{"id":20539,"date":"2020-04-27T13:40:52","date_gmt":"2020-04-27T13:40:52","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20539"},"modified":"2020-04-27T14:14:13","modified_gmt":"2020-04-27T14:14:13","slug":"film-gepard-htv3-27-04-2020-2005-0340","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20539","title":{"rendered":"Film \u201eGepard\u201c (HTV3 27.04.2020. 20:05, 03:40)"},"content":{"rendered":"<p>Film &#8220;Gepard&#8221;, talijanskog redatelja Luchina Viscontija, ekranizacija je istoimenog poznatog romana Giuseppea Tomasija di Lampeduse o talijanskoj povijesti 19. stolje\u0107a iz kojeg se \u010desto spominje re\u010denica \u201eAko \u017eelimo da sve ostane kako jest, treba da se sve promijeni.\u201c<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8212;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Gepard, talijansko-francuski (1963.)<\/strong><\/p>\n<p><strong>IL GATTOPARDO<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Drama. \u0160ezdesetih godina 19. stolje\u0107a, u vrijeme talijanske borbe za ujedinjenje zemlje, propadaju\u0107a aristokracija poku\u0161ava odr\u017eati svoj ugled koji je dotad ba\u0161tinila. To osobito te\u0161ko pada sicilijanskom princu Fabriziju Corberu zvanom Gepard (B. Lancaster), a tome najvi\u0161e doprinosi istodoban rast vlasti i mo\u0107i imu\u0107noga seljaka don Calogera Sedare (P. Stoppa). Odbija poduzeti bilo \u0161to da zaustavi pad vlastitoga imetka ili da pomogne izgraditi novu Siciliju, no njegov ne\u0107ak, princ Tancredi Falconeri (A. Delon), odu\u0161evljen revolucionarnim idejama, dobro se snalazi u novoj situaciji i osigurava si visok polo\u017eaj u dru\u0161tvu zaprosiv\u0161i bogatu don Calogerovu k\u0107er Angelicu (C. Cardinale). Fabrizio nije u potpunosti u stanju prihvatiti njegov izbor&#8230;<\/p>\n<p>&#8220;Gepard&#8221;, film velikoga talijanskoga redatelja Luchina Viscontija (Zemlja drhti, Sumrak bogova, Smrt u Veneciji), adaptacija je proslavljenoga istoimenoga romana Giuseppea Tomasija di Lampeduse. Pri\u010da je to o situaciji u kojoj su se iznenada na\u0161li sicilijanski plemi\u0107i u vrijeme ujedinjavanja Italije, u kojemu je do\u0161lo do brojnih preokreta u tada\u0161njoj socijalnoj i politi\u010dkoj strukturi zemlje. Viscontijevo djelo re\u017eijski je vrlo kompleksno; odlikuje se pomno biranom kostimografijom i scenografijom, dugim i relativno sporim prizorima u kojima je naglasak na psihologiji likova ocrtanoj upravo u sna\u017enoj vizualnosti prizora i odmjerenim, suzdr\u017eanim dijalozima. Uz nominaciju za Oscara za najbolji strani film, &#8220;Gepard&#8221; je osvojio Zlatnu palmu na festival u Cannesu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li>Uloge:\u00a0 <strong>Burt Lancaster, Alain Delon, Claudia Cardinale, Paolo Stoppa, Rina Morelli, Romolo Valli<\/strong><\/li>\n<li>Scenarij:\u00a0 <strong>Suso Cecchi d&#8217;Amico, Pasquale Festa Campanile, Enrico Medioli, Massimo Franciosa, Luchino Visconti<\/strong><\/li>\n<li>Re\u017eija:\u00a0 <strong>Luchino Visconti<\/strong><\/li>\n<li>Godina proizvodnje:\u00a0 <strong>1963.<\/strong><\/li>\n<li>Urednik:\u00a0 <strong>Dean \u0160o\u0161a<\/strong><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/raspored.hrt.hr\/\">https:\/\/raspored.hrt.hr\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Dodatne informacije:<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/film.lzmk.hr\/clanak.aspx?id=539\">http:\/\/film.lzmk.hr\/clanak.aspx?id=539<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20540,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[13,3],"tags":[],"class_list":["post-20539","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-filmovi-i-serije","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/gepard.jpg?fit=512%2C401&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55850,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55850","url_meta":{"origin":20539,"position":0},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu&#8221; u Zapre\u0161i\u0107u","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"15.10. \u2013 13.11.2026. \/ Izlo\u017eba Otkriveno \u2013 sakriveno: 160 godina od postavljanja spomenika banu Josipu Jela\u010di\u0107u u Zagrebu \/ Galerija Razvid Slu\u017ebeno otvorenje: 15.10.2026. u 19:00 sati Autor izlo\u017ebe: povjesni\u010dar Boris Kuki\u0107 Organizatori: Muzej Brdovec i Pu\u010dko otvoreno u\u010dili\u0161te Zapre\u0161i\u0107 Kustosica izlo\u017ebe: Silvija Limani Dizajn\u00a0izlo\u017ebe:\u00a0Paula Bu\u010dar \u010cast nam je pozvati\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/slika-18.png?fit=587%2C832&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52539,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52539","url_meta":{"origin":20539,"position":1},"title":"Drugi po redu studentski simpozij &#8220;In fonte veritas&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U srijedu, 22. travnja 2026. godine, u dvorani C 0.4 na Hrvatskom katoli\u010dkom sveu\u010dili\u0161tu odr\u017eat \u0107e se drugi studentski simpozij \u201eIn fonte veritas\". Ovogodi\u0161nja sredi\u0161nja tema simpozija je Papinstvo. Kroz istra\u017eiva\u010dko suo\u010davanje s povijesnim izvorima deset \u0107e studenata predstaviti rezultate svojih istra\u017eivanja o instituciji koja je stolje\u0107ima oblikovala europsku i\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Papinstvo.png?fit=1024%2C500&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52862,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52862","url_meta":{"origin":20539,"position":2},"title":"Ljiljana Dobrov\u0161ak, &#8220;Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Ljiljane Dobrov\u0161ak \"Za\u010detnici industrije u Hrvatskoj \u017eidovskog podrijetla\". U knjizi je iznesen sintetski pregled doprinosa pojedinaca \u017eidovskog podrijetla u razvoju industrije i gospodarskim pothvatima od 70-ih godina 19. stolje\u0107a pa sve do stvaranja Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske. Dodatne obavijesti: https:\/\/www.nacional.hr\/prve-tvornice-zidovi-su-ovdje-pokrenuli-industriju-moraju-ostati-dio-hrvatske-kulture\/","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dobrovsak.webp?fit=500%2C750&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53897,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53897","url_meta":{"origin":20539,"position":3},"title":"Objavljena online baza bizanskih pe\u010data (DBBS)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"3. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Baza podataka bizantskih olovnih pe\u010data (DBBS) (njem. Datenbank byzantinischer Bleisiegel) zami\u0161ljena je kao tehni\u010dko pomagalo za sve discipline koje se bave bizantskim olovnim pe\u010datima i bizantskom povije\u0161\u0107u u naj\u0161irem smislu. Povijesno gledano, baza obuhva\u0107a razdoblje od tzv. kasne antike, odnosno ranobizantskog carstva u 4. do 5. stolje\u0107u, pa sve do\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/DBBS-baza-pecata.webp?fit=1200%2C511&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54704","url_meta":{"origin":20539,"position":4},"title":"Najava filma \u201ePosljednji rimski bog\u201c o caru Dioklecijanu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"22. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je trailer za film \"Posljednji rimski bog\", igrani film u produkciji HRT-a o \u017eivotu cara Dioklecijana, koji u kina sti\u017ee na jesen 2026. godine. Film donosi dosad neispri\u010danu pri\u010du o Dioklecijanu, jednom od najmo\u0107nijih i najkontroverznijih rimskih careva, \u010dovjeku koji je iz skromnih po\u010detaka postao vladar najve\u0107eg carstva svog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Posljednji-rimski-bog-HRT.webp?fit=1200%2C629&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":20539,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak &#8211; prikaz knjige &#8211; Anthony Kaldellis, &#8220;Byzantium Unbound&#8221;, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20539","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20539"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20539\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20544,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20539\/revisions\/20544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20540"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20539"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20539"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20539"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}