{"id":2054,"date":"2014-01-11T23:00:05","date_gmt":"2014-01-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2054"},"modified":"2014-01-11T23:00:05","modified_gmt":"2014-01-11T23:00:05","slug":"tomislav-bali-alexandru-madgearu-byzantine-military-organization-on-the-danube-10th-12th-centuries-leiden-boston-brill-2013-xii-212-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2054","title":{"rendered":"Tomislav Bali – Alexandru Madgearu, Byzantine Military Organization on the Danube, 10th-12th Centuries, Leiden-Boston: Brill, 2013., xii + 212 str."},"content":{"rendered":"

Glavna namjera ove knjige je uspostava dviju kronologija, provincijalne organizacije i razvoja granice na Dunavu. Madgearu se pri ostvarenju tog zadatka poslu\u017eio svim relevantnim i raspolo\u017eivim pisanim izvorima (bizantskim, arapskim, armenskim, \u201ezapadnim\u201c itd.), ali je izniman naglasak stavio i na postignu\u0107a dviju povijesnih pomo\u0107nih znanosti \u2013 sfragistike i numizmatike. Upravo su nalazi bizantskih pe\u010data i novca popunili brojne praznine u mnogo\u010demu ograni\u010denim pisanim vrelima. Knjiga zapo\u010dinje uvodnim poglavljem (\u201eIntroduction\u201c, str. 1-5) u kojem Madgearu  <\/span>ukratko iznosi dosada\u0161nja saznanja o bizantskoj vojnoj organizaciji u Bugarskoj i Dobrud\u017ei. Naravno, rije\u010d je o temi koja je privla\u010dila pa\u017enju mnogih autora me\u0111u kojima se neka od najzna\u010dajnijih imena bizantologije (npr. N. Oikonomides, J. Shepard, Lj. Maksimovi\u0107, J. Haldon). Tako\u0111er se isti\u010de ogroman doprinos bugarskih i rumunjskih arheologa i povjesni\u010dara. <\/p>\n

<\/p>\n

Iako se u naslovu knjige navodi vremenski raspon od 10. do 12. stolje\u0107a, Madgearu izlaganje zapo\u010dinje s pojavom Bugara i uspostavom bugarske dr\u017eave u 7. stolje\u0107u. Stoga se poglavlje \u201eThe Recovery of the Danubian Frontier\u201c (str. 7-58) dobrim dijelom temelji na kronologiji bizantsko-bugarskih sukoba. Madgearu isti\u010de va\u017enost terena u vojnoj organizaciji obiju sukobljenih strana, a pri \u010demu su veliki zna\u010daj imale intervencije u krajoliku, poput zemljanih nasipa smje\u0161tenih izme\u0111u Cernavode i Constan\u0163<\/span>e. Te ogromne konstrukcije, duga\u010dke nekoliko desetaka kilometara, igrale su va\u017enu ulogu u obrani te su stoga \u010desto bile poja\u010davane dodatnim fortifikacijama. Drugi va\u017ean terenski \u010dimbenik bio je Dunav koji je u svojim plovnim dijelovima omogu\u0107avao dominaciju strane sa sna\u017enijom mornaricom. To je u po\u010detku, isti\u010de Madgearu, prvenstveno bio Bizant. Postepeno slabljenje Bugarske i njena kona\u010dna propast u drugoj polovici 9. stolje\u0107a doveli su Bizant u poziciju u kojoj je morao razmi\u0161ljati o prijetnjama sa sjevernih obala Crnoga mora. U najopasnijeg protivnika iskristalizirala se Kijevska Rus’, pogotovo za vladavine Svjatoslava. Iako se Bizant tijekom 10. stolje\u0107a susretao i s drugim neprijateljima, npr. Pe\u010denezima ili Samuilom, upravo su Svjatoslavljevi uspjesi, iako privremeni, odlu\u010dili u kojem smjeru \u0107e se tijekom 11. stolje\u0107a kretati obrana granice na Dunavu. Kako isti\u010de Madgearu, Bizant je po\u010detkom 11. stolje\u0107a imao dvije teme uz Dunav, Dristru i Sirmij, a njihova glavna zada\u0107a bila je sprije\u010diti novi napad iz Rusi.<\/p>\n

<\/p>\n

Prvo poglavlje sadr\u017ei interesantan podatak o jednoj historijsko-historiografskoj crtici, stanovitom Sermu (Sermonu) u kojem je starija hrvatska historiografija vidjela ili hrvatskog (\u0160. Ljubi\u0107, T. Smi\u010diklas, V. Klai\u0107) ili bugarskog (F. Ra\u010dki, F. \u0160i\u0161i\u0107) odli\u010dnika. Hrvatski povjesni\u010dari o\u010ditovali su se o Sermu i kasnije (npr. Antoljak), a podaci o njemu mogu se prona\u0107i u recentnijim radovima o ju\u017enopanonskom prostoru (npr. Gra\u010danin). Me\u0111utim, cijela pri\u010da o Sermu po\u010diva na jednom navodu Ivana Skilice oko kojeg zapravo nema potpune suglasnosti. Dok se prije uglavnom smatralo da Skilica spominje osobu po imenu Sermo, danas prevladava mi\u0161ljenje kako je rije\u010d o jednom obliku imena grada Sirimija (npr. B\u0103<\/span>nescu, Duj\u010dev, Stephenson, Nikolov). Drugi navodni dokaz Sermovog postojanja, novac na kojem pi\u0161e Sermon stratilates<\/i>, zapravo je krivotvorina nastala oko 1870. godine, navodi Madgearu: \u201eThe forgeries may be attributed to a Bulgarian or a Serbian person, someone well acquainted with the medieval history of the region, for Sermon appears to have been taken as a symbol of the unity of the southern Slavs (Bulgarians and Serbs), during the period just before the liberation of Bulgaria from the Ottomans (1878) and while Serbia existed as an autonomous kingdom supported by Russia.\u201c (str. 56). Dakle, postojanje osobe po imenu Sermo po\u010detkom 11. stolje\u0107a vrlo je upitno. Drugu krivotvorinu kojoj Madgearu posve\u0107uje pozornost na\u010dinio je C. Hase 1819. godine (str. 49-50). Njemu su ruske vlasti pla\u0107ale da prona\u0111e izvore o staroj povijesti Rusa. Hase se pritom nije libio izmisliti podatke o bizantskom zapojedniku koji tra\u017ei pomo\u0107 od mo\u0107nog vladara sa sjevera. Tek je Ihor \u0160ev\u010denko uspio 1971. dokazati da je rije\u010d o krivotvorini koja je trebala poslu\u017eiti kao povijesna potvrda legitimnosti ruske okupacije Krima i podru\u010dja oko donjeg toka Dunava. Oba slu\u010daja krivotvorenja jasno pokazuju kako se ranosrednjovjekovnom pro\u0161lo\u0161\u0107u manipulira zbog suvremenih ciljeva, ali jednako tako ukazuju na bezvremensku va\u017enost dunavskog prostora.<\/p>\n

<\/p>\n

Dvije spomenute teme, Dristra (kasnije Paradunavon) i Sirmij, u sredi\u0161tu su pozornosti u poglavlju \u201eThe Military Organization of the Danube Region\u201c (str. 59-100). Pritom je ipak ve\u0107a pa\u017enja posve\u0107ena prvoj temi. Madgearu postavlja kronologiju tema na temelju bizantskih pe\u010data, u prvom redu njih 700 prona\u0111enih u Preslavu i dartiranih u razdoblja 971.-986., 1000.-1050. i 1060.-1088. Na temelju njih mogu\u0107e je uspostaviti kronologiju, prvo stratega tema, a zatim i katepana koji su preuzeli njihovu zada\u0107u. Od 11. stolje\u0107a strateg je postepeno sveden na razinu zapovjednika gradskog garnizona u kojem je bila smje\u0161tena turma<\/i> (str. 88-94). Dijelom o temi Sirmij (str. 95-100) Madgearu najavljuje dva protivnika koji \u0107e tijekom 11. stolje\u0107a izbiti u prvi plan, Pe\u010denege i Ma\u0111are.<\/p>\n

<\/p>\n

Poglavlje \u201eThe Evolution and Function of the Danube Frontier of Byzantium (1000-1204)\u201c (str. 101-166) zapo\u010dinje pregledom utvrda podignutih ili obnovljenih nakon sukoba sa Rusi izme\u0111u 968. i 971. Nastoji se ustanoviti u kojem su razdoblju utvrde mogle biti podignute ili ponovno zauzete. Pritom je uvelike primjetno oslanjanje na nalaze novca, npr. analiza kovanica pokazuje da je Tulca izgra\u0111ena nakon 1000. godine (str. 104), zauze\u0107e Oltine se prema prona\u0111enom novcu mo\u017ee smjestiti u \u0161iroki raspon izme\u0111u 969. i 1081. itd. Madgearu zatim prelazi na napade Pe\u010denega izme\u0111u 1032. i 1036. godine. Posljedice za dunavsku granicu bile su katastrofalne. Napadnuto je ili uni\u0161teno oko dvadesetak utvrda na tom podru\u010dju. Kao i u prethodnom slu\u010daju, Madgearu poku\u0161ava uspostaviti kronologiju tih napada na temelju kovanica prona\u0111enih na lokalitetima zahva\u0107enima napadom Pe\u010denega. Iako je rije\u010d o razdoblju od samo \u010detiri godine, mogu\u0107e je donekle ustvrditi redoslijed napada, ovisno o prihva\u0107enoj kronologiji follisa tipa B i tipa C (str. 117-118). Sredinom 11. stolje\u0107a dio Pe\u010denega se nakon me\u0111usobnih sukoba naseljava na prostoru teme Dristra i uskoro je pokr\u0161ten. To je imalo dugoro\u010dne posljedice. Bizant je naseljene Pe\u010denege vidio kao obranu od novih napada te su im stoga ustupljene neke utvrde uz Dunav. Jo\u0161 va\u017enije, navodi Madgearu, \u201e…the Danube ceased to be a clear-cut frontier between Byzantium and the barbarians. The Danube lands now turned into a transition zone, a periphery in which the population and the mode of living were half barbarian.\u201c (str. 125). Nadalje, cijeli taj prostor postao je popri\u0161tem novih me\u0111usobnih sukoba izme\u0111u frakcija Pe\u010denega. Zbog njih dolazi do jo\u0161 jednog  <\/span>seobenog vala Pe\u010denega koje Bizant naseljava izme\u0111u Ni\u0161a i Sofije. U isto vrijeme pritisak na dunavski prostor vr\u0161e Ma\u0111ari i Oguzi. Sve to dovodi do potpunog odvajanja podunavskog prostora od Bizanta izme\u0111u 1072. i 1091. Krajem 11. stolje\u0107a Bizant se suo\u010dava s novim neprijateljem. Kumani \u0107e formiranjem \u201estepskog carstva\u201c preuzeti ulogu glavne sile na sjevernim obalama Crnoga mora. Madgearu se na zadnjim stranicama ovog poglavlja uglavnom bavi bizantsko-ma\u0111arskim sukobima u 12. stolje\u0107u. Pri\u010da o bizantskoj granici zavr\u0161ava 1185. godine s po\u010detkom pobune iz koje \u0107e izrasti nova bugarska dr\u017eava. <\/p>\n

<\/p>\n

Ova knjiga zapravo je povijest nevolja koja svjedo\u010di o neuspje\u0161nim poku\u0161ajima Bizanta da kontrolira doga\u0111aje na Dunavu. Ti poku\u0161aji su u kona\u010dnici rezultirali strate\u0161kim pogre\u0161kama koje su imale dugoro\u010dne posljedice (str. 167). Na primjer, Nikifor Foka je Svjatoslava poku\u0161ao iskoristiti za uspostavu bizantske hegemonije nad Bugarskom, a u kona\u010dnici se Bizant na\u0161ao ugro\u017een od jo\u0161 opasnijeg protivnika. Posljedi\u010dno zanemarivanje zapadnih i ju\u017enih dijelova Bugarske druga je strate\u0161ka pogre\u0161ka. Ona je rezultirala Samuilovim usponom. Nadalje, brojni pohodi sa sjevera u 10. i 11. stolje\u0107u rezultirali su povla\u010denjem obrane sa Dunava prema planini Balkan. Cijeli taj prostor od Balkana do Dunava pretvara se u ni\u010diju zemlju (str. 160-161). Samim time, Bizant je bio prisiljen odustati od koncentracije na obranu prijelaza preko Dunava na kojem su nomadski ratnici mogli biti u prednosti. Pomicanje obrambene linije na planinski teren stvorilo je priliku da se bizantska vojska s napada\u010dima obra\u010duna na njima nepovoljnom terenu (str. 169).<\/p>\n

<\/p>\n

Byzantine Military Organization on the Danube<\/i> je strogo specijalisti\u010dka studija koja \u0107e prvenstveno biti zanimljiva stru\u010dnjacima za povijest Bizanta i onima sa prostora suvremenih dr\u017eava Bugarske, Rumunjske, Srbije i Ma\u0111arske. Tako\u0111er je vrlo korisna kao ogledni primjer kako sfragistika i numizmatika mogu utjecati na interpretacije povijesnih zbivanja u ranom srednjem vijeku. <\/p>\n

<\/p>\n

Tomislav Bali<\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2054","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2054,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2054,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":2054,"position":2},"title":"Izlo\u017eba “Eschenstock \/ Jasenov prut”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2054,"position":3},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2054,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2054,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2054"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2054\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}