{"id":2057,"date":"2014-02-27T23:00:05","date_gmt":"2014-02-27T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2057"},"modified":"2014-02-27T23:00:05","modified_gmt":"2014-02-27T23:00:05","slug":"branimir-brgles-maciej-czerwinski-semiotyka-dyskursu-historycznego-chorwackie-i-serbskie-syntezy-dziejow-narodu-semiotika-historijskoga-diskursa-hrvatske-i-srpske-sinteze-nacionalne-povijesti-w","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2057","title":{"rendered":"Branimir Brgles – Maciej Czerwi\u0144ski, Semiotyka dyskursu historycznego. Chorwackie i serbskie syntezy dziej\u00f3w narodu [Semiotika historijskoga diskursa. Hrvatske i srpske sinteze nacionalne povijesti] Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiello\u0144skiego, Krak\u00f3w 2012, 292 str."},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Maciej Czerwi\u0144ski, Semiotyka dyskursu historycznego. Chorwackie i serbskie syntezy dziej\u00f3w narodu<\/i> [Semiotika historijskoga diskursa. Hrvatske i srpske sinteze nacionalne povijesti] Wydawnictwo Uniwersytetu Jagiello\u0144skiego, Krak\u00f3w 2012, 292 str.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Poljski filolog i slavist Maciej Czerwi\u0144ski autor je dviju monografija o hrvatskome jeziku (J\u0119zyk, ideologia, nar\u00f3d: Polityka j\u0119zykowa w Chorwacji a j\u0119zyk medi\u00f3w<\/i>, 2005; Semioza gatunku \u2013 Semioza stilu: Studium nad chorwack\u0105 i serbsk\u0105 syntez\u0105 dziej\u00f3w narodu<\/i>, 2011), kao i brojnih znanstvenih radova. Czerwi\u0144ski je postao poznat \u0161iroj hrvatskoj akademskoj zajednici kada je prije nekoliko godina prona\u0161ao (a potom i pripremio za tisak) slikama, crte\u017eima i tekstovima ispunjen \u201ealbum\u201c poljskih intelektualaca posve\u0107en stradalnicima zagreba\u010dkoga potresa 1880. godine. Tiskanje albuma Krak\u00f3w Zagrzebiowi<\/i> (Krakov Zagrebu, 2011.) bio je povod izlo\u017ebi odr\u017eanoj u zagreba\u010dkoj Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u prosincu te godine. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Pro\u0161le je godine taj istra\u017eiva\u010d Instituta za slavensku filologiju Jagelonskoga sveu\u010dili\u0161ta u Krakovu objavio novu monografiju pod naslovom Semiotika historijskoga diskursa<\/i>, u kojoj iznosi zaklju\u010dke temeljene na vi\u0161egodi\u0161njem istra\u017eivanju znanstvenog (i popularno-znanstvenog) diskursa hrvatske i srpske historiografije. U svrhu istra\u017eivanja autor je prou\u010dio mno\u0161tvo monografija koje se bave regionalnom povije\u0161\u0107u. Prema njegovu mi\u0161ljenju, u analiziranome historiografskom korpusu postoje mnogi pojmovi kojima se na sasvim odvojenim semanti\u010dkim razinama koriste hrvatska, odnosno srpska historiografija.<\/span> <\/font>Analiziraju\u0107i korpus prikupljenih monografija, autor \u017eeli upozoriti na odnos diskursa i ideologije te otkriti uzroke koji su doveli do spomenutih razlika u diskursu dviju historiografija. Po\u0161av\u0161i od pretpostavke da su povijesne predod\u017ebe jednoga naroda isprepletene s vlastitom slikom identiteta, jezika i kulture, autor dolazi do zaklju\u010dka da se upravo u tim pitanjima skrivaju razlozi zbog kojih se diskursi nacionalnih historiografija me\u0111usobno razlikuju te upozorava na vrlo va\u017ean odnos historiografskoga diskursa i nacionalne ideologije. Ukratko, uspore\u0111uju\u0107i jezi\u010dnu gra\u0111u, Czerwi\u0144ski u spomenutim historiografskim korpusima pronalazi velike razlike na semanti\u010dkoj i semioti\u010dkoj razini \u0161to obja\u0161njava mnogim ideolo\u0161kim proturje\u010djima. U tom lingvisti\u010dkome latentnom \u201esukobu\u201c, uzrokovanom disparatnim povijesnim predod\u017ebama koje su duboko isprepletene s jezikom i kulturom, autor vidi znakove nepomirljivih opreka. <\/span><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Monografija se sastoji od dvaju poglavlja. U prvom, naslovljenom Semioza tematu i og\u00f3lny sens dziej\u00f3w narodowych<\/i> (Semioza tematike i op\u0107i smisao nacionalnih povijesti) autor je poku\u0161ao odgovoriti na neka va\u017ena teorijska i tekstolo\u0161ka pitanja, zadr\u017eav\u0161i se na analizi historijskih tekstova i historijskoga diskursa unutar postoje\u0107ih jezi\u010dnih odnosa. Drugo je poglavlje naslovljeno Kody i znaki, czyli wyobra\u017cenia historyczne i ich j\u0119zyki<\/i> (Kodovi i znakovi ili povijesne predod\u017ebe i njihovi jezici). U tom poglavlju Czerwi\u0144ski se usredoto\u010dio na pitanja semioti\u010dke analize, te se bavi \u201eznakovima i kodovima te njihovim korelacijama u komunikaciji\u201c (str. 149). U tom je poglavlju autor potkrijepio svoje teze zanimljivim primjerima te analizom pojmova iz spomenutoga korpusa objavljenih sinteza hrvatske i srpske historiografije, stoga \u0107e drugi dio zacijelo vi\u0161e zanimati povjesni\u010dare zainteresirane za temu historijske semiotike i semantike.<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Czerwi\u0144ski isti\u010de da je ve\u0107 povr\u0161nom analizom hrvatskoga i srpskoga historiografskog korpusa, prvenstveno sastavljenog od \u201epopularno-znanstvenih\u201c sinteza objavljenih u drugoj polovici dvadesetog stolje\u0107a, utvrdio iznena\u0111uju\u0107e mali broj izdanja povijesnih monografija istih autora, usporedno objavljenih u obje republike. Njegov je zaklju\u010dak da \u201enepostojanje jedinstvene jugoslavenske historijske sinteze upu\u0107uje na nemogu\u0107nost stvaranja zajedni\u010dke baze koja bi postala temeljem jedinstvene historije\u201c pa onda i zajedni\u010dkog jezika Hrvata i Srba. Autora u tom kontekstu posebice intrigira \u010dinjenica da su standardni jezici tih dvaju naroda utemeljeni na \u0161tokavskom narje\u010dju te da zapreke me\u0111usobnom razumijevanju nisu znatne. Iako postoji jezi\u010dna sli\u010dnost i odre\u0111ena regionalna i kulturna bliskost, pi\u0161e Czerwi\u0144ski, to ipak ne zna\u010di da \u0107e se govornici tih dvaju jezika slagati u va\u017enim pitanjima svojih nacionalnih historija te se me\u0111usobno u potpunosti razumjeti na dubljoj razini. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Uop\u0107eno re\u010deno, uobi\u010dajeni put prema razumijevanju pro\u0161lih doga\u0111aja reflektira se u historijskoj imaginaciji. Rije\u010d je o slikama povijesnih doga\u0111aja koje se oblikuju \u201enarativno\u201c, a u razli\u010ditim se dru\u0161tvima prihva\u0107aju i grade na razli\u010dite na\u010dine. Jedno od pitanja koje neprestano \u201emore\u201c povjesni\u010dare, prema Kosellecku, ti\u010de se problema jezika i pisma kojim povjesni\u010dari formuliraju i tra\u017ee odgovore na svoja pitanja (R. Koselleck, The Practice of Conceptual History<\/i>, 2002, str. 38). Koji su to na\u010dini na koje povjesni\u010dar gradi svoju povijest prije nego \u0161to je ponudi \u010ditatelju u obliku napisane ili izgovorene rije\u010di? Ovo se pitanje ti\u010de posredovanja izme\u0111u \u201eonoga \u0161to postoji\u201c i \u201eonoga o \u010demu se pi\u0161e\u201c, odnosno izme\u0111u doga\u0111aja i pisanja o tom doga\u0111aju, jednom rije\u010dju, ti\u010de se \u201enarativnosti\u201c. U spomenutom procesu posredovanja posrednik ili \u201emedij\u201c jest jezik. Cilj literarnoga kriticizma jest penetracija kroz taj medij, uz pomo\u0107 filolo\u0161ke analize, prijevoda te gramati\u010dkih i sintakti\u010dkih obja\u0161njenja, kako bi se na semanti\u010dkoj razini detektiralo skriveno \u201ezna\u010denje\u201c. Premda neke rije\u010di imaju iste oblike, njihova je semanti\u010dka vrijednost, kao i kulturno determinirano zna\u010denje, razli\u010dito. Svoje je teze Maciej Czerwi\u0144ski oprimjerio pojmovima \u0161irokoga zna\u010denja, kao \u0161to su Jugoslavija<\/i>, domovinski rat<\/i>, gra\u0111anski rat<\/i>… Autor, primjerice, izdvaja rije\u010d ujedinjenje <\/i>koja je u hrvatskoj i srpskoj historiografiji imala vi\u0161e razli\u010ditih zna\u010denja u pojedinim povijesnim trenutcima (str. 159). Czerwi\u0144ski potom izdvaja rije\u010di, izraze i sintagme, svojstvene diskursima obiju nacionalnih historiografija, a ti\u010du se pitanja nacionalnog jedinstva. U hrvatskome historiografskom diskursu pronalazi sljede\u0107e izraze: hrvatske zemlje<\/i>, hrvatsko ime<\/i>, kolijevka<\/i> srednjovjekovne<\/i> hrvatske<\/i> dr\u017eave<\/i>, dvojstvo<\/i> hrvatskoga<\/i> Sjevera<\/i> i<\/i> Juga<\/i>… U srpskim sintezama nalazi: jedinstvo<\/i> srpskog<\/i> \u017eivlja<\/i>, \u010duvar<\/i> srpskog<\/i> narodnog<\/i> jedinstva<\/i>, srpsko<\/i> pleme<\/i>…<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

U ovom osvrtu po\u017eeljno je dodati da se histori\u010dari ve\u0107 desetlje\u0107ima bave istra\u017eivanjem pojmova i simbola u okviru kulturalne povijesti. Europska je historiografija u drugoj polovici osamdesetih godina dvadesetoga stolje\u0107a, u okviru Begrifsgeschichte<\/i>, pristupila analizi povijesnoga diskursa i povijesne semantike. Povjesni\u010dari su se u tom kontekstu bavili pitanjem komunikacije na temelju spleta znakova, odnosno simbola te normi i iskustava \u0161to skupinama ljudi (kao \u0161to su stale\u017ei, klase ili nacionalne zajednice) tuma\u010de stvarnost. Dodu\u0161e, Czerwi\u0144skog ne zanima toliko istra\u017eivanje povijesnoga razvoja odre\u0111enih pojmova, koliko njihova komparativna analiza u dvama razli\u010ditim diskursima a u istome povijesnom trenutku. Njegova se analiza ograni\u010dava na istra\u017eivanje odre\u0111enih pojmova u diskursu dviju nacionalnih historiografija. U politi\u010dkom i ideolo\u0161kom kontekstu obje nacionalne historiografije koriste se odre\u0111enim semanti\u010dkim jezi\u010dnim konceptima. Bez obzira na to na koji na\u010din dolazi do semanti\u010dke razlike u razumijevanju odre\u0111enih pojmova (primjerice op\u0107om suglasno\u0161\u0107u, nametanjem nekih koncepata, ili pak na temelju svojevrsnoga dru\u0161tvenoga ugovora te osje\u0107aja nu\u017enosti), ti su koncepti neophodni kako bi se skupina (u ovom slu\u010daju nacija) unutar sebe mogla prepoznavati i definirati (R. Koselleck, The Practice of Conceptual History<\/i>, 2002, str. 155, 156; R. Koselleck, Future Past<\/i>, 2004, str. 75; H. White, Tropics of History<\/i>, 1978, str. 51\u201352, 232). <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Autor je uspio dokazati teze koje je najavio u uvodnome dijelu, zaklju\u010dio je da se diskurs u analiziranim monografijama razlikuje te da se dvije analizirane historiografije samo na prvi pogled bave \u201eistom\u201c povije\u0161\u0107u. Naime, osim diskursa dviju nacionalnih historiografija, razlikuje se i shva\u0107anje nekih temeljnih pojmova i povijesnih doga\u0111aja, a time i dviju historija. Ipak, autor ne poku\u0161ava do\u0107i do zaklju\u010daka koji se ti\u010du historijsko-antropolo\u0161ke dimenzije povijesnih doga\u0111aja, ve\u0107 se zadr\u017eava na pitanjima lingvisti\u010dkoga koncepta odre\u0111enih pojmova. Czerwi\u0144ski ne promatra hrvatsku i srpsku historiografiju u potrazi za povijesnom istinom, niti popisuje razlikovne jezi\u010dne zna\u010dajke i specifi\u010dne leksi\u010dke razlike s ciljem potvr\u0111ivanja distinktivnosti dvaju jezika. On razlike tra\u017ei, i nalazi ih, u dubljim jezi\u010dnim, kulturno utemeljenim distinkcijama. <\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Branimir Brgles<\/font><\/span><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2057","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2057,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2057","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2057"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2057\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2057"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2057"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2057"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}