<\/p>\n
(Ovaj prilog je odgovor na tekst-pamflet Andreja Rodinisa \u201eVeoma ponosni emeritus prof. ddr. Azem Ko\u017ear\u201c, objavljenog na ovom portalu 20. 04. 2020.) <\/strong><\/p>\n <\/p>\n Voditi polemiku sa osobom koja priznaje da je autsajder i diletant za \u0161tivo koje problematizira, koja tvrdi da u tome nastupa brutalno i ciljano, osporavaju\u0107i \u010dak i svoje stavove iz teksta objavljenog na ovom portalu 28. 03. 2020. o tome \u0161ta je sve i za\u0161to problematizirano od mojih radova itd., zasigurno nije razumno. Jer, jednostavno, umjesto kompetentnog (ova ga istina u srce dira!) sugovornika, osporavatelja i kako god da ga nazovemo, imate jednog brbljivca i prevrtljivca koji jeca od mr\u017enje, davi se od jeda i gor\u010dine, gu\u0161i se od ‘krupnih zalogaja’ koje ne mo\u017ee da proguta, la\u017ee, grubo etiketira, feniksovski se prestrojava na teren samo njemu znanih argumenata itd., zaista nema nikakvu konstruktivnu svrhu. \u00a0Me\u0111utim, ne odgovoriti mu i ne ukazati \u010ditateljima u \u010demu je su\u0161tina stvari sve te arogancije i averzije iznijete u pisanijama osobe u imenu Andreja Rodinisa, tako\u0111er nije primjereno. Ipak, kao i njegovom idolu i u\u010ditelju, tako \u0107u i Rodinisu odgovoriti na nekoliko njegovih zabluda, \u0161i\u0107ard\u017eijskih konstrukcija i tvrdnji, opet \u010ditateljstva radi, \u010diste savjesti i bez \u201eprenemaganja\u201c kako to ovaj zlo\u0107o navodi.<\/p>\n Naime, Rodinis konstatira i o\u010dito zamijera \u0161to sam se \u201ejavio\u201c pod naslovom \u201eOdgovor na tekst Andreja Rodinisa\u201c (od 28.03. 2020.), kao i neki drugi u tom tekstu prozvani autori, \u0161to je apsurdno. To je tekst koji sam pro\u010ditao, u kojem me vrije\u0111a la\u017eima i nebulozama i normalno da sam odgovorio. Navodi da sam od nekih drugih \u201eagresivniji u primjeni taktike skretanja pozornosti s problema rasprave\u201c, da sam \u201eosuo nesnosniju dreku i histeriju, ali i neo\u010dekivano vrije\u0111anje\u201c. Zna\u010di za njega su \u201edreka i histerija\u201c o\u010dekivane (razumljivo jer je svjestan kojim se sve inkriminacijama bavio), ali je neo\u010dekivano vrije\u0111anje. Me\u0111utim, ne radi se o \u201edreci i histeriji\u201c (o \u010demu \u0107emo ne\u0161to kasnije), niti o namjeri vrije\u0111anja, ve\u0107 o istinitim konstatacijama: \u201ebledunjavi lik neutralnoga pogleda\u201c koji me ogovarao (prema mojim saznanjima) u \u201ealkoholiziranim grupicama\u201c. Za prvo ti je, gosp. Rodinisu, dokaz slika u ogledalu, i u tome ne vidim problem \u2013 takav si kakav si,\u00a0 a za drugo tvoji i moji kolege, neki od njih jo\u0161 uvijek su me\u0111u \u017eivima. A to \u0161to te ne persiram je apsolutno jasno iz razloga \u0161to si zlonamjeran, \u0161to si brutalan i bezobrazan u tvojim pisanijama. Udara\u0161 ostra\u0161\u0107eno, prosta\u010dki i direktno na diskreditaciju li\u010dnosti, umjesto, ako si se odlu\u010dio na neku polemiku, da sve \u0161to ima\u0161 napi\u0161e\u0161 stilom normalne i struci primjerene komunikacije. Zato sam te na kraju i zamolio da bude\u0161 NORMALAN, jer, o\u010dito, sude\u0107i i po ovom tekstu od 20. 04. doima se da ti zaista \u201enisi u vinklu\u201c, pa otuda i ta indicija da se mogu\u0107e radi o nekim slo\u017eenijim dijagnozama. Mada je, nakon ovog teksta, apsolutno jasno da je glavna tvoja dijagnoza mr\u017enja, otvorena ili kamuflirana. Uostalom nju nisi ni jednom rije\u010dju poku\u0161ao osporiti ili negirati. Na\u017ealost!<\/p>\n Pi\u0161e\u0161 o nekom mojem \u201ecmizdrenju\u201c pred poku\u0161ajem tvoje diskreditacije moga rada, tvrde\u0107i da sam \u201ediskreditirao sam sebe\u201c plagijatima i da niko ne mo\u017ee dokazati suprotno, negiraju\u0107i stavove histori\u010dara i arhivista na nazna\u010denom nau\u010dnom skupu iz 2011. godine, objavljene u \u201edebelom\u201c zborniku radova, koji si upravo ti pomenuo i koji ti je bio polaz za svu ovu lakrdiju, a meni imputira\u0161 da se iza njega \u201ezaklanjam\u201c. Dakle, ti apriori negira\u0161 sve \u0161to je u tom \u201edebelom\u201c zborniku radova napisano, a da pri tome nisi analizirao ni jedan tekst, pa ni taj o mojim historijskim ud\u017ebenicima autora Senaida Had\u017ei\u0107a. O skripti (po autoru teksta skripti-ud\u017ebeniku) Had\u017ei\u0107 je napisao jedan pasus od 13 redaka, po mom mi\u0161ljenju primjeren i informativan, a koji glasi: \u201eNapisao je prvo Uvod u historiju<\/em> (skripta \u2013 ud\u017ebenik) 1994. godine (u fus noti navodi podatke o istom i broj Odluke o odobrenju od NNV Filozofskog fakulteta \u2013 nap. A. K.), u vrijeme kada je zapo\u010dinjao rad novoosnovanoga Odsjeka za historiju i geografiju, koji je studentima bio od velike koristi. Uvod<\/em> se sastoji iz tri dijela\u201c. Naveo je ukratko sadr\u017eaje svakog od njih (historija, historiografija, metodologija) i konstatirao: \u201eNa kraju je data bibliografija kori\u0161tenih radova. Ovaj ud\u017ebenik (skripta) je sve do danas u punoj upotrebi na Odsjeku za historiju\u201c. I to je sve. \u0160ta je to ovdje \u201eapologetski\u201c prikazano? Naravno ni\u0161ta, ali je tebi, gosp. Rodinisu, trebao neki povod \u201eza akciju\u201c, da iska\u017ee\u0161 tebi svojstvenu averziju, jer si i ranije, kako si i sam priznao, o \u010demu \u0107emo ne\u0161to kasnije, kritizirao neke moje radove, a \u0161to meni nije bilo poznato. Zna\u010di, tvoja mr\u017enja ima znatno dublje korijene nego \u0161to mi se to doimalo.<\/p>\n Istine i jasno\u0107e radi ovome dodajem da je na kraju Uvoda \u2013<\/em> u Bibliografiji kori\u0161tenih radova, u podnaslovu \u201eRukopisi, bilje\u0161ke\u201c, nazna\u010deno \u201eRukopisi i bilje\u0161ke sa predavanja pri\u0161tinskog, beogradskog i sarajevskog fakulteta (odsjek za historiju)\u201c. Dakle, radi se o rukopisima i bilje\u0161kama studenata, neautoriziranim, za koje profesori uglavnom nisu ni znali jer su insistirali na \u010ditanju programom utvr\u0111ene obavezne literature, od kojih je jedan dio prekucani tekst a drugi su bilje\u0161ke u rukopisu. Osloniti se na bilo \u0161ta iz tih rukopisa je za svakog autora veoma rizi\u010dno. Upore\u0111ivanjem i razumijevanjem tih rukopisa, me\u0111usobno i sa raspolo\u017eivom literaturom, dolazilo se, izme\u0111u ostalog, do odre\u0111enih konstatacija, pri \u010demu je najva\u017enije bilo da one mogu izdr\u017eati kriterij historiografske korektnosti, sve to, naravno, kada je to priroda teksta zahtijevala na primjerima iz bosanskohercegova\u010dke pro\u0161losti. Rodinis to ironi\u010dno karikira nesuvislim usporedbama, bukvalno tuma\u010di neke tekstove zdravorazumske naravi, zlurabi konstataciju o izu\u010davanju latinske paleografije u BiH i postavlja pitanja gdje se i da li se u BiH izu\u010dava latinska paleografija, zanemaruju\u0107i da se ta konstatacija odnosi na dominaciju sadr\u017eaja iz latinske paleografije (i diplomatike) u nekim univerzitetskim programima, \u0161to je sude\u0107i prema meni dostupnim programima i bilo tako. Izme\u0111u ostaloga latinski jezik je bio zaseban nastavni \u010detvero ili dvo semestralni na studiju historije u Sarajevu, \u0161to nije sporno, dok se npr. starogr\u010dki, staroslavenski i staroturski nisu izu\u010davali a va\u017eni su za odre\u0111ene historijske periode. Izu\u010davana je, naravno na odre\u0111enim studijskim profilima, pa i na historiji, i slavenska paleografija (bosan\u010dica je uglavnom podvo\u0111ena pod srpsku \u0107irilicu), ali malo ili nimalo gr\u010dka i osmanska paleografija, \u0161to nije primjereno ne samo bosanskohercegova\u010dkim prilikama i potrebama ve\u0107 i \u0161ire balkanskim. Ali u ovoj skripti nije bio cilj da se elaborira ta problematika, \u0161to Rodinis svjesno zanemaruje, ve\u0107 da se uka\u017ee na zna\u010daj znanja iz paleografije (kao i niza drugih pomo\u0107nih disciplina) za historiografska istra\u017eivanja. Smatralo se, a i danas to mi\u0161ljenje nije potisnuto, da histori\u010dar-istra\u017eiva\u010d mora da poznaje pismo i jezik historijskih izvora historijskog perioda i prostora kojim se bavi, jer kori\u0161tenje izvora preko posrednika nosi mnoge opasnosti. Histori\u010dar Hari Herder npr. smatra da se i objavljeni izvori moraju provjeravati uvidom u originale. I to je, naravno, tema za sebe. Ovdje podsje\u0107am na to samo zbog toga da \u010ditaoci shvate sa koliko je sve zluradosti Rodinis izmanipulirao jednu iz \u0161ireg konteksta uzetu konstataciju, koja nema neku negativnu konotaciju ili negaciju, daju\u0107i svjesno pojmu \u201eizu\u010davanje\u201c drugi smisao i zna\u010daj od onoga kojem je u tekstu posve\u0107en.<\/p>\n No, Rodinis se ni tu ne zaustavlja, ve\u0107 tekst iz Uvoda<\/em> komparira sa literaturom i na pitanjima razlika u interpretacijama. Tvrdi da je \u0106irkovi\u0107 dvadeset godina prije mene \u201eBOLJE\u201c objasnio arhivisti\u010dki termin arhivski fond od mene. U tom cilju navodi i jedan i drugi tekst, likuju\u0107i nad tim svojim, samo njemu znanim, razlozima za takvu euforiju. I tu je ba\u0161 eufori\u010dno zabio \u201espektakularan zgoditak u vlastitu mre\u017eu\u201c kako to on zna da ka\u017ee. Naime, dok se \u0106irkovi\u0107evo razumijevanje arhivskog fonda, prema Rodinisovom citatu \u2013 \u0161to nije vjerodostojno \u2013 jer to \u0161to su studenti nazvali predavanjima dr. \u0106irkovi\u0107a apsolutno ne zna\u010di da je to njegovo autorsko djelo pa se na njega ne mo\u017ee pozivati, odnosi na ustanove i njihova \u201eodjeljenja koja su imala zasebnu registraturu\u201c, dotle se moje odre\u0111enje odnosi na sve registrature, \u0161to je i sadr\u017eajno i terminolo\u0161ki preciznije i ta\u010dnije, posebno kada se ima u vidu sljede\u0107a re\u010denica iz mog teksta koja arhivski fond tretira organskom cjelinom dokumenata. Vidi se da Rodinis nije vr\u0161io sre\u0111ivanje i arhivisti\u010dku obradu arhivskih fondova ve\u0107 ih sa pozicije direktora dobijao \u201ena tacni\u201c. O\u010dito je trebalo da krene\u0161 ispo\u010detka, a ne pravo iz \u0161kole u direktorsku fotelju, po politi\u010dkoj liniji, iz koje jo\u0161 uvijek nisi psiholo\u0161ki iza\u0161ao. Umi\u0161lja\u0161 da si i dalje direktor i da mo\u017ee\u0161 da dijeli\u0161 lekcije drugima, pa svjesno brka\u0161 hajvane i insane, odnosno insane na svoj na\u010din naziva\u0161 hajvanima. Podcjenjuje\u0161 bosanskog \u010dovjeka, studente za koje je ova literatura pisana iz najboljih namjera pod granatama i uz petrolejsku lampu, oholi\u0161 se \u0161to si \u201eotkrio toplu vodu\u201c, \u010dime je ustvari pala maska tvoje navodne brige o Bosni i Bosancima iza koje se uporno poku\u0161ava\u0161 zakloniti. Bilo bi vrijeme da sam razmisli\u0161 kuda te to vodi: u pakao ili u raj, odnosno je li primjerenije da bude\u0161 zao ili normalan? Virus mr\u017enje koji se u tebe duboko uvukao nije lako odstraniti, ali valja poku\u0161ati a ne, kako ti radi\u0161, svjesno inficirati sredinu. Indiciju na koju ti je ukazano ne treba olako odbaciti, za tvoje i op\u0107e dobro naravno.<\/p>\n Rodinis nastoji dezavuirati navode iz mog odgovora o naporima za stasavanje Odsjeka za historiju u uvjetima rata i neposredno iza rata, izme\u0111u ostaloga i nastojanjima i naporima nastavni\u010dkog kadra, spore\u0107i \u010dinjenicu o odr\u017eavanju \u201ezavidnog kriterija znanja\u201c, karikiraju\u0107i to konstatacijama\u00a0 tipa: Beograd postane Sarajevo, Du\u0161an postane Tvrtko itd. A na tu \u010dinjenicu koja se o\u010dituje u zavidnom nivou znanja na\u0161ih studenata, konstantno su ukazivali ba\u0161 renomirani profesori (i u ono vrijeme razli\u010ditih nacionalnosti), iz zemlje i inozemstva, a u to sam se i sam mogao uvjeriti participiraju\u0107i neposredno nakon rata u nastavi historije \u0161irom BiH i \u0161ire. I to je \u010dinjenica koju na tisu\u0107e Rodinisa ne mo\u017ee osporiti. \u0160tamparske i pravopisne gre\u0161ke tipa \u201ehistorij<\/strong>ografija\u201c, \u201es<\/strong>vojne monarhije\u201c i sl. iz ud\u017ebenika \u201eHistorija Bosne i Hercegovine\u201c, koristi da doka\u017ee suprotno. Podme\u0107e i iz konteksta izvla\u010di izme\u0111u ostaloga\u00a0 navode: Vrhbosanska nadbiskupija \u201emitropolija\u201c, itd. O\u010dekivao sam da \u0107e zatra\u017eiti, jer ih je \u201ekao kurentnu robu\u201c te\u0161ko prona\u0107i, skripte i ud\u017ebenike Saliha Jalimama na koje sam mu ukazao, da i njih izanalizira, kako bi bar formalno poku\u0161ao \u201eoprati savjest\u201c od svoje o\u010dite zlonamjernosti, ali on o tome \u0107uti. Ne\u0107e on na svoga u\u010ditelja, svjesno ostavlja mogu\u0107nost nastavka saradnje na boljem svijetu.<\/p>\n Rodinis bezo\u010dno la\u017ee kada tvrdi da ud\u017ebenik \u201ePomo\u0107ne historijske nauke\u201c nije nazvao \u201ebesmislenim\u201c, ve\u0107 ka\u017ee da mi se \u201eto u\u010dinilo\u201c, da je on samo uputio \u010ditateljstvo na polemiku itd. To jednostavno nije ta\u010dno: istina je na\u017ealost, gosp. Rodinisu, da si taj ud\u017ebenik \u201etretirao besmislenim\u201c kako sam napisao, i da je on bio u centru pa\u017enje tvoga priloga, izme\u0111u ostaloga i konstatacijom: \u201eU centru pa\u017enje ovoga osvrta, najva\u017eniji je ud\u017ebenik ,Pomo\u0107ne historijske nauke’, koji je Azem Ko\u017ear objavio u koautorstvu sa Ivanom Baltom, 2003. godine\u201c. A onda si u argumentaciji plagiranja i negiranja navodio i odobravao stavove S. Jalimama, a na\u0161e minimizirao i osporavao. Dakle, jasno je da ti je Azem Ko\u017ear bio glavni cilj, a osporavanje ovog ud\u017ebenika si dao u prvi plan jer si jedva do\u010dekao da se koristi\u0161 Jalimamovim stavovima, te do tada meni nepoznatom polemikom u Glasu Slavonije<\/em> o nekom prethodnom ud\u017ebeniku Ivana Balte, koji je, po tebi, \u201eprepakovan\u201c i \u201euvezen\u201c u BiH. Pa ko da ti vjeruje \u201eda si samo uputio \u010ditateljstvo na polemiku\u201c, i da sve \u0161to si napisao ne zna\u010di da si ovaj ud\u017ebenik \u201esmatrao besmislenim\u201c? Naravno, ama ba\u0161 niko normalan. Dalje, naveo si da je \u201ezastra\u0161uju\u0107e\u201c koliko sam u odgovoru posvetio pa\u017enje tebi i Jalimamu, liku i djelu Jalimama, navodi\u0161 da se prisje\u0107am davnog sukoba na katedri (\u0161to nije ta\u010dno, sukob je izazvala kasnija njegova osvetni\u010dka polemika), izvr\u0107e\u0161 tekst narodne poslovice \u201ekoga ti hljebom on tebe kamenom\u201c itd. Nije, gosp. Rodinisu, \u201ezastra\u0161uju\u0107a\u201c pa\u017enja koju sam vama dvojici posvetio, naprotiv, isuvi\u0161e je primjereno za bolje razumijevanje polemike, a o vama obojici bi se imalo puno toga kazati, ali se ja tim pisanijama nikada nisam bavio, jedino odgovorim kada me ovako kakva havetinja prozove i poku\u0161a diskreditirati.<\/p>\n Rodinis bezo\u010dno la\u017ee kada ka\u017ee da \u201enigdje nisam rekao da su njegove ‘Pomo\u0107ne historijske nauke i arhivistika’ skrpljene ‘kao posljedica’ javnog raskrinkavanja plagiranja, niti su nastale ‘iz inata’\u201c. Kao dokaz da uistinu la\u017ee su sljede\u0107e njegove konstatacije: \u201e\u0160to se dogodilo u Bosni kada su spomenuti profesori javno raskrinkani kao plagijatori? (misli se na polemiku u Ljiljanu<\/em> za koju on ka\u017ee da je samo uputio \u010ditateljstvo, ovo nije ni prvo ni jedino \u201eupu\u0107ivanje\u201c te vrste ve\u0107 jasna njegova ocjena zasnovana na stavovima S. Jalimama \u2013 primj. A. K.). Dubinu ponora u koju je ta zemlja strmeknuta neka mal\u010dice rasvijetli podatak\u00a0 da je iste godine<\/em> Arhiv Tuzlanskog kantona dao tiskati novo, pro\u0161ireno izdanje tog ud\u017ebenika\u201c, dodaju\u0107i na kraju teksta od jedne stranice (28 redaka) i zavr\u0161nu konastataciju: \u201e a zatim, kao u inat, tiskaju novo, i to novim plagiranjem pro\u0161ireno izdanje\u201c. \u00a0Dakle, o\u010dito je da la\u017ee\u0161, mada meni zaista nije lako da se koristim tim \u017eargonom, ali \u0161ta da ti drugo ka\u017eem, rije\u010d obmana je isuvi\u0161e blaga za ovo \u0161to ti radi\u0161. Na\u017ealost!<\/p>\n Puno truda je Rodinis ulo\u017eio da ospori stavove autora i prikazatelja ovog ud\u017ebenika, da je u njemu \u201epo prvi put u ovoj formi obra\u0111ena Arhivistika …\u201c, iako je u tome i nazna\u010dena orgada: \u201eAko se izuzme knjiga Stjepana Antoljaka (\u201ePomo\u0107ne istorijske nauke\u201c, Kraljevo, 1971) u kojoj je tako\u0111er posve\u0107ena odre\u0111ena pa\u017enja Arhivistici…\u201c itd.\u00a0 Na moj poziv da navede naslove tih prije ovog objavljenih arhivisti\u010dkih ud\u017ebenika, koji on ocjenjuje \u201emanirom \u010dar\u0161ijskog jalija\u0161a\u201c (ovo bezrazlo\u017eno prizemno vrije\u0111anje ispod je svake ljudske razine), Rodinis me podsje\u0107a na moju knjigu Arhivistika u teoriji i praksi<\/em> iz 1995. godine, kao da sam do te mjere posenilio da se ne sje\u0107am ni \u0161ta sam sve napisao. Sve to on zna, ali uporno i tvrdoglavo (jaguarski) osporava stavove autora i prikazatelja, samo da bi oljagao i knjigu i autora i prikazatelja. A bjelodano je jasno da je Stjepan Antoljak (moj cijenjeni profesor), napisao ud\u017ebenik za odre\u0111eni nastavni plan i program iz predmeta \u201ePomo\u0107ne istorijske nauke\u201c davne 1971. godine kada se arhivistika jedino izu\u010davala u okviru pomo\u0107nih historijskih nauka, a da sam ja napisao ud\u017ebenik (prvi dio u koautorstvu sa I. Baltom) pod naslovom \u201ePomo\u0107ne historijske znanosti i arhivistika\u201c, Tuzla 2004. Dakle, Arhivistika je po prvi put izdvojeno obra\u0111ena za potrebe odre\u0111enog nastavnog programa (u ovom slu\u010daju kao drugi dio ud\u017ebenika). To je, kako god da to neko tuma\u010di, bio svjestan i va\u017ean iskorak u afirmaciji arhivistike kao zasebne nau\u010dne discipline, kako kroz nastavne planove i programe studija historije, tako i kroz odgovaraju\u0107u literaturu. Svakome ko iole dr\u017ei do svoje struke, u ovom slu\u010daju do profesije arhiviste, to bi trebalo da imponira. Me\u0111utim, Rodinisu to o\u010dito smeta. A meni, zasigurno ne\u0107e smetati da on, Rodinis, ili bilo ko drugi, sadr\u017eajnije inkorporira arhivistiku u bosanskohercegova\u010dke univerzitetske planove i programe, te u skladu s tim napi\u0161e op\u0161irniji i bolji ud\u017ebenik, naprotiv, bio bih li\u010dno veoma zahvalan. Ono \u0161to sam ja, podr\u017ean od arhivista i histori\u010dara, na tome uradio, bez la\u017ene skromnosti, va\u017ean je iskorak na afirmaciji Arhivistike kao nauke.<\/p>\n Rodinis mi zlonamjerno imputira da \u201ene\u010dasno u \u00a0vatru guram cijelu struku … \u00a0kao da su on, Izet \u0160aboti\u0107 i Sejdalija Gu\u0161i\u0107 moja struka i struka uop\u0107e\u201c<\/em>! Ovo je ciljano i zlonamjerno, ho\u0107e valjda da me konfrotira struci i pojedincima. To \u0161to si, gosp. Rodinisu, za sve vrijeme ignorirao i podcjenjivao projekat \u201eArhivska praksa\u201c je \u010dinjenica koja se ne mo\u017ee zaobi\u0107i. Ali to je opet tvoj problem i tvoj stav. Jedina je istina, a to se lako mo\u017ee provjeriti iz teksta moga odgovora, da ja pi\u0161em u svoje ime, iznosim svoja stajali\u0161ta i da nijednog od tih pojedinaca nisam ni pomenuo, osim prikazatelja pomenutih ud\u017ebenika \u2013 S. Had\u017ei\u0107a i S. Selimovi\u0107a koje ti pominje\u0161, i zato \u0161to ih ti pominje\u0161, niti sam o va\u0161im me\u0111usobnim stavovima i optu\u017ebama\u00a0 bilo \u0161ta napisao. Za sada je tako, a mo\u017eda \u0107u se i oglasiti o nekim pitanjima iz domena struke, jer, u nekima od tih polemika pominje se sa tvoje strane direktno ili indirektno i neki moj \u201egrijeh\u201c. Dakle, opet tebi na znanje: ne napadam nikoga, ne otvaram bilo kakve polemike, ali tamo gdje me nastojite kompromitirati: Jalimam, ti ili bilo ko drugi, zasigurno ne\u0107u \u0107utati. A valjda i ti nastupa\u0161 u svoje ime, makar i iz umi\u0161ljene direktorske fotelje, a ne u ime ustanove, struke i sl., tako bi bar trebalo biti, ali je kod tebe sve mogu\u0107e, na\u017ealost!<\/p>\n Ka\u017ee\u0161, gosp. Rodinisu, da sam ti u vezi sa mojim \u201ePriru\u010dnikom iz arhivistike\u201c poku\u0161ao \u201edijeliti lekcije\u201c, a sve po principu \u201eprostota, izvje\u0161ta\u010dene superiornosti\u201c itd. Pita\u0161 se kako da \u201eu istoj stvari\u201c iskaljujem na tebe \u201ezavjere i predrasude i mr\u017enju i halucijacije\u201c, a zatim da priznam da si u pravu i da ti se za to zahvaljujem? Odgovor je primjeren istinitosti tvojih konstatacija. Tamo gdje si u krivu, konstatiram samo za\u0161to si u krivu (zbog svega toga \u0161to si nabrojao), a tamo gdje si u pravu, bez sujete, konstatiram svoju gre\u0161ku, i zahvaljujem se i izvinjavam, bez obzira \u0161to je vi\u0161e nego jasno da se u konkretnom primjeru radi o previdu, lapsusu tj. nenamjernoj gre\u0161ci.\u00a0 Dakle, \u0161to zaslu\u017ei\u0161 to i dobije\u0161!<\/p>\n Na kraju ovog pamfleta, gosp. Rodinisu, prenosi\u0161 podu\u017ei citat iz mog odgovora o tome za\u0161to nisi ranije, u toku trinaest godina rada u Arhivu BiH, reagirao na moje arhivisti\u010dke radove koji su ti zasigurno bili poznati, i odgovara\u0161: \u201cOvdje gospodin Ko\u017ear, shvatljivo, ra\u010duna na kratko\u0107u i druge op\u0107e zna\u010dajke bosanske pameti (opet ironija na ra\u010dun ‘glupih Bosanaca’ \u2013 primj. A. K.), pa moram da podsjetim da sam davne 2010. godine itekako osporio neka njegova stajali\u0161ta a on nije reagirao\u201c. Zapitao sam se je li mogu\u0107e da me neko \u201eitekako osporio\u201c a da nisam reagirao? I ovdje se \u017eelim izviniti \u010ditateljima \u0161to moram napraviti odre\u0111enu digresiju. Naime, ta\u010dno je to gosp. Rodinisu, osporavao si me a nisam reagirao. Razlog je \u0161to nisam obratio pa\u017enju na taj prilog, ne ra\u010dunaju\u0107i da se tako ne\u0161to mo\u017ee objaviti u \u010dasopisu tako zatvorenoga tipa, koji se tek pojavio a ure\u0111uje ga ekipa direktora Arhiva (direktor i zamjenici), a nema nikakvu vezu sa ostalima arhivskim udru\u017eenjima i djelatnicima. Ipak, ovih dana sam prona\u0161ao i pro\u010ditao taj tvoj prilog pod naslovom \u201eZa primjer svima – Analiza jedne tendenciozne ilustracije\u201c, Gra\u0111a Arhiva Bosne i Hercegovine<\/em>, broj 2, Sarajevo, 2010, 65-76. U njemu osporava\u0161 moje stavove iznijete u prilogu \u201eDemokratizacija ili etatizacija arhivske djelatnosti Bosne i Hercegovine\u201c prezentovanom na me\u0111unarodnom savjetovanju \u201eArhivska praksa\u201c u septembru 2010. godine u Tuzli i objavljenog u \u201eArhivskoj praksi\u201c, broj 13, Tuzla, 2010, 25-33, u kojem se u duhu evropske prakse ugra\u0111ene u \u201eStrategiji razvoja kulturne politike u Bosni i Hercegovini\u201c, zala\u017eem za demokratizaciju umjesto prisutne etatizacije, i u kontekstu toga osporavam prijedlog Arhiva Bosne i Hercegovine, iznijetog u tvojem radu \u201eZna\u010daj i uloga Arhivskog vije\u0107a Bosne i Hercegovine\u201c, opet gdje bi drugo nego u svom \u010dasopisu Gra\u0111a Arhiva Bosne i Hercegovine<\/em>, broj 1, Sarajevo, 2009, 31-51. U njemu pi\u0161e\u0161 o sastavu Arhivskog vije\u0107a BiH: umjesto Zakonom predvi\u0111enih devet \u010dlanova (direktor i zamjenici direktora Arhiva BiH, direktori entitetskih arhiva, predsjednik Saveza arhivskih dru\u0161tava BiH, kao \u010dlanovi vije\u0107a po polo\u017eaju, te tri \u010dlana koja imenuje Vije\u0107e ministara i resorna entitetska ministarstva), po tvom prijedlogu Arhivsko vije\u0107e treba da \u010dini 12 \u010dlanova i to: direktor i zamjenici direktora Arhiva BiH, te po jedan \u010dlan kojeg imenuje svako od devet nazna\u010denih ministarstava iz Vije\u0107a ministara BiH. Moja promi\u0161ljanja i prijedlozi u odnosu na odredbe Zakona bile su da Arhivsko vije\u0107e \u010dine: direktor Arhiva BiH i direktori entitetskih arhiva, predsjednik Saveza arhivskih dru\u0161tava BiH formiranog u skladu sa Zakonom i predsjednici entitetskih dru\u0161tava, te tri predstavnika vlasti kako je i predvi\u0111eno Zakonom. Smatrao sam da bi to doprinijelo deetatizaciji i vodilo demokratizaciji djelatnosti, \u0161to sam i obrazlo\u017eio. Ti si to kritizirao i dokazivao da je tvoj prijedlog, koji struku apsolutno etatizira, bolji od mojeg koji je usmjeren ka demokratizaciji, kako je to dru\u0161tveno opredjeljenje iskazano u nazna\u010denoj Strategiji. Nastojao si se dodvoriti tvojim patronima, ali uzalud, jer, kako zna\u0161, tvoj a ni moj prijedlog nisu usvojeni, ve\u0107 je Vije\u0107e formirano po odredbama Zakona, i to \u010dak petnaestak godina nakon njegovog dono\u0161enja, osim \u0161to je pre\u0107utno, inkognito, umjesto predsjednika Saveza arhivskih dru\u0161tava BiH koji nije formiran, na to mjesto zasjeo predsjednik Arhivisti\u010dkog udru\u017eenja BiH. Dakle, radi se o sukobu dvije koncepcije u razvoju arhivske djelatnosti BiH. Nama je u BiH poznata i jedna i druga. Arhivisti su se u posljednjih 50-tak godina uglavnom opredjeljivali za demokratizaciju, a ti si se odlu\u010dio da \u010duva\u0161 fotelju principom etatizacije. Tu nije i ne mo\u017ee biti sporno pravo Arhiva i pojedinca na svoj prijedlog vlastodr\u0161cima (osniva\u010dima), ali jeste problemati\u010dno to \u0161to je, sude\u0107i po tvom tekstu, Arhiv BiH sa\u010dinio takav prijedlog bez konsultiranja baze, tj. arhivisti\u010dkih udru\u017eenja i arhivskih kolektiva, \u0161to nikada ranije, od kada sam u arhivistici nije bio slu\u010daj. Uvijek smo se dogovarali i jedinstveno kao struka nastupali prema vlastima. Zbog toga je takav prijedlog mene li\u010dno veoma iznenadio: kako iz proceduralnih tako i iz su\u0161tinskih razloga. Me\u0111utim, kudikamo je problemati\u010dniji tvoj pristup obrazlo\u017eenju svega toga (izme\u0111u ostaloga navodi\u0161: bolje je da gubimo 9:3 nego 8:1 kako ti sve tuma\u010di\u0161 tvoj i moj prijedlog \u2013 dakle, priznaje\u0161 poraz struke), oholosti koju sa pozicije dr\u017eavnog funkcionera iskazuje\u0161 prema meni i mom prijedlogu. A ako si se ve\u0107 na to odlu\u010dio, trebao si napisati reakciju u \u201eArhivskoj praksi\u201c \u2013 tamo gdje je objavljen tekst na koji reagira\u0161. Tako se to radi. Dakle, da sam znao za ovaj tvoj tekst, zasigurno bih reagirao, i to je jedini razlog \u0161to je sve pro\u0161lo bez polemike, a ne ono \u0161to ti navodi\u0161 kao razlog. U to ne treba da sumlja\u0161! Iako ti ka\u017ee\u0161 da sve to, i mnogo \u0161ta drugo, nema veze sa ovom polemikom, ja mislim da itekako ima veze, na\u017ealost. Jer sve to pokazuje da koli\u010dina averzije kojom si opsjednut nije od ju\u010de, na\u017ealost. No, ostavimo to, bar za sada, po strani.<\/p>\n Ne stoji tvoja tvrdnja, gosp. Rodinisu, da se zaklanjam iza ocjena datih u Zborniku radova<\/em> iz 2012, me\u0111u kojima navodi\u0161: da sam \u201ezaslu\u017ean \u0161to je arhivistika uzdignuta na stepen nauke\u201c, te da sam arhivistiku \u201esigurno uvrstio me\u0111u nau\u010dne discipline\u201c. Stojim iza potrebe, i na tome i dalje aktivno radim, da arhivistika dobije svoje odgovaraju\u0107e mjesto u dru\u0161tvu, a to zna\u010di da se konstantno unapre\u0111uje i razvija. To neke kolege prepoznaju i na svoj na\u010din konstatiraju, a \u0161to to tebi smeta posebno je pitanje. Kako god da se struka, i pojedinci, odnose prema u\u010dinkovitosti tih mojih napora, njihovo je pravo, pa i tvoje na druga\u010dije mi\u0161ljenje.\u00a0 \u0160to se mene ti\u010de smatram da u svemu tome nema mjesta nekoj posebnoj euforiji (a ja to i ne \u010dinim), sve je moglo i mo\u017ee bolje, ali ni grubim izvrtanjima i negacijama kako to ti uporno i zlonamjerno radi\u0161. Uostalom nekoliko desetina mojih arhivisti\u010dkih radova objavljeno je nakon tog skupa iz 2011. godine. Ni iza njih se ne zaklanjam, ve\u0107 i dalje, u ovim poodmaklim godinama, prema kojima bi bar trebao imati respekta, nastojim dati neki svoj skromni doprinos afirmaciji ove nau\u010dne discipline (dakako i historiografije) \u2013 svi\u0111alo se to kome ili ne.<\/p>\n <\/p>\n Azem Ko\u017ear<\/em><\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20577","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":20577,"position":0},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":20577,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":20577,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20577,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":20577,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":20577,"position":5},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20577","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20577"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20577\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20679,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20577\/revisions\/20679"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20577"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20577"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20577"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\n