{"id":2054,"date":"2014-01-11T23:00:05","date_gmt":"2014-01-11T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2054"},"modified":"2014-01-11T23:00:05","modified_gmt":"2014-01-11T23:00:05","slug":"tomislav-bali-alexandru-madgearu-byzantine-military-organization-on-the-danube-10th-12th-centuries-leiden-boston-brill-2013-xii-212-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2054","title":{"rendered":"Tomislav Bali – Alexandru Madgearu, Byzantine Military Organization on the Danube, 10th-12th Centuries, Leiden-Boston: Brill, 2013., xii + 212 str."},"content":{"rendered":"

Glavna namjera ove knjige je uspostava dviju kronologija, provincijalne organizacije i razvoja granice na Dunavu. Madgearu se pri ostvarenju tog zadatka poslu\u017eio svim relevantnim i raspolo\u017eivim pisanim izvorima (bizantskim, arapskim, armenskim, \u201ezapadnim\u201c itd.), ali je izniman naglasak stavio i na postignu\u0107a dviju povijesnih pomo\u0107nih znanosti \u2013 sfragistike i numizmatike. Upravo su nalazi bizantskih pe\u010data i novca popunili brojne praznine u mnogo\u010demu ograni\u010denim pisanim vrelima. Knjiga zapo\u010dinje uvodnim poglavljem (\u201eIntroduction\u201c, str. 1-5) u kojem Madgearu  <\/span>ukratko iznosi dosada\u0161nja saznanja o bizantskoj vojnoj organizaciji u Bugarskoj i Dobrud\u017ei. Naravno, rije\u010d je o temi koja je privla\u010dila pa\u017enju mnogih autora me\u0111u kojima se neka od najzna\u010dajnijih imena bizantologije (npr. N. Oikonomides, J. Shepard, Lj. Maksimovi\u0107, J. Haldon). Tako\u0111er se isti\u010de ogroman doprinos bugarskih i rumunjskih arheologa i povjesni\u010dara. <\/p>\n

<\/p>\n

Iako se u naslovu knjige navodi vremenski raspon od 10. do 12. stolje\u0107a, Madgearu izlaganje zapo\u010dinje s pojavom Bugara i uspostavom bugarske dr\u017eave u 7. stolje\u0107u. Stoga se poglavlje \u201eThe Recovery of the Danubian Frontier\u201c (str. 7-58) dobrim dijelom temelji na kronologiji bizantsko-bugarskih sukoba. Madgearu isti\u010de va\u017enost terena u vojnoj organizaciji obiju sukobljenih strana, a pri \u010demu su veliki zna\u010daj imale intervencije u krajoliku, poput zemljanih nasipa smje\u0161tenih izme\u0111u Cernavode i Constan\u0163<\/span>e. Te ogromne konstrukcije, duga\u010dke nekoliko desetaka kilometara, igrale su va\u017enu ulogu u obrani te su stoga \u010desto bile poja\u010davane dodatnim fortifikacijama. Drugi va\u017ean terenski \u010dimbenik bio je Dunav koji je u svojim plovnim dijelovima omogu\u0107avao dominaciju strane sa sna\u017enijom mornaricom. To je u po\u010detku, isti\u010de Madgearu, prvenstveno bio Bizant. Postepeno slabljenje Bugarske i njena kona\u010dna propast u drugoj polovici 9. stolje\u0107a doveli su Bizant u poziciju u kojoj je morao razmi\u0161ljati o prijetnjama sa sjevernih obala Crnoga mora. U najopasnijeg protivnika iskristalizirala se Kijevska Rus’, pogotovo za vladavine Svjatoslava. Iako se Bizant tijekom 10. stolje\u0107a susretao i s drugim neprijateljima, npr. Pe\u010denezima ili Samuilom, upravo su Svjatoslavljevi uspjesi, iako privremeni, odlu\u010dili u kojem smjeru \u0107e se tijekom 11. stolje\u0107a kretati obrana granice na Dunavu. Kako isti\u010de Madgearu, Bizant je po\u010detkom 11. stolje\u0107a imao dvije teme uz Dunav, Dristru i Sirmij, a njihova glavna zada\u0107a bila je sprije\u010diti novi napad iz Rusi.<\/p>\n

<\/p>\n

Prvo poglavlje sadr\u017ei interesantan podatak o jednoj historijsko-historiografskoj crtici, stanovitom Sermu (Sermonu) u kojem je starija hrvatska historiografija vidjela ili hrvatskog (\u0160. Ljubi\u0107, T. Smi\u010diklas, V. Klai\u0107) ili bugarskog (F. Ra\u010dki, F. \u0160i\u0161i\u0107) odli\u010dnika. Hrvatski povjesni\u010dari o\u010ditovali su se o Sermu i kasnije (npr. Antoljak), a podaci o njemu mogu se prona\u0107i u recentnijim radovima o ju\u017enopanonskom prostoru (npr. Gra\u010danin). Me\u0111utim, cijela pri\u010da o Sermu po\u010diva na jednom navodu Ivana Skilice oko kojeg zapravo nema potpune suglasnosti. Dok se prije uglavnom smatralo da Skilica spominje osobu po imenu Sermo, danas prevladava mi\u0161ljenje kako je rije\u010d o jednom obliku imena grada Sirimija (npr. B\u0103<\/span>nescu, Duj\u010dev, Stephenson, Nikolov). Drugi navodni dokaz Sermovog postojanja, novac na kojem pi\u0161e Sermon stratilates<\/i>, zapravo je krivotvorina nastala oko 1870. godine, navodi Madgearu: \u201eThe forgeries may be attributed to a Bulgarian or a Serbian person, someone well acquainted with the medieval history of the region, for Sermon appears to have been taken as a symbol of the unity of the southern Slavs (Bulgarians and Serbs), during the period just before the liberation of Bulgaria from the Ottomans (1878) and while Serbia existed as an autonomous kingdom supported by Russia.\u201c (str. 56). Dakle, postojanje osobe po imenu Sermo po\u010detkom 11. stolje\u0107a vrlo je upitno. Drugu krivotvorinu kojoj Madgearu posve\u0107uje pozornost na\u010dinio je C. Hase 1819. godine (str. 49-50). Njemu su ruske vlasti pla\u0107ale da prona\u0111e izvore o staroj povijesti Rusa. Hase se pritom nije libio izmisliti podatke o bizantskom zapojedniku koji tra\u017ei pomo\u0107 od mo\u0107nog vladara sa sjevera. Tek je Ihor \u0160ev\u010denko uspio 1971. dokazati da je rije\u010d o krivotvorini koja je trebala poslu\u017eiti kao povijesna potvrda legitimnosti ruske okupacije Krima i podru\u010dja oko donjeg toka Dunava. Oba slu\u010daja krivotvorenja jasno pokazuju kako se ranosrednjovjekovnom pro\u0161lo\u0161\u0107u manipulira zbog suvremenih ciljeva, ali jednako tako ukazuju na bezvremensku va\u017enost dunavskog prostora.<\/p>\n

<\/p>\n

Dvije spomenute teme, Dristra (kasnije Paradunavon) i Sirmij, u sredi\u0161tu su pozornosti u poglavlju \u201eThe Military Organization of the Danube Region\u201c (str. 59-100). Pritom je ipak ve\u0107a pa\u017enja posve\u0107ena prvoj temi. Madgearu postavlja kronologiju tema na temelju bizantskih pe\u010data, u prvom redu njih 700 prona\u0111enih u Preslavu i dartiranih u razdoblja 971.-986., 1000.-1050. i 1060.-1088. Na temelju njih mogu\u0107e je uspostaviti kronologiju, prvo stratega tema, a zatim i katepana koji su preuzeli njihovu zada\u0107u. Od 11. stolje\u0107a strateg je postepeno sveden na razinu zapovjednika gradskog garnizona u kojem je bila smje\u0161tena turma<\/i> (str. 88-94). Dijelom o temi Sirmij (str. 95-100) Madgearu najavljuje dva protivnika koji \u0107e tijekom 11. stolje\u0107a izbiti u prvi plan, Pe\u010denege i Ma\u0111are.<\/p>\n

<\/p>\n

Poglavlje \u201eThe Evolution and Function of the Danube Frontier of Byzantium (1000-1204)\u201c (str. 101-166) zapo\u010dinje pregledom utvrda podignutih ili obnovljenih nakon sukoba sa Rusi izme\u0111u 968. i 971. Nastoji se ustanoviti u kojem su razdoblju utvrde mogle biti podignute ili ponovno zauzete. Pritom je uvelike primjetno oslanjanje na nalaze novca, npr. analiza kovanica pokazuje da je Tulca izgra\u0111ena nakon 1000. godine (str. 104), zauze\u0107e Oltine se prema prona\u0111enom novcu mo\u017ee smjestiti u \u0161iroki raspon izme\u0111u 969. i 1081. itd. Madgearu zatim prelazi na napade Pe\u010denega izme\u0111u 1032. i 1036. godine. Posljedice za dunavsku granicu bile su katastrofalne. Napadnuto je ili uni\u0161teno oko dvadesetak utvrda na tom podru\u010dju. Kao i u prethodnom slu\u010daju, Madgearu poku\u0161ava uspostaviti kronologiju tih napada na temelju kovanica prona\u0111enih na lokalitetima zahva\u0107enima napadom Pe\u010denega. Iako je rije\u010d o razdoblju od samo \u010detiri godine, mogu\u0107e je donekle ustvrditi redoslijed napada, ovisno o prihva\u0107enoj kronologiji follisa tipa B i tipa C (str. 117-118). Sredinom 11. stolje\u0107a dio Pe\u010denega se nakon me\u0111usobnih sukoba naseljava na prostoru teme Dristra i uskoro je pokr\u0161ten. To je imalo dugoro\u010dne posljedice. Bizant je naseljene Pe\u010denege vidio kao obranu od novih napada te su im stoga ustupljene neke utvrde uz Dunav. Jo\u0161 va\u017enije, navodi Madgearu, \u201e…the Danube ceased to be a clear-cut frontier between Byzantium and the barbarians. The Danube lands now turned into a transition zone, a periphery in which the population and the mode of living were half barbarian.\u201c (str. 125). Nadalje, cijeli taj prostor postao je popri\u0161tem novih me\u0111usobnih sukoba izme\u0111u frakcija Pe\u010denega. Zbog njih dolazi do jo\u0161 jednog  <\/span>seobenog vala Pe\u010denega koje Bizant naseljava izme\u0111u Ni\u0161a i Sofije. U isto vrijeme pritisak na dunavski prostor vr\u0161e Ma\u0111ari i Oguzi. Sve to dovodi do potpunog odvajanja podunavskog prostora od Bizanta izme\u0111u 1072. i 1091. Krajem 11. stolje\u0107a Bizant se suo\u010dava s novim neprijateljem. Kumani \u0107e formiranjem \u201estepskog carstva\u201c preuzeti ulogu glavne sile na sjevernim obalama Crnoga mora. Madgearu se na zadnjim stranicama ovog poglavlja uglavnom bavi bizantsko-ma\u0111arskim sukobima u 12. stolje\u0107u. Pri\u010da o bizantskoj granici zavr\u0161ava 1185. godine s po\u010detkom pobune iz koje \u0107e izrasti nova bugarska dr\u017eava. <\/p>\n

<\/p>\n

Ova knjiga zapravo je povijest nevolja koja svjedo\u010di o neuspje\u0161nim poku\u0161ajima Bizanta da kontrolira doga\u0111aje na Dunavu. Ti poku\u0161aji su u kona\u010dnici rezultirali strate\u0161kim pogre\u0161kama koje su imale dugoro\u010dne posljedice (str. 167). Na primjer, Nikifor Foka je Svjatoslava poku\u0161ao iskoristiti za uspostavu bizantske hegemonije nad Bugarskom, a u kona\u010dnici se Bizant na\u0161ao ugro\u017een od jo\u0161 opasnijeg protivnika. Posljedi\u010dno zanemarivanje zapadnih i ju\u017enih dijelova Bugarske druga je strate\u0161ka pogre\u0161ka. Ona je rezultirala Samuilovim usponom. Nadalje, brojni pohodi sa sjevera u 10. i 11. stolje\u0107u rezultirali su povla\u010denjem obrane sa Dunava prema planini Balkan. Cijeli taj prostor od Balkana do Dunava pretvara se u ni\u010diju zemlju (str. 160-161). Samim time, Bizant je bio prisiljen odustati od koncentracije na obranu prijelaza preko Dunava na kojem su nomadski ratnici mogli biti u prednosti. Pomicanje obrambene linije na planinski teren stvorilo je priliku da se bizantska vojska s napada\u010dima obra\u010duna na njima nepovoljnom terenu (str. 169).<\/p>\n

<\/p>\n

Byzantine Military Organization on the Danube<\/i> je strogo specijalisti\u010dka studija koja \u0107e prvenstveno biti zanimljiva stru\u010dnjacima za povijest Bizanta i onima sa prostora suvremenih dr\u017eava Bugarske, Rumunjske, Srbije i Ma\u0111arske. Tako\u0111er je vrlo korisna kao ogledni primjer kako sfragistika i numizmatika mogu utjecati na interpretacije povijesnih zbivanja u ranom srednjem vijeku. <\/p>\n

<\/p>\n

Tomislav Bali<\/div>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2054","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":2054,"position":0},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":2054,"position":1},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53336,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53336","url_meta":{"origin":2054,"position":2},"title":"Predstavljanje knjiga Roberta Mak\u0142owicza \u201eCarska i kraljevska kuhinja\u201c i \u201eCaf\u00e9 Museum\u201c u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Etnografskome muzeju u utorak, 19. svibnja 2026. u 19 sati odr\u017eat \u0107e se predstavljanje dviju knjiga poznatoga poljskog putopisca i kulinarskog maga Roberta Mak\u0142owicza u kojima se govori o povijesti i kulturi te o kulinarskim specijalitetima Hrvatske i zemalja koje su neko\u0107 pripadale Habsbur\u0161kom Carstvu\/Austro-Ugarskoj. Robert Mak\u0142owicz je poznati\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/robert-predstavljanje-knjige.jpg?fit=1200%2C540&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52909,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52909","url_meta":{"origin":2054,"position":3},"title":"Okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu ovogodi\u0161njeg Festivala povijesti Kliofest, u \u010detvrtak 7. svibnja u 10 sati u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, odr\u017eat \u0107e se okrugli stol \u201ePovijest franjevaca i drugih redovni\u010dkih zajednica \u2013 u povodu 800. obljetnice smrti sv. Franje\u201c Okrugli stol, u kojem sudjeluju Stanko Andri\u0107, Anica Bili\u0107, Matej Hriber\u0161eki\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-03-cetvrtak-I-01-OS-Povijest-franjevaca.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":2054,"position":4},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, “Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53386,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53386","url_meta":{"origin":2054,"position":5},"title":"Tribina \u201eOd knji\u017eevnosti do teorije\u201c \u2013 Izme\u0111u dvije vatre: sociologija knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Prva tribina u ciklusu Od\u00a0knji\u017eevnosti do teorije bit \u0107e posve\u0107ena razvoju i aktualnom stanju sociologije knji\u017eevnosti u doma\u0107em i me\u0111unarodnom kontekstu, potaknuta nedavno objavljenim prijevodima dviju utjecajnih studija iz ovog interdisciplinarnog podru\u010dja: Svjetske knji\u017eevne republike Pascale Casanova (1999; prev. Vanda Mik\u0161i\u0107, MeandarMedia, 2024) i Sociologije knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro (2014; prev.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Tribina_sociologija_knjiz.jpg?fit=526%2C248&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2054","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2054"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2054\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}