{"id":2055,"date":"2014-01-25T23:00:05","date_gmt":"2014-01-25T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2055"},"modified":"2014-01-25T23:00:05","modified_gmt":"2014-01-25T23:00:05","slug":"stipe-mlikotic-razgovor-ideoloski-aspekti-spomenika-nob-a-od-1945-do-danas-muzej-suvremene-umjetnosti-zagreb-22-sijecnja-2014","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2055","title":{"rendered":"Stipe Mlikoti\u0107 &#8211; Razgovor \u201eIdeolo\u0161ki aspekti spomenika NOB-a, od 1945. do danas\u201c, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 22. sije\u010dnja 2014."},"content":{"rendered":"<div align=\"justify\"><b>Razgovor \u201eIdeolo\u0161ki aspekti spomenika NOB-a, od 1945. do danas\u201c, Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 22. sije\u010dnja 2014.<\/b><\/p>\n<\/div>\n<div align=\"justify\">\n<div><font size=\"1\"><i>Sudbina je na\u0161ega doba, koje se odlikuje racionalizacijom i intelektualizacijom i prije svega osloba\u0111anjem od svih \u010darolija svijeta, da su se upravo krajnje i najsublimiranije vrijednosti povukle iz javnosti ili u transcendentno carstvo misti\u010dnoga \u017eivota ili u bratstvo izravnih me\u0111usobnih odnosa pojedinaca. Nije ni slu\u010dajno \u0161to je na\u0161a najve\u0107a umjetnost intimna, a ne monumentalna, niti je slu\u010dajno \u0161to danas samo u najmanjim krugovima u zajednici, u odnosu \u010dovjeka prema \u010dovjeku, u <\/i>pianissimu<i> pulsira to ne\u0161to \u0161to odgovara proro\u010danskoj pneumi koja je neko\u0107 i\u0161la kao silovit plamen kroz velike lokalne zajednice i pretapala ih u jedno.<\/i><\/font><\/div>\n<div>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Max Weber, 1919.<\/div>\n<div>Kad modernizam postaje (ne\u017eeljenom?) ba\u0161tinom, \u017eivimo u postmodernom dru\u0161tvu. Izjavu, historicisti\u010dku po logici vlastita argumenta, podupiru \u2013 i negiraju \u2013 odre\u0111ene empirijske izvjesnosti.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Prva retrospektivna izlo\u017eba Vojina Baki\u0107a (Bjelovar, 1915. \u2013 Zagreb, 1992.) <i>Svjetlonosne forme<\/i> otvorena je u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 7. prosinca 2013. i traje do 2. velja\u010de 2014. godine. Prema stajali\u0161tu kritike, rije\u010d je o jednom od klju\u010dnih kipara europskog modernizma. Sudjelovao je na najpresti\u017enijim smotrama likovne umjetnosti, a njegove se skulpture nalaze u nekoliko europskih zemalja. Na izlo\u017ebi su \u201e[o]sim najva\u017enijih radova, oko 200 skulptura i 80-tak crte\u017ea&#8230; izlo\u017eene i skice, makete spomenika, fotografska uve\u0107anja, projektna i osobna dokumentacija te filmska gra\u0111a\u201c. Nezaobilazan dio Baki\u0107eva opusa sa\u010dinjava i niz spomenika u javnom prostoru podignut na podru\u010dju NR\/SR Hrvatske. Premda se tema iz naslova u njima ne iscrpljuje, upravo su ti spomenici bili u sredi\u0161tu interesa <i>razgovora<\/i> odr\u017eanog 22. sije\u010dnja 2014. u dvorani Gorgona u sklopu popratnog programa izlo\u017ebe. Razgovor je moderirao Zvonko Makovi\u0107, a sudjelovali su Tvrtko Jakovina (Filozofski fakultet u Zagrebu), Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107 (Institut za povijest umjetnosti u Zagrebu), Lidija Merenik (Filozofski fakultet u Beogradu) i Tomislav Petrinec (Ministarstvo kulture Republike Hrvatske), kao i neki od posjetitelja koji su popunili otprilike pola dvorane. Pozdravne rije\u010di uputila je Nata\u0161a Ivan\u010devi\u0107, kustosica izlo\u017ebe i urednica dvojezi\u010dnog kataloga. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp; Zvonko Makovi\u0107 upozorio je na obnovu interesa stru\u010dne i \u0161ire javnosti za djelo Vojina Baki\u0107a i modernisti\u010dke spomeni\u010dke ba\u0161tine na ovim prostorima. Takav razvoj nesumnjivo, makar i posredno, doprinosi preispitivanju cjeline modernizacijskih nastojanja u ukupnosti njihove dru\u0161tvene pojavnosti.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tvrtko Jakovina podsjetio je na me\u0111unarodni kontekst unutar kojeg je formirana federativna Jugoslavija i samopouzdanje s kojim je nastupala na me\u0111unarodnoj sceni po zavr\u0161etku rata. Cijela generacija mladih ljudi \u2013 uz izuzetak Josipa Broza Tita i Andrije Hebranga \u2013 preuzela je vlast i krenula u promjenu svijeta sukladno vlastitim uvjerenjima. Prema Jakovini, za male narode rijetki su trenuci kada blistaju na me\u0111unarodnoj sceni, a \u201eapsolutni lom\u201c koji se otvorio 1948. potencirao je nove mogu\u0107nosti ve\u0107ega stila. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; Lidija Merenik osvrnula se na radove Bo\u017eidara Jakca i Antuna Augustin\u010di\u0107a iz 1943. kojima je kreiran obrazac herojskog portreta Mar\u0161ala, a koji asimiliraju zna\u010dajke prethodnih razdoblja. Istaknula je kako se promjena \u201ekulturno-politi\u010dko-ideolo\u0161ke paradigme\u201c razvijala postupno, s tim da socrealisti\u010dki katalogizirana ostvarenja nastaju sve do raspada SFRJ. Svojevrsnu razdjelnicu izme\u0111u socrealisti\u010dkog kanona i autenti\u010dnog prodora modernisti\u010dkih tendencija L. Merenik stavlja u 1951. godinu, \u0161to je ilustrirala na izvedenim rje\u0161enjima <i>Spomenika zahvalnosti Crvenoj armiji<\/i> Antuna Augustin\u010di\u0107a, dovr\u0161enom 1947. u Batini, te <i>Spomenika pobedi narodnooslobodila\u010dke borbe<\/i> Sretena Stojanovi\u0107a iz 1951. na Iri\u0161kom vencu, vrhu Fru\u0161ke gore. No da je subjektivna memorija i ranije utjecala na novi tip javnog izra\u017eaja svjedo\u010di i Baki\u0107ev rani <i>Poziv na ustanak\/Bjelovarac<\/i> iz 1947., portret jednog od \u010detvorice strijeljane bra\u0107e, miniran 1991. i obnovljen 2010. godine. <br \/>&nbsp; &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Snje\u0161ka Kne\u017eevi\u0107 smatra da je ranije spomenuta promjena paradigme izborena u prvom redu nastojanjima kulturno-intelektualne avangarde. \u010cak i ne pretjerano inovativan Baki\u0107ev prijedlog spomenika Marxu i Engelsu za istoimeni beogradski trg bio je odbijen (a natje\u010daj obustavljen; kako je istaknuo Makovi\u0107, SFRJ je do kraja ostala jedina socijalisti\u010dka zemlja koja toj dvojici utemeljitelja marksizma nije podigla javni spomenik), no potaknuo je polemiku koja je doprinijela \u0161irenju novih tendencija. Baki\u0107eve spomenike u Dotr\u0161\u010dini, Kamenskoj i na Petrovoj gori S. Kne\u017eevi\u0107 smatra \u201eskulpturalnim instalacijama\u201c sna\u017ene ekspresije i slobode izri\u010daja, odnosno krajnjim korakom ka univerzalizaciji kolektivnih simbola. Upozorila je da je ru\u0161enje spomenika odavno povijesno zasvjedo\u010dena, gotovo neizbje\u017ena pojava u vrijeme dubokih dru\u0161tvenih promjena. Ipak, politi\u010dke promjene s kraja kratkog dvadesetog stolje\u0107a koje su pokrenule \u201eikonoklasti\u010dki val\u201c po biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama utjecale su razli\u010ditim intenzitetom na njegovo kretanje. U Poljskoj je zahvatio ve\u0107inu spomenika prethodnog re\u017eima, u \u010ce\u0161koj ih je uglavnom zaobi\u0161ao, dok se u biv\u0161oj Demokratskoj Republici Njema\u010dkoj vodila otvorena debata. U Hrvatskoj je pak do\u0161lo do iluzije stvaranja demokratskog dru\u0161tva. &nbsp;<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Tomislav Petrinec pojasnio je da memorijalna ba\u0161tina pokriva spektar od spomen-plo\u010da do spomen-podru\u010dja; na njenoj valorizaciji Ministarstvo kulture radi u suradnji s Institutom za povijest umjetnosti. Me\u0111u ostalim, Ministarstvo planira donijeti korpus spomeni\u010dke ba\u0161tine koji bi prema umjetni\u010dkim, kulturnim i povijesnim kriterijima trebao pokazati \u0161to od naslije\u0111enog ostaje kao trajna vrijednost i kakav mu re\u017eim za\u0161tite pripada. \u0160to se ti\u010de Petrove gore, podsjetio je na historijat njene za\u0161tite po\u010dev\u0161i od 1963. kada postaje memorijalnim parkom. Kruna antifa\u0161isti\u010dkih spomenika, ambiciozno zami\u0161ljen <i>Spomenik ustanku naroda Banije i Korduna<\/i> Vojina Baki\u0107a, sve\u010dano je otvoren 1981. godine. Hibridno zdanje, koje je trebalo sadr\u017eavati i utilitarne sadr\u017eaje, nikada nije do kraja realizirano. Sa stajali\u0161ta pravnog poretka Republike Hrvatske spomenik ne postoji. Nije ucrtan u geodetske karte, izgra\u0111en je bez gra\u0111evinske dozvole, a danas se nalazi na podru\u010dju tri op\u0107ine i dvije \u017eupanije, stoga bi za njegovu efikasniju za\u0161titu najprije trebalo osigurati administrativne preduvjete. <br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; U svakom slu\u010daju, upravo ovaj spomenik u posljednje vrijeme privla\u010di najvi\u0161e pozornosti javnosti (ilustracije radi: http:\/\/www.zarez.hr\/arhiva\/348?rubrika=temat-sto-napraviti-s-petrovom-gorom; http:\/\/radio.hrt.hr\/clanak\/bastina-mi-i-svijet-21prosinca-2013\/33864\/). <br \/>&nbsp; &nbsp; &nbsp;&nbsp; U diskusiji u koju su se uklju\u010dili posjetitelji prvi je govorio Budimir Lon\u010dar. Apelirao je na politi\u010dku elitu koja je, kako smatra, jedina u stanju \u201es vrha piramide mijenjati njenu bazu\u201c i za\u0161tititi tekovine narodnooslobodila\u010dke borbe kao najboljeg dijela na\u0161e povijesti.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Jedan je posjetitelj revoltirano upozorio na ru\u0161enje Baki\u0107eva <i>Spomenika pobjedi revolucije naroda Slavonije<\/i> iz 1968. u Kamenskoj pokraj Po\u017eege, jednom od (prema neslu\u017ebenim podacima) 3000 devastiranih antifa\u0161isti\u010dkih spomenika na podru\u010dju Hrvatske; brojka nesumnjivo svjedo\u010di o ideologiziranoj inflaciji poslijeratnih spomen-obilje\u017eja, no jo\u0161 i vi\u0161e o ustrajnosti i intenzitetu vandalskih nasrtaja. Prema rije\u010dima tog kriti\u010dara, <i>Spomenik pobjedi<\/i> bio je remek-djelo, jedno od najzna\u010dajnijih me\u0111u ostvarenjima memorijalne plastike u europskim razmjerima (http:\/\/www.whw.hr\/download\/newspaper\/novine-12-vojin-bakic.pdf). Njegova je izgradnja predstavljala pravi in\u017eenjerski pothvat, a tako\u0111er i njegovo ru\u0161enje: po\u010detkom 1992., nakon serije neuspje\u0161nih poku\u0161aja, sravnjen je sa zemljom; u\u010dinili su to pojedinci u odorama Hrvatske vojske, koji su poznati lokalnoj zajednici. Mo\u017eda nisu imali sluha za historizaciju, <i>linguistic turn<\/i> ili \u010distu apstrakciju, mo\u017eda ga jednostavno nisu \u017eeljeli imati. U svakom slu\u010daju, institucije Republike Hrvatske nisu reagirale.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Na kraju, upravo sudbina tih dvaju monumentalnih Baki\u0107evih ostvarenja pru\u017ea popri\u0161te indicija za naslovnu temu. Realizirana <i>Nika industrijske ere<\/i> potpuno je uni\u0161tena; s obzirom na zahtjevnost izvedbe i goleme materijalne tro\u0161kove izgradnje, krajnje je upitno ho\u0107e li do obnove uop\u0107e do\u0107i. \u201eSvako je vrijeme dalo svoje\u201c, govori Vojin Baki\u0107, na pomalo izblijedjeloj snimci koja se prikazuje u sklopu izlo\u017ebe, o povijesnim toponimima Gvozda od Kraljeva groba do spomenika \u201eerupcije \u010delika\u201c \u2013 <i>Spomenika ustanku<\/i> \u2013 na Malom Petrovcu, vrhu Petrove gore. Danas, \u201eOda\u0161ilja\u010di i veze\u201c HRT-a \u2013 u stopostotnom vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske \u2013 uz druge korisnike ne\u0161to slo\u017eenije vlasni\u010dke strukture, putem bespravno podignutih repetitora na bespravno sagra\u0111enom spomeni\u010dkom kompleksu, s granice triju op\u0107ina i dviju \u017eupanija, \u0161alju \u2013 kakve signale? Ipak, devastirani spomenik jo\u0161 je uvijek tamo, pohode ga plja\u010dka\u0161i i socijalno ugro\u017eeni u potrazi za nehr\u0111aju\u0107im \u010delikom \u0161vedske proizvodnje, kunsthistori\u010dari i \u010dlanovi astronomskog dru\u0161tva Beskraj, koji krajem ljeta organiziraju ve\u0107 tradicionalni Petrova Gora Stars Party.<br \/>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Ako je u tim spomenicima bila upisana univerzalna emancipacijska poruka, ona je jo\u0161 uvijek tamo, samo joj treba pristupiti na odgovaraju\u0107i na\u010din. U kojem trenutku spomenici podignuti u spomen na konkretne povijesne doga\u0111aje postaju ispra\u017enjeni od vlastita izvora i osloba\u0111aju se do razine \u010diste apstrakcije \u2013 ako se to uop\u0107e pitamo ili mislimo da na to odgovaramo, u kona\u010dnici ipak odgovara svatko za sebe. Kakvo bi dru\u0161tvo u tom slu\u010daju trebalo braniti, pa i od njega samoga, pitanje je koje ostaje javno i trajno \u2013 aktualno. Zavr\u0161avam citatom iz knjige <i>Srd\u017eba i vrijeme<\/i> njema\u010dkog filozofa Petera Sloterdijka, u izdanju zagreba\u010dkog Antibarbarusa (2007): \u201eSve dok je povijest beskona\u010dno kretanje udarca i protuudarca, mudrost je zaustavljanje tog klatna.\u201c <\/div>\n<div><i>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <br \/><\/i><\/p>\n<div><i>&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; Stipe Mlikoti\u0107<\/i><\/div>\n<\/div>\n<p><\/p>\n<div>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/div>\n<\/div>\n<div align=\"justify\"><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2055","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2055,"position":0},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2055,"position":1},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2055,"position":2},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2055,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2055,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":2055,"position":5},"title":"Okrugli stol &#8220;Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2055","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2055"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2055\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2055"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2055"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2055"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}