u010dilo uzlet jedne nove, mlade kinematografije. Tako\u0111er, mo\u017ee se zaklju\u010diti kako je barem formalno uspjela rije\u0161iti prepreke za normalno funkcioniranje kinematografije. Pod naslovom FRA-MA-FU<\/i>  <\/span>i NDH<\/i> Rafaeli\u0107 donosi podatke o poznatom novinaru Franji Fuisu i njegovom novinarskom i filmskom djelovanju u NDH. Godine 1942. Fuis je napisao scenarij i knjigu snimanja za film koji se prvotno trebao zvati Zbogom pra\u010dovjeku<\/i>. No 1943. Fuis je promijenio naslov u Zakon rieke<\/i>. Inspiriran Lonjskim poljem i uvjetima u kojem \u017eivi onda\u0161nje stanovni\u0161tvo, koje se ve\u0107i dio godine ne mo\u017ee normalno kretati zbog poplava, Fuis je odlu\u010dio snimiti film o \u017eivotu u tom podru\u010dju. To je trebao biti prvi hrvatski zvu\u010dni, dugometra\u017eni igrani film, ali na\u017ealost nikad nije realiziran zbog tragi\u010dne smrti Franje Fuisa 1943. godine. Zaklju\u010dno o Kinematografskom \u017eivotu u NDH 1942. godine<\/i> Rafaeli\u0107 izdvaja najpopularniji doga\u0111aj u to vrijeme \u2013 otvaranje velikog javnog kina na zagreba\u010dkom Trgu bana Jela\u010di\u0107a. Kino je postavljeno na otvorenom, a platno se nalazilo na zgradi na broju 6. O postepenom napretku hrvatske kinematografije svjedo\u010di i \u010dinjenica da je radni\u010dka komora pokrenula besplatne gluma\u010dke te\u010dajeve, a Zagreb su 1942. posje\u0107ivale i filmske zvijezde poput Zvonimira Rogoza i Javora Pala. Zbog antisemitizma mnoga su zagreba\u010dka kina promijenila imena. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Tre\u0107i dio: 1943. <\/span><\/i>po\u010dinje spomenom prve godi\u0161njice postojanja Dr\u017eavnog slikopisnog zavoda \u201eHrvatski slikopis\u201c. Pojavljuje se Prvi hrvatski slikopisni razpored, a zagreba\u010dko kino Danica u Nikoli\u0107evoj ulici bilo je jedino kino u kojem se Razpored<\/i> mogao vidjeti. Sredinom 1943. izgra\u0111en je filmski grad \u0161to je bio jasan pokazatelj ja\u010danja i uzleta kinematografije u NDH. Poku\u0161aja za gradnju filmskog grada bilo je i ranije, prije rata, ali su svi uglavnom propali. Kona\u010dno, filmski je grad izgra\u0111en na zagreba\u010dkoj La\u0161\u010dini. Radovi su zapo\u010deli u travnju 1943. i dovr\u0161eni su tek 1945. godine. Stanje kinematografije u NDH 1943. bilo je vi\u0161e nego zadovoljavaju\u0107e. Postojala su 164 kina, filmske predstave su se u ve\u0107im gradovima odr\u017eavale svakodnevno, a u manjim su prikazivani jedan ili dva filma tjedno. Kako se kinematografija NDH razvijala, tako su se razvijali i drugi aspekti vezani za nju. Obrazovanje tehni\u010dkog osoblja je jedno od njih. Zbog sve \u010de\u0161\u0107e mobilizacije brojnih kinooperatera nastala je velika potreba za tehni\u010dkim osobljem. Hrvatski slikopis organizirao je Te\u010daj za upravlja\u010de slikopisnih strojeva, koji je zapo\u010deo 16. kolovoza 1943. u Pu\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu. Na natje\u010daj se prijavilo ukupno 42 polaznika iz svih krajeva NDH, a prijavile su se i dvije \u017eene od kojih je jedna primljena. Za razvoj kinematografije u NDH i njeno prou\u010davanje va\u017ena je knjiga Mirka Cerovca Slikopis-film<\/i>, koju je 1943. objavio Dr\u017eavni slikopisni zavod \u201eHrvatski slikopis\u201c. Uz ovu knjigu, va\u017ena filmska literatura bila je i knjiga Marijana Mikca Tri godine rada Hrvatskog slikopisa<\/i>, koja je objavljena povodom premijere Lisinskog<\/i>. Godine 1943. nastaju tri nova filma \u2013 rije\u010d je o filmovima Domovina, Uz \u010da\u0161u piva <\/i>i Poglavnik i narod<\/i>. Filmski \u017eurnal Hrvatska u rie\u010di i slici<\/i> 28. studenog 1943. do\u017eivljava premijeru stotog broja, a za tu posebnu priliku prikazan je postupak nastajanja filmskog \u017eurnala. Jedno poglavlje knjige Rafaeli\u0107 je posvetio Oktavijanu Mileti\u0107u i njegovom radu. U poglavlju Oktavijan Mileti\u0107 i Joseph Goebbels<\/i> saznajemo o Mileti\u0107evoj aktivnosti u njema\u010dkoj kinematografiji i nastajanju filmova Bildhauerkunst in Kroatien (Hrvatski kipari), Kroatisches Bauernleben (Hrvatski selja\u010dki \u017eivot) i Agram die Haupstadt Kroatiens (Zagreb glavni grad Hrvatske)<\/i>. U velikoj koli\u010dini informacija koje Rafaeli\u0107 donosi o kinematografiji NDH u ovoj godini i njenim odnosima s Njema\u010dkom, va\u017eno je istaknuti odr\u017eavanje I. me\u0111unarodnog kongresa uzkog slikopisa u Zagrebu u svibnju 1943. godine. Autor zaklju\u010duje da je taj doga\u0111aj jasno svrstao Zagreb kao va\u017enu i nezaobilaznu postaju osovinske kinematografije. Nakon dijela knjige o suradnji NDH i Njema\u010dke slijedi opis sudbine ameri\u010dkih filmova u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj. Iako su ameri\u010dki filmovi bili zabranjeni, u po\u010detku iz antisemitskih razloga, a nakon objave rata Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i iz vojno-propagandnih razloga, situacija je u praksi bila druga\u010dija. Jedan ameri\u010dki film dr\u017eavni je aparat i poticao na gledanje. Rije\u010d je o filmu Johna Forda Plodovi gnjeva <\/i>(Grapes of Wrath<\/i>) iz 1940. godine. Na samom kraju ovoga poglavlja, pod naslovom Pad Italije i uspon dalmatinskih kultur filmova<\/i>, rije\u010d je o upotrebljavanju kultur-filmova, snimljenih 1930-ih, u propagandne svrhe. Potvr\u0111ivanja hrvatstva Dalmacije postalo je va\u017eno nakon pada Italije. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>U \u010cetvrtom dijelu: 1944.<\/i> Rafaeli\u0107 pi\u0161e o mnogim va\u017enim kinematografskim trenucima u NDH tijekom te godine. Me\u0111utim, jedan izdvaja kao posebno va\u017ean, a to je snimanje, premijera i kino \u017eivot prvog hrvatskog dugometra\u017enog zvu\u010dnog igranog filma Lisinski.<\/i> Redatelj filma bio je Oktavijan Mileti\u0107, a u glavnim su se ulogama na\u0161li Branko \u0160poljar kao Vatroslav Lisinski, Lidija Dominkovi\u0107, Srebrenka Jurinac i Veljko Mari\u010di\u0107. Snimanje filma zapo\u010deto je u prolje\u0107e 1943., u rujnu je zavr\u0161eno, a sve\u010danu premijeru film je do\u017eivio 9. IV. 1944. u Kinu Europa. Autor nas tako\u0111er upoznaje i sa samom radnjom filma i svime onime \u0161to ga je pratilo tijekom slijede\u0107ih mjeseci. Prije prikazivanja Lisinskog<\/i> na njegovoj turneji, kao svojevrsna predigra, prikazivao se film Sergija Tagatza Tamburica.<\/i> Mileti\u0107ev Lisinski <\/i>je film koji je djelovao kao profesionalni, suvremeni kultur film. Rafaeli\u0107 zaklju\u010duje da u njemu nije bilo ideologije ve\u0107 isklju\u010divo kulturna ba\u0161tina uz zrnce eskapizma. Film je do\u017eivio i me\u0111unarodni uspjeh, nasinkroniziran je na 28 jezika te uspje\u0161no prodan u inozemstvo. Za vrijeme snimanja Lisinskog<\/i> u pripremi je bio i drugi film, koji je sniman bez znanja javnosti. Naime, kako su postojali dijelovi hrvatske vlasti i usta\u0161kog pokreta koji na Lisinskog<\/i> nisu gledali naklono, iz razloga \u0161to se smatralo da je propu\u0161tena prilika za propagandni obra\u010dun s neprijateljima hrvatstva, sniman je film koji je trebao ispuniti tu ulogu. Rije\u010d je o Borcima za Hrvatsku.<\/i> Godine 1943. dogovoreno je izme\u0111u Tre\u0107eg Reicha i NDH da \u0107e se zajedni\u010dkom suradnjom snimati propagandni filmovi koji su trebali poslu\u017eiti u borbi protiv neprijatelja. Tako je u ovome filmu, osim hrvatskih glumaca, njema\u010dki redatelj Kurt Wolfes. Film je do\u017eivio premijeru 17. rujna 1944. Autor isti\u010de da su Borci za Hrvatsku<\/i>, profesionalno gledano, vjerojatno najbolje napravljen film u NDH. Sadr\u017eajno je propagandno optere\u0107en, lo\u0161e glumljen i nabijen nacionalnim zanosom, ali je snimateljski, monta\u017eno i glazbeno film zavidno napravljen. Kako se rat bli\u017eio kraju i kako je bilo izvjesno da \u0107e sile Osovine izgubiti, tako je i rad na filmskom planu posustajao. Premijera filma Borci za Hrvatsku<\/i> bila je posljedna sve\u010dana filmska premijera odr\u017eana u NDH. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span><\/span><\/i>U Petom dijelu: 1945.<\/i> Rafaeli\u0107 nas upoznaje sa samim krajem kinematografije u NDH. U poglavlju Veliki filmski natje\u010daj \u2013 s malo izgleda<\/i> autor odli\u010dno ocrtava situaciju u kojoj se tada nalazio film. Ve\u0107 u drugoj polovica 1944. nazirao se kraj endeha\u0161ke kinematografije. Iako su rezultati same kinematografije bili sjajni: nizanje doma\u0107ih i me\u0111unarodnih uspjeha Lisinskog<\/i>, politi\u010dka situacija postala je problemati\u010dna. Rat koji se gubi i unutarnja nestabilnost u dr\u017eavi (pod time autor misli na pu\u010d Voki\u0107-Lorkovi\u0107) izravno su utjecali na kinematografiju. Unato\u010d te\u0161koj situaciji, Dr\u017eavni slikopisni zavod \u201eHrvatski slikopis\u201c raspisao je krajem svibnja natje\u010daj za izradu rukopisa zabavnih i kulturnih slikopisa te je na natje\u010daj prijavljeno devedeset i sedam rukopisa. Iako se kinematografija u NDH po\u010dela uru\u0161avati, nada se jo\u0161 uvijek polagala u filmske \u017eurnale koji su kontinuirano izlazili i u dva filma: Dubrovnik<\/i>, posljedni dovr\u0161eni film NDH, i nedovr\u0161eni Radium<\/i>. Na samom kraju poglavlja, ujedno i knjige, Rafaeli\u0107 nas upoznaje i sa snimanjem filmova u partizanima. Kao definitivan kraj endeha\u0161ke i po\u010detak jugoslavenske kinematografije smatra se film Oslobo\u0111enje Zagreba<\/i>.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Sadr\u017eaj Rafaeli\u0107eve knjige dodatno je oboga\u0107en slikovnim materijalom: plakatima filmova, scena sa snimanja i filmskih zvijezda. O temi kinematografije u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj malo je toga istra\u017eeno, a jo\u0161 manje napisano. Stoga ovo djelo predstavlja zna\u010dajan i potreban doprinos hrvatskoj historiografiji, tim vi\u0161e \u0161to je rezultat vi\u0161egodi\u0161njeg rada u doma\u0107im i stranim arhivima. Knjiga je pisana jednostavnim i razumljivim stilom te je prohodna za svakoga, a istovremeno je vrijedan znanstveni doprinos o \u010demu nam svjedo\u010di opse\u017ean popis kori\u0161tenih izvora i literature. <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

                                                                                                        <\/span>Vedran Stani\u0107<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2060","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2060,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2060,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2060,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2060,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2060,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52543,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52543","url_meta":{"origin":2060,"position":5},"title":"Znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Najavljujemo\u00a0znanstveno-stru\u010dni skup \u201eOto\u010dne pu\u010dke pobo\u017enosti: kontinuiteti i transformacije\u201c,\u00a0koji \u0107e se odr\u017eati\u00a0u Rabu od 24. do 26. travnja 2026.,\u00a0u organizaciji i uz potporu\u00a0Instituta za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, \u00a0Grada Raba, Pu\u010dkog otvorenog u\u010dili\u0161ta Rab i Centra za istra\u017eivanje srednjovjekovne ba\u0161tine Jadrana RIMAH. Skup okuplja vode\u0107e doma\u0107e stru\u010dnjake koji \u0107e kroz niz\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Skup_Rab.jpg?fit=848%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2060","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2060"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2060\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2060"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2060"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2060"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}