{"id":2056,"date":"2014-02-23T23:00:05","date_gmt":"2014-02-23T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2056"},"modified":"2014-02-23T23:00:05","modified_gmt":"2014-02-23T23:00:05","slug":"zrinka-miljan-prikaz-knjige-alexander-korb-im-schatten-des-weltkriegs-massengewalt-der-ustasa-gegen-serben-juden-und-roma-in-kroatien-1941-1945-hamburger-edition-hamburg-2013-510-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2056","title":{"rendered":"Zrinka Miljan – Prikaz knjige – Alexander KORB, Im Schatten des Weltkriegs. Massengewalt der Usta\u0161a gegen Serben, Juden und Roma in Kroatien 1941-1945, Hamburger Edition, Hamburg 2013, 510 str."},"content":{"rendered":"

<\/font><\/p>\n

Alexander KORB, Im Schatten des Weltkriegs. Massengewalt der Usta\u0161a gegen Serben, Juden und Roma in Kroatien 1941-1945<\/i>, Hamburger Edition, Hamburg 2013, 510 str. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Godina 2013. d<\/font><\/a>onijela je dvije studije koje prou\u010davaju ideje fa\u0161izma u Hrvatskoj. Dvojica su povjesni\u010dara 2013. godine objavila svoje doktorske disertacije u obliku knjiga koje \u010dine va\u017ean doprinos razumijevanju fenomena usta\u0161tva. To su Rory Yeomans sa svojom knjigom Visions of Annihilation. The Ustaha Regime and the Cultural Politics of Fascism 1941-1945 <\/i>(Pittsburgh, University of Pittsburgh Press) koji iz kulturne perspektive pristupa fenomenu usta\u0161tva i fa\u0161izma 1941-1945. te Alexander Korb koji daje doprinos povijesti nasilja, prou\u010davanju genocida i holokausta svojom knjigom Im Schatten des Weltkriegs. Massengewalt der Usta\u0161a gegen Serben, Juden und Roma in Kroatien 1941-1945<\/i>. Yeomans i Korb svojim disertacijama daju va\u017ean doprinos hrvatskoj historiografiji, iako ne pripadaju njenome krugu, time \u0161to iz potpuno druga\u010dijih perspektiva nego \u0161to je dosad bilo uobi\u010dajeno, daju prikaz usta\u0161ke dr\u017eave i njezinih vode\u0107ih ljudi te ih smje\u0161taju u \u0161iri, fa\u0161isti\u010dki, kontekst. <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Alexander Korb ro\u0111en je 1976. godine i radi kao predava\u010d na katedri za modernu europsku povijest na Sveu\u010dili\u0161tu u Leicesteru te je zamjenik direktora Stanley Burton Centre for Holocaust and Genocide Studies na istom sveu\u010dili\u0161tu. Za knjigu Im Schatten des Weltkrieges<\/i> dobio je brojne nagrade \u2013 Fraenkel Prize, Irma Rosenberg F\u00f6rderpreis, Andrej-Mitrovi\u0107-Preis te Herbert-Steiner-Preis.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Knjiga U sjeni svjetskoga rata<\/i> po\u010dinje uvodom koji zasigurno \u010dini najinteresantniji dio Korbovog prikaza povijesti nasilja. U uvodnom dijelu, \u201eEinleitung\u201c (str. 9-42), autor donosi najva\u017enije metodolo\u0161ke postavke svojeg rada te daje uvod u zbivanja u Kraljevini Jugoslaviji u praskozorje Drugoga svjetskog rata. Uvod po\u010dinje tvrdnjom da je uni\u0161tenjem Jugoslavije 1941. godine prestala postojati jedna od posljednjih multietni\u010dkih dr\u017eava u Europi te se na tu tvrdnju nadovezuje usporedba Rumunjske, Bugarske i Ma\u0111arske te progon \u017didova u tim zemljama. Korb tvrdi da povijest Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske mo\u017ee poslu\u017eiti kao primjer za poku\u0161aj srednjoeuropskih i jugoisto\u010dnih europskih zemalja da primjenom radnji nacisti\u010dkog vodstva provedu vlastite nacionalne homogenizacijske projekte te zbog toga mogu poslu\u017eiti kao paradigma koja pokazuje involviranje ne-njema\u010dkih po\u010dinitelja u nasilju za vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Uvod je Korbu poslu\u017eio i da se poku\u0161a razra\u010dunati s tezama onih povjesni\u010dara koji nasilje na teritoriju Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske nad \u017didovima, Romima i Srbima nazivaju jednim genocidom i \u010dije tvrdnje za njega ne stoje, zbog nedostatka empirijskih dokaza. Za njega je va\u017enije pokazati da je progon Srba, \u017didova i Roma od strane usta\u0161a imao vi\u0161e uzroka i ne mo\u017ee se svesti isklju\u010divo na rasisti\u010dke i\/ili kulturalne motivacije, koje op\u0107enito vrijede kao najva\u017eniji razlog genocida, \u0161to Korb ujedno smatra i glavnim ciljem svoje knjige. Na kraju uvoda Korb donosi kratak osvrt na historiografska djela u kojima se dosad pisalo o ovoj temi te se osvr\u0107e na dostupnost izvora i ukratko predstavlja poglavlja svoje knjige.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Prvo poglavlje nosi naslov \u201eGewaltraum und Gewaltakteure: Kroatien, die Usta\u0161a und die Besatzungm\u00e4chte\u201c (str. 43-169) i slu\u017ei autoru kao uvod u glavnu temu knjige \u2013 masovno nasilje. U ovome poglavlju autor donosi pregled povijesti Jugoslavije od 1918. do 1941. godine, pri \u010demu navodi problem integracije novonastale jugoslavenske dr\u017eave kao jedan od najva\u017enijih problema koji su nu\u017eno raspirivali mr\u017enju u multietni\u010dkoj Jugoslaviji, jer je svaki narod imala svoj identitet i prema Korbu \u017eelio biti dominantan. Poglavlje sadr\u017ei i kra\u0107u Paveli\u0107evu biografiju te biografije njegovih bli\u017eih suradnika, poput Eugena Kvaternika ili Mladena Lorkovi\u0107a. U poglavlju se obra\u0111uje i ustrojstvo usta\u0161koga pokreta te se govori i o ulozi njema\u010dke i talijanske politike na teritoriju NDH, pri \u010demu je svaka imala svoje posebnosti koje su usko djelovale i na razvoj NDH, a temeljeno na podjeli interesnih zona. Kra\u0107i osvrt dan je i na ideologiju usta\u0161a i njihov politi\u010dki program koji za autora predstavljaju \u201eustrajan protok misli, a ne koherentni misaoni sklop\u201c (str. 128). Taj se ustrajan protok misli o\u010ditovao i u rje\u0161enju pitanja Roma, Srba i \u017didova, dok je izra\u017eeni cilj usta\u0161koga pokreta bio stvaranje etni\u010dki homogene, velikohrvatske nacionalne dr\u017eave. U skladu s time, \u201enitko tko od ro\u0111enja i po krvi  <\/span>nije bio \u010dlan hrvatskoga naroda, u njemu ne mo\u017ee imati svoje mjesto\u201c (str. 129). U usta\u0161koj ideologiji izra\u017eena je bila heroizacija hrvatskoga naroda, koji je kroz povijest bio u stalnoj opasnosti od raznih neprijatelja i koji se \u017ertvovao za Zapad u njegovoj obrani. Ideologija je izbacila scenarij egzistencijalne prijetnje izvana i povezali su ga s prijete\u0107om subverzijom iznutra, koju su \u010dinili Srbi, \u017didovi, Romi, komunisti, slobodni zidari. U skladu s time, Korba ne \u010dudi da su doneseni rasni zakoni kao posljedica trajne bojazni usta\u0161a o uni\u0161tenju iznutra. Korb nagla\u0161ava \u010dinjenicu da u usta\u0161koj vladavini treba razlikovati izme\u0111u onoga \u0161to dolazi s vrha kao naredba i izme\u0111u onoga \u0161to se doga\u0111a na lokalnoj razini, jer su lokalni mo\u0107nici \u010desto puta bili i puno okrutniji jer su dobili vlast u svoje ruke. Poglavlje zavr\u0161ava ekonomskim postupcima koji su isklju\u010divali Srbe, \u017didove i Rome iz zajednice Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>\u201eOrdnende Gewalt: Vertreibungen\u201c (str. 169-256) naslov je drugoga poglavlja. Ono zapo\u010dinje tvrdnjom da su masovna protjerivanja temeljni aparat za novo ure\u0111enje hrvatske dr\u017eave koja su za cilj imala etni\u010dko \u010di\u0161\u0107enje. Va\u017enu ulogu u tom procesu imali su njema\u010dko-hrvatski kru\u017eni progoni, koji su se najbolje o\u010ditavali u ideji o deportacijama 260.000 Slovenaca u Hrvatsku, a isti je broj Srba trebao biti deportiran s podru\u010dja NDH u Srbiju. Korb analizira i \u010dinjenicu da su talijanske, ma\u0111arske, bugarske, albanske, ali i srpske vlasti protjerivanje vidjele kao sredstvo za ostvarenje cilja nacionalne homogenizacije te upu\u0107uje na \u010dinjenicu da se takav pogled i ideje mogu nazvati internacionalnim protjerivanjem. Godina 1941. ve\u0107 je po\u010dela masovnim nasiljem nad manjinama. Desetkovanje Srba postalo je birokratskim aktivizmom, a njihovo protjerivanje je vr\u0161eno u malim grupama jer nije bilo u interesu Njema\u010dkoga Rajha, zato \u0161to je u Srbiji buknuo ustanak te Nijemci nisu imali druga\u010dijeg izlaza od obustavljanja preseljenja. U isto vrijeme dolazi i do radikalizacije u rje\u0161avanju pitanja \u017didova i Roma. Mr\u017enja protiv njih potpirivala se putem novina koje tra\u017ee rje\u0161enje \u017eidovskoga i \u201eciganskoga\u201c pitanja. Vrhunac unutarhrvatskih preseljenja dogodio se rujnu i listopadu 1941. godine kad je po\u010deo djelovati Jasenovac, a jo\u0161 u kolovozu i rujnu je iz Zagreba u logore deportirano 2500, a iz Sarajeva 2000 \u017didova. Korb donosi opis dva najreprezentativnija primjera masovnih progona \u2013 Biha\u0107 i Bijeljinu te se osvr\u0107e na propast ideje o preseljenju Slovenaca. Va\u017enu ulogu na teritoriju NDH odigrali su Nijemci koji su ju ekonomski iskori\u0161tavali. Temeljna je ideja bila da treba do\u0107i do \u201eod\u017eidovljavanja\u201c (Entjudung<\/i>) hrvatskoga gospodarstva i ekonomije. Ipak, njema\u010dka je prisutnost bila ograni\u010dena na ve\u0107e gradove i mjesta u blizini prometnica. Ono \u0161to Nijemcima nije polazilo za rukom, bila je kontrola onoga \u0161to se doga\u0111alo u manjim zajednicima, gdje je teror nad Srbima, \u017didovima i Romima tako\u0111er bio okrutan i gdje su se obi\u010dni pripadnici pokreta bogatili na njihovoj imovini.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Tre\u0107e poglavlje zove se \u201eEntgrenzte Gewalt: Die Massaker der Usta\u0161a und ihre Folgen\u201c (str. 257-369). Ono zapo\u010dinje autorovom tvrdnjom da su ve\u0107 od travnja 1941. godine po\u010deli usta\u0161ki masakri nad Srbima te da su masovna ubojstva po\u010dinjena bez vojne potrebe. Ono \u0161to je pritom nu\u017eno promatrati jesu situativni momenti, regionalni kontekst, psiholo\u0161ko stanje po\u010dinitelja te reakcije \u017ertava. Ve\u0107ina se masakara dogodila izme\u0111u travnja 1941. i jeseni 1942. godine kada je usta\u0161ka vlast bila naj\u010dvr\u0161\u0107a, pri \u010demu je najja\u010di intenzitet bio u ljeto 1941. te u prolje\u0107e i ljeto 1942. godine. O broju \u017ertava koje su stradale od usta\u0161koga nasilja ne postoje dokumenti, ali postoje brojne rasprave, od kojih su i danas najpoznatije one oko teorija Bogoljuba Ko\u010dovi\u0107a i Vladimira \u017derjavi\u0107a. Korb iznosi tvrdnju kako je me\u0111u povjesni\u010darima ra\u0161ireno mi\u0161ljenje da su usta\u0161e svoja zlodjela provodili prema detaljnim i unaprijed razra\u0111enim planovima, ali za to nema dokumenata, ve\u0107 da se radi o mitu, koji se i danas tvrdoglavo dr\u017ei, a o\u010dituje se u navodnom planu da tre\u0107inu Srba treba protjerati, tre\u0107inu ubiti, a tre\u0107inu prekrstiti. Posebno se nagla\u0161ava i tko su bili glavni akteri nasilja na tlu NDH. To  <\/span>su bile postrojbe usta\u0161ke vojnice, neregularne usta\u0161ke skupine, tzv. \u201edivlji usta\u0161e\u201c, zatim domobranstvo i oru\u017eni\u0161tvo NDH. Korb tvrdi da se \u010desto pogre\u0161no govori o genocidu nad Srbima, a svoju teoriju poku\u0161ava potkrijepiti time da je u samom po\u010detku, unato\u010d \u010dinjenici da se radilo o daleko najve\u0107em nasilju nad Srbima, to nasilje zapravo dio procesa preuzimanja vlasti i kao takvo moglo je biti usmjereno prema bilo kome. Autor tako\u0111er tvrdi da ne postoji niti jedan pisani dokument koji bi dokazao ciljani povod za napad na cjelokupno srpsko stanovni\u0161tvo. Korb u ovom poglavlju donosi i brojne primjere nasilja u Lici, Glini, Hercegovini, Tuzli i Sarajevu. Razlozi radikalizacije nasilja nad Srbima o\u010ditovali su se i u otporu srpskoga stanovni\u0161tva te sve \u010de\u0161\u0107e i u valovima protjerivanja Srba te u napadu njema\u010dkoga Rajha na SSSR. Radikalizacijom nasilja nad Srbima poja\u010dao se i otpor Srba prema usta\u0161ama, kod kojih se time samo u\u010dvrstila teorija da su Srbi uzrok svakoga nemira u NDH. Uz spomen mjesnih usta\u0161kih du\u017enosnika i zapovjednika (Warlords<\/i>), koji su kao lokalni mo\u0107nici vr\u0161ili nasilje nad manjinama, Korb obja\u0161njava koji su bili elementi masakra. Elementi masakra bili su po\u010dinitelji koji su bili ekstremno spremni na nasilje i koji oru\u017ejem upadaju u ponekad nepoznato selo. U takvim situacijama su, prema Korbu, dovoljni tek neva\u017eni povodi da bi masakru dali poseban tijek. Posebnu ulogu je igrala i \u010dinjenica da su po\u010dinitelji poznavali \u017ertvu ili im se \u010dinilo da ju poznaju. Prema Korbu, najpoznatiji primjer takvog nasilja jesu pravoslavni popovi kojima su spaljivali brade. Korb smje\u0161ta cjelokupnu \u201ekulturu\u201c nasilja u kontekst Balkana \u010diji je NDH tako\u0111er dio. Va\u017ean dio ovoga poglavlja \u010dini i opho\u0111enje s mrtvima, prema kojima nije postojalo nikakvo po\u0161tovanje i koji su bacani u rijeke i masovne grobnice kao i pitanje posljedica masakra. Masovno je nasilje uni\u0161tilo NDH i re\u017eim strmoglavilo u egzistencijalnu krizu, intenziviralo je ustanke Srba te je dovelo do apokalipti\u010dnog stanja u nekim dijelovima zemlje. Korb analizira i  <\/span>pitanje njema\u010dkih reakcija na usta\u0161ko nasilje. <\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Poglavlje \u201eKonzentrierte Gewalt: Die Lager der Usta\u0161a\u201c (str. 371-428) je poglavlje koje se bavi pitanjem koncentracijskih logora na teritoriju NDH. Koncentracijski logori bili su mjesta koncentriranog nasilja, ali nikada u tolikoj mjeri organiziranoga, kao u Njema\u010dkome Rajhu. Posebna se pa\u017enja pridaje kompleksu logora Jasenovac gdje se nasilje nije provodilo prema planu, ve\u0107 je i ono bilo izraz \u017eelje pojedina\u010dnih \u010duvara logora. Oko tre\u0107ina usta\u0161kih \u017ertava ubijena je ili umrla u njihovim logorima. Za usta\u0161ki sustav logora postavlja se pitanje o to\u010dnim funkcijama logora, zna\u010denju njema\u010dkih uzora kao i o njema\u010dkom utjecaju. Nova su istra\u017eivanja pokazala da nacisti\u010dki logorski sustavi daju dobru podlogu za analizu usta\u0161kih logora, ali niti pribli\u017eno se ne radi o vjernim kopijama, zbog nedostatka discipline samih \u010duvara, nepostojanja plinskih komora i drugih tehni\u010dkih sredstava za masovno ubijanje. Prva masovna ubojstva u logorima dogodila su se u logoru Gospi\u0107, koji je oformljen kao centralni logor za sve srpske i \u017eidovske komuniste. Od logora treba spomenuti i Jadovno, Slanu i Metajnu, kao i Staru Gradi\u0161ku, Loborgrad i \u0110akovo. U logorima je \u010desto nedostajalo hrane zbog ote\u017eanog transporta pa su zatvorenici umirali od lo\u0161e ili nikakve ishrane ili od bolesti uzrokovanih time. Korb se doti\u010de i pitanja stradanja Roma koji su smatrani \u017eivotinjama i \u010diju je povijest stradanja te\u0161ko istra\u017eivati zbog nedostatka pisanih izvora. Isto tako, ovo je poglavlje u kojem se spominju i stradavanja \u017didova, koji su \u010desto, uz to \u0161to su stradavali u NDH, tako\u0111er bili transportirani u Auschwitz, \u010dije je strahote tek nekolicina uspjela pre\u017eivjeti. Interesantna je i \u010dinjenica da su pred sam kraj rata \u017didovi ubijani da bi se zameo svaki njihov trag te se jo\u0161 dan danas ne zna to\u010dan broj stradalih u logorima.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Posljednje poglavlje, \u201eDie letzten Kriegsjahre und das Ende der Gewalt\u201c (str. 429-436), donosi okvirne podatke o broju stradalih kao i opis propasti NDH te smje\u0161ta propast NDH u \u0161iri europski i svjetski kontekst, gdje se kraj Drugoga svjetskoga rata tako\u0111er odrazio na \u017eivotne prilike.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

            <\/span>Nakon posljednjeg poglavlja slijedi \u201eRes\u00fcme\u201c (str. 437-451) u kojem Korb rezimira svoje temeljne hipoteze i donosi glavne zaklju\u010dke, od kojih posebno valja istaknuti da se na teritoriju NDH ne mo\u017ee govoriti o genocidu nad nacionalnim i vjerskim manjinama zbog nedostatka empirijskih dokaza, ve\u0107 da se radi o masovnim ubojstvima koja su slu\u017eila stvaranju \u010diste zajednice Hrvata. Poslije rezimea slijedi zahvala (str. 453-455), popis kratica (str. 457-459), popis izvora i literature (str. 460-506) te popis osoba spomenutih u knjizi (str. 507-510).  <\/span>Ono \u0161to knjizi daje posebnu notu jest \u010dinjenica da u njoj postoje brojne karte koje upotpunjuju sliku onoga o \u010demu autor pi\u0161e.<\/font><\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Ne mo\u017ee se pore\u0107i da je knjiga Alexandera Korba dala va\u017ean doprinos prou\u010davanju povijesti nasilja, prou\u010davanju genocida i holokausta. Upravo stoga va\u017eno je primijetiti da je Korb dao jednu sasvim novu dimenziju prou\u010davanju usta\u0161a i fenomena fa\u0161izma u hrvatskoj povijesti jer je smjestio zlo\u010dine u Drugome svjetskom ratu na teritoriju NDH u kontekst genocida, holokausta i masovnog nasilja, \u0161to dosad gotovo i nije bio slu\u010daj. Ipak, unato\u010d tomu ne mo\u017ee se ne primijetiti manjkavosti koje knjiga ima. U sjeni svjetskoga rata<\/i> knjiga je bogate bibliografije i jo\u0161 bogatijih arhivskih izvora koje autor spominje na kraju, ali ih tek rijetko koristi u fusnotama svojega rada, \u0161to je zbunjuju\u0107e s obzirom na to da se poziva na \u010dinjenicu da izvora kroni\u010dno nedostaje, a on ih ipak ima mnogo. Isto tako, Korb uporno negira nazvati ubijanje Srba, Roma i \u017didova jednim<\/i> genocidom te sve to pripisuje masovnom nasilju, pri \u010demu poku\u0161ava negirati neke od hipoteza autora, poput Mirkovi\u0107a, Hirscha ili Ivanjija koji se bave povije\u0161\u0107u nasilja na teritoriju NDH. Pri tome se Korb poziva na \u010dinjenicu da nisu postojali nikakvi dokumenti koji bi upu\u0107ivali na to da se radilo o namjeri ubijanja bilo koje od navedenih nacionalnih ili vjerskih manjina. Iz navedene se tvrdnje i\u0161\u010ditava da se Korb uglavnom koristio dokumentima koji su nastali u vrijeme 1941-1945. godine. Ono \u0161to je poseban nedostatak ove knjige jest sam njezin naslov. Korb je (namjerno ili nenamjerno) u knjizi najvi\u0161e pisao o ubojstvima i progonima Srba, dok je o \u017didovima pisao vrlo malo, a na Rome se jedva i osvr\u0107e. To u odre\u0111enim segmentima knjige zna biti vrlo zbunjuju\u0107e jer nakon \u0161to po\u010dinje pojedini odlomak pri\u010dom o \u017didovima, on ubrzo postaje ponovno pri\u010da o srpskim \u017ertvama. Isto tako, ne mo\u017eemo se ne zapitati jednu \u010dinjenicu \u2013 umanjuje li Korb \u010dinjenicom da spominje masovna nasilja nad Srbima, \u017didovima i Romima \u017ertvu koju su te skupine podnijele u periodu Drugoga svjetskoga rata ili se tek radi o bazi\u010dnom nerazumijevanju koje je nastalo nedovoljnom upu\u0107eno\u0161\u0107u u izvore ili tek nedovoljnim poznavanjem jezika, \u0161to je \u010dest slu\u010daj i veliki problem kod stranih istra\u017eiva\u010da. Mo\u017eda je glavni Korbov problem bio taj \u0161to je, nakon knjige Tomislava Duli\u0107a (Utopias of Nation: Local Mass Killing in Bosnia and Herzegovina, 1941-42<\/i>,<\/span> Acta Universitas Upsaliensis, Studia Historica Upsaliensia 218, Uppsala 2005), \u017eelio dati novi doprinos prou\u010davanju povijesti genocida i holokausta na teritoriju NDH, a to je pokraj takvog kapitalnog djela uistinu zahtjevna i te\u0161ka zada\u0107a. Korb je to i pokazao time \u0161to se ne sla\u017ee s Duli\u0107evim tezama, a ipak ga citira dovoljno \u010desto da se vidi kako je njegova knjiga ipak dala velik doprinos hrvatskoj povijesti. Ipak, u kona\u010dnici se Korbu mora priznati da je, za razliku od hrvatskih povjesni\u010dara, barem poku\u0161ao objasniti pitanje usta\u0161kog nasilja za vrijeme Drugoga svjetskog rata jer su dosada\u0161nji doprinosi bili, uz iznimke, vrlo oskudni.<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

 <\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n

Zrinka Miljan<\/font><\/p>\n

<\/font><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2056","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2056,"position":0},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2056,"position":1},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2056,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2056,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2056,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2056,"position":5},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2056","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2056"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2056\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2056"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2056"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2056"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}