{"id":2058,"date":"2014-04-05T22:00:05","date_gmt":"2014-04-05T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2058"},"modified":"2020-12-21T21:15:40","modified_gmt":"2020-12-21T21:15:40","slug":"miroslav-bertosa-angazirani-svjedok-vremena-proslog-i-svojega-doba-jacques-le-goff-1924-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2058","title":{"rendered":"Miroslav Berto\u0161a – Anga\u017eirani svjedok vremena pro\u0161log i svojega doba – Jacques Le Goff (1924-2014)"},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

 <\/span>ANGA\u017dIRANI SVJEDOK VREMENA PRO\u0160LOG I SVOJEGA DOBA<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Na vijest da je crni flor smrti prekrio hrptove knjiga Jacquesa Le Goffa, jo\u0161 jednog autora koji na policama moje osobne biblioteke zauzima iznimno mjesto, naveo me da posegnem za onom najbli\u017eom: za njegovom raspravom o burzi i \u017eivotu \u2013 od lihvara do bankara (La borsa e la vita: Dall’usuraio al banchiere<\/i>, Laterza, Bari 1987.). Godinama sam kupovao francuska i talijanska izdanja Le Goffovih knjiga, tragao za \u201ekonceptima-klju\u010devima\u201c (les concepts-cl\u00e9s<\/i>) koje je Le Goff promicao, poku\u0161avao slijediti misao da je \u201ehistorija prije svega stalna vje\u017eba pogleda na pro\u0161lost, ali i vje\u017eba kriti\u010dnog duha i ‘kumulativnog’ saznanja …\u201c Volio sam potcrtavati njegove inventivne re\u010denice u njihovom \u0161irokom rasponu od dramati\u010dne stvarnosti u kojoj \u017eive \u201eoratores, bellatores, laboratores\u201c do srednjovjekovnih imaginarija i crnoga humora … <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

I sada sam iz knjige koju dr\u017eim u ruci evocirao ozna\u010deni odlomak iz arhivsko-povijesne pri\u010de Lihvar i smrt<\/i>. Autor upozorava da je rani srednji vijek osu\u0111ivao, potcjenjivao i demonizirao mnoge zanate, zabranjene kleru, ali i laicima, ili ih je progla\u0161avao djelatno\u0161\u0107u koja vodi u grijeh. U tom su se krugu na\u0161li gostioni\u010dari, mesari, \u017eongleri, komi\u010dari, ma\u0111ioni\u010dari, alkemi\u010dari, lije\u010dnici-fizici, lije\u010dnici-kirurzi, javni bilje\u017enici, trgovci, ali i suknari, tkalci, sedlari, bojari (platna), slasti\u010dari, postolari, vrtlari, slikari, ribari, brija\u010di, vi\u0161i kraljevi \u010dinovnici na nekom podru\u010dju, poljari, carinici, mijenja\u010di novca, trgovci mirisima, prodava\u010di sitne\u017ea, mlinari i dr.<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Le Goff  <\/span>izvla\u010di iz slojevitih dubina nekada\u0161nje tabue, primjerice tabu krvi koji poga\u0111a mesare, krvnike, kirurge, ljekarnike, lije\u010dnike, ali i vojnike … Primjer sve\u0107enika stavljen je nasuprot ratnicima. Dok se prvi mole za du\u0161e ljudi, drugi prolijevaju njihovu krv. Tabu ne\u010disto\u0107e ugro\u017eava valja\u010de i boja(disa)re sukna, kuhare, \u010dak i pera\u010de posu\u0111a. Tabu novca ozlogla\u0161ava vojnike-pla\u0107enike, profesionalne za\u0161titnike, prostitutke, ali i trgovce, napose mijenja\u010de novca i, dakako, ponajvi\u0161e \u2013 lihvare. Lihvar je najgora vrsta trgovca, njegov na\u010din baratanja novcem je sklandalozan, pa je i osuda lihvara jednodu\u0161na i sveop\u0107a. Njegov je dossier<\/i> porazan. Problemu lihvarstva, lihvarenja i lihvara Le Goff prilazi s onom svojom sposobno\u0161\u0107u pronicanja u su\u0161tinu problema, ali i snage da osjeti pulsiranje istinskoga \u017eivota. Svojega \u010ditatelja Le Goff katkada nagra\u0111uje ponekom medievalnom anegdotom, \u017eivopisnom, duhovitom, izvu\u010denom iz srednjovjekovna imaginarija, kao \u0161to je, primjerice, ova iz Sermones vulgares<\/i> teologa, povjesni\u010dara i biskupa Jacquesa de Vitryja (1170.-1240.).<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

De Vitry pri\u010da kako je neki dobri i savjesni \u017eupnik osjetio sveti poticaj da zanije\u010de pravo na kr\u0161\u0107anski pogreb nekom svojem \u017eupljanu koji se bavio lihvom, a do svoje smrti ni\u0161ta od onoga \u0161to je oteo nije vratio. No, prijatelji umrloga uporno su molili \u017eupnika da ga unato\u010d svemu kr\u0161\u0107anski pokopa, pa je ovaj nakon molitve iznio svoj prijedlog: Hajde da lihvarevo tijelo stavimo na magarca, pa ako ovaj krene prema crkvi ili prema groblju, ja \u0107u ga kr\u0161\u0107anski pokopati<\/i>. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Mrtvo tijelo postavljeno je na magarca koji je, pri\u010da de Vitry, ne osvr\u0107u\u0107i se ni lijevo ni desno, krenuo ravno prema mjestu izvan sela gdje su se vje\u0161ali te\u0161ki prijestupnici, ubojice i lopovi. S velikom mukom i neobi\u010dnim pokretima, magarac je zbacio sa sebe lihvarevo truplo u sterkvilinij<\/i> (u smeti\u0161te, tj. u neposve\u0107enu zemlju). Tamo ga je i \u017eupnik ostavio nepokopanog me\u0111u zemnim ostacima kradljivaca i zlo\u010dinaca.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

No, pri\u010da ne zavr\u0161ava na ovome mjestu. Le Goff se asocijacijama svojih misli, a i jednim iznimno originalnim primjerom, prebacuje u 20. stolje\u0107e! Prisjetio se \u0161panjolskog avangardnog re\u017eisera Luisa Bu\u00f1uela i njegova znamenitog eksperimentalnog filma Los olvidados<\/i> sa scenom u kojoj dru\u0161tveni odba\u010denici zavr\u0161avaju na javnim smeti\u0161tima. (U zagreba\u010dkoj sam Kinoteci koncem 1950-ih godina vidio Bu\u00f1uelov film, prikazan pod naslovom Ostavljeni<\/i>.) Ipak Le Goff isti\u010de da je \u010dovjek 12. i 13. stolje\u0107a smatrao kako lihvar zaslu\u017euje da bude odba\u010den.  <\/span><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Le Goffov srednji vijek nije ostao zarobljen u stereotipima karakteristi\u010dnima za nekada\u0161nje vizije te epohe, ve\u0107 se \u2013 zajedno s ljudima i njihovim pogledom na svijet, u dugome trajanju provla\u010de do na\u0161ega doba. Godine 2003. Le Goff pokre\u0107e me\u0111unarodni  <\/span>nakladni\u010dki projekt Konstruirati Europu<\/i> i objavljuje uvodnu knjigu \u201eJe li Europa ro\u0111ena u srednjem vijeku?\u201c. Poticajnim se doimaju ve\u0107 prve njegove re\u010denice:<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Europu se po\u010dinje stvarati. Ta se velika nada mo\u017ee ostvariti jedino ako se bude vodilo brige o njezinoj povijesti: Europa bez povijesti bila bi sirotica i vrlo bijedna… <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Ostavio je iza sebe sna\u017ean i sugestivan novatorski historiografski opus…<\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

                                                                                              <\/span>Miroslav Berto\u0161a           <\/span><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20,4],"tags":[],"class_list":["post-2058","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2058,"position":0},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2058,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2058,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2058,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2058,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":2058,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2058","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2058"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2058\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24220,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2058\/revisions\/24220"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2058"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2058"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2058"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}