<\/p>\n
Antoni Cetnarowicz, Odrodzenie narodowe w Istrii w latach 1860-1907<\/i>, <\/p>\n
Historia Iagellonica, Krak\u00f3w 2010, 264 str.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Napisati knjigu o narodnom preporodu u Istri velik je izazov i za iskusnoga histori\u010dara. Nekoliko je razloga tomu. Prije svega, u pitanju je bogatstvo doga\u0111anja, mno\u0161tvo razli\u010ditih aspekata politi\u010dkog i nacionalnog razvoja slavenskoga stanovni\u0161tva, Hrvata i Slovenaca, ali jednako tako i talijanskoga, dakle narodnih preporoda Hrvata i Slovenaca odnosno risorgimenta Talijana. Sve to obuhvatiti u jednom djelu nije nimalo lak zadatak. S druge strane, pote\u0161ko\u0107e istra\u017eiva\u010du predstavlja i rasutost gra\u0111e po arhivima u nekoliko dr\u017eava \u2013 Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji. I napose, razli\u010diti pristupi razmatranoj problematici u dosada\u0161njoj historiografiji, odnosno nacionalnim historiografijama. Uobi\u010dajeni pristup starijih djela bio je monoperspektivan, iz kuta vlastite nacionalne pro\u0161losti, \u010desto sa zanemarivanjem a u ponekim slu\u010dajevima \u010dak i sotoniziranjem druge strane.<\/p>\n
Zahtjevnog se posla pisanja knjige o narodnom preporodu u Istri prije nekoliko godina prihvatio Antoni Cetnarowicz, profesor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta u Krakovu, istaknuti poljski povjesni\u010dar koji se ve\u0107 dokazao u prou\u010davanju ju\u017enoslavenske povijesti, u posljednje vrijeme osobito hrvatske. Ovo mu je \u010detvrta autorska knjiga \u2013 nakon djela o odnosu slovenskog preporodnog pokreta prema poljskom pitanju, tajnoj politici kneza Adama Czartoryskog u Srbiji te narodnom preporodu u Dalmaciji. I u njoj je predstavio svoje vrline skrupulatnog istra\u017eiva\u010da arhivske gra\u0111e, pomnog \u010dita\u010da izvora i literature na svim relevantnim jezicima (hrvatskom, slovenskom, talijanskom, njema\u010dkom), autora sposobnog da pru\u017ei preciznu analizu i dade jasnu sintezu.<\/p>\n
U kratkom Uvodu (9-15) Cetnarowicz je dao kratak sumarni pregled historiografskih radova o problematici narodnog preporoda u Istri te naveo koje je sve arhivske institucije u potrazi za (novim) dokumentima obi\u0161ao i u njima radio. Ustvrdio je da u historiografiji op\u0107enito nedostaje svestran i cjelovit pregled navedene problematike, a da je u poljskoj historiografiji ona uop\u0107e zanemarena; postoje tek usputni osvrti u sintetskim djelima ili sveu\u010dili\u0161nim priru\u010dnicima starijih poljskih povjesni\u010dara, primjerice H. Batowskog, H. Wereszyckog i W. Felczaka. <\/span><\/p>\n Svoju je knjigu Cetnarowicz organizirao u sedam poglavlja u kojima kronolo\u0161ki prati razvoj narodnog preporoda u Istri, od kraja neoapsolutizma i po\u010detka ustavnog razdoblja u Habsbur\u0161koj monarhiji do po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a. U prvome poglavlju, Istra u prvoj polovici XIX. stolje\u0107a (17-27), opisao je politi\u010dku situaciju te dru\u0161tvene i etni\u010dke\/jezi\u010dne odnose na poluotoku u devetnaestom stolje\u0107u. Od 1814. Istra je ulazila u sastav pokrajine Austrijsko primorje (K\u00fcstenland, Litorale austriaco<\/i>); zajedno s njome u pokrajini su pripadali Trst i Gori\u010dka, a pokrajina se isprva dijelila na dva okruga sa sjedi\u0161tem u Trstu i u Rijeci (Fiume). Ve\u0107 nekoliko godina kasnije, kada je Rijeka 1822. bila priklju\u010dena Ugarskoj, srednja i isto\u010dna Istra, zajedno s kvarnerskim otocima imala je sjedi\u0161te u Pazinu, a cijeli je teritoriji bio nazvan Pazinsko okru\u017eje (Circolo di Pisino<\/i>). Autor je opisao i odjeke ilirskih ideja, odnosno utjecaj hrvatskoga narodnog preporoda u Istri, te stanje u vrijeme revolucije 1848-1849. kada zapo\u010dinje talijansko-slavenski spor oko nacionalne pripadnosti Istre. U to su se doba me\u0111u istarskim Talijanima formirala dva pravca odnosa spram Slavena \u2013 jedan je propagirao miroljubivu koegzistenciju Talijana i Slavena, a drugi je i\u0161ao prema postupnoj asimilaciji slavenskog seoskog stanovni\u0161tva u talijanski nacionalni korpus. Prvi pravac nije imao znatan broj prista\u0161a, bili su to uglavnom pojedini talijanski intelektualci, mahom histori\u010dari poput Antonia Facchinettija i Pietra Kandlera, dok su drugi podupirali mnogi, a jedan je od vode\u0107ih predstavnika bio Carlo de Franceshi. <\/span><\/p>\n Drugo je poglavlje knjige posve\u0107eno \u201eNacionalnom pokretu Hrvata i Slovenaca na po\u010detku ustavnog razdoblja \u201e (29-47). Cetnarowicz je prvo opisao talijanski iredentisti\u010dki pokret u Istri 1857-1861, odnosno u vrijeme stvaranja Kraljevine Italije u \u010dijim se granicama \u2013 prema uvjerenju djelatnika iredente \u2013 trebala na\u0107i i Istra. Uznemirenost talijanskog stanovni\u0161tva i njegova o\u010dekivanja u tom pravcu pove\u0107ani su o\u010dekivanim iskrcavanjem Garibaldijevih dragovoljaca na isto\u010dnoj obali Jadranskoga mora. Nakon \u0161to je u Austriji vra\u0107eno ustavno stanje i Istra je do\u017eivjela odre\u0111ene upravne i politi\u010dke promjene. Provedena je reorganizacija Austrijskog primorja na tri dijela: municipalni Trst s okolicom i dvije pokrajine, Gori\u010dku i Istru. Potonja je bila podijeljena na \u0161est okruga (kotara) \u2013 Kopar, Pore\u010d, Pazin, Pula, Volosko, Mali Lo\u0161inj. Imala je vlastiti sabor u kojem je bilo 30 zastupnika. Cetnarowicz je potanko opisao izbore za prvi saziv sabora, kao i njegovu djelatnost u prvim godinama. Izborni rezultat bio je izrazito lo\u0161 za Hrvate i Slovence \u2013 u sabor je izabran samo jedan hrvatski zastupnik, sve\u0107enik Franjo Fereti\u0107, i jedan slovenski \u2013 Jo\u017ee Samsa. Situaciju je donekle olak\u0161avala \u010dinjenica, da su trojica biskupa, koji su u\u0161li u sabor kao virilisti, bili Slaveni: Juraj Dobrila, Ivan Vitezi\u0107 i Bartol Legat. Sabor je ve\u0107 nakon dva mjeseca raspu\u0161ten jer su liberalni talijanski poslanici izrazili nepovjerenje vladi te pokazali solidarnost s Venecijom i Italijom: na prvom zasjedanju svih je dvadeset liberalnih zastupnika predalo kartice s natpisem \u201enessuno\u201c (\u201enitko\u201c). U izborima za drugi saziv sabora Hrvati i Slovenci imali su ne\u0161to vi\u0161e uspjeha, ali su nadalje bili u izrazitoj manjini u odnosu na talijanske zastupnike. Dodu\u0161e, njihov je predstavnik, biskup Dobrila, uz istarskog namjesnika Friedricha von Burgera, bio izabran za zastupnika u Carevinskom vije\u0107u. Zahvaljuju\u0107i tome mogao je zapo\u010deti \u0161ire aktivnosti na gospodarskom i politi\u010dkom razvoju Istre, kao i na nacionalnom polju. Cetnarowicz je dosta iscrpno predstavio i po\u010detak borbe za jezi\u010dnu ravnopravnost u Istri, koja se povela 1863-1864. <\/p>\n U tre\u0107em poglavlju knjige, \u201eNacionalni pokret u vrijeme rata 1866. i strukturalnih promjena u dr\u017eavi\u201c (49-64), autor govori o razvoju talijanske iredente u prvo vrijeme nakon stvaranja Kraljevine Italije. Iako su slu\u017ebeni talijanski krugovi, kao i predvodnici risorgimenta poput Mazzinija, isto\u010dnom granicom Italije smatrali Trst ili pak So\u010du, glavni predstavnici iredentisti\u010dke politike nisu prestajali upozoravati kralja Viktora Emanuela II. i vladu na to da su austrijske pretenzije na Trst neutemeljene i da su cijela Istra i kvarnerski otoci zapravo talijanski teritorij. Administrativne i politi\u010dke promjene uvedene u Habsur\u0161koj monarhiji, od 1867. Austro-Ugarskoj, pru\u017eale su ve\u0107e \u0161anse za zadovoljavanje nacionalnih aspiracija malih slavenskih nacija u sklopu dr\u017eave, pa time i Slovenaca i Hrvata u Istri. Pro\u0161irena je upotreba slovenskog jezika, a u isto\u010dnim dijelovima Istre poja\u010dali su se zahtjevi za ujedinjenjem s banskom Hrvatskom. Cetnarowicz donosi niz primjera borbe za ve\u0107a nacionalna i jezi\u010dna prava slavenskog stanovni\u0161tva Istre, a govori i o akcijama na polju \u0161kolstva, \u0161to je bilo tako\u0111er va\u017eno za po\u010detke narodnog preporoda. <\/p>\n Kako je narodni preporod iz godine u godinu, iz desetlje\u0107a u desetlje\u0107e, ja\u010dao, tako su i poglavlja Cetnarowiczeve knjige sve opse\u017enija. U \u010detvrtom autor govori o \u201eorganiziranju narodnog pokreta\u201c tijekom sedamdesetih godina XIX. stolje\u0107a (65-151). U tom se najopse\u017enijem poglavlju knjige Cetnarowicz pozabavio, izme\u0111u ostaloga, osnivanjem novina Na\u0161a Sloga<\/i>, <\/i>hrvatsko-slovenskim odnosima i taborskim pokretom, izborima za Carevinsko vije\u0107e 1873. godine te borbom za jezi\u010dnu ravnopravnost u saboru i u Carevinskom vije\u0107u, kao i borbom za slavensko \u0161kolstvo. Teren hrvatsko-slovenske suradnje bio je prije svega Kastavski okrug, koji je do 1820-ih bio u sastavu Kranjske. Jedno od najva\u017enijih pitanja koje se, osim same izborne borbe, postavljalo u sedamdesetima bilo je jezi\u010dno pitanje, odnosno borba za jezi\u010dnu ravnopravnost \u2013 zahtjevi da se u srednjim \u0161kolama ukine njema\u010dki jezik te uvede narodni (talijanski su politi\u010dari tra\u017eili uvo\u0111enje talijanskoga, a hrvatski i slovenski uvo\u0111enje \u201eslavenskoga\u201c) kao i zahtjev za uvo\u0111enje narodnog jezika u upravi. U to je doba talijanski iredentizam postajao sve agresivniji, a politika Be\u010da prema tome mijenjala se: \u201eAustrijska je vlada naravno poprijeko gledala na porast iredentisti\u010dkih tendencija, ali je ujedno shva\u0107ala <\/span>da se ja\u010danje Slavena tako\u0111er mo\u017ee pokazati opasnim za monarhiju.\u201c Cetnarowicz u zasebnom poglavlju pi\u0161e i o tom kako je na narodni pokret u Istri gledala papinska diplomacija. <\/p>\n U petom poglavlju svoje knjige Cetnarowicz se bavi situacijom u osamdesetim <\/span>godinama XIX. stolje\u0107a (101-151), kada je do\u0161lo do promjene generacije narodnih <\/span>djelatnika, a nacionalne su se strukture zna\u010dajno poja\u010dale. Godine 1884. u Kopru je stvorena prva \u0161tedno-kreditna zadruga \u2013 njezin je zadatak, pi\u0161e autor, bila pomaganje \u201eu tom da se rije\u0161i goru\u0107i problem, kakav je bilo zadu\u017eivanje seljaka kod talijanskih ‘signori’\u201c. U tom poglavlju Cetnarowicz se osvr\u0107e i na probleme lokalnih separatizama \u0161to je naru\u0161avalo dotada\u0161nje uspjehe hrvatskog i slovenskog nacionalnog pokreta. Ipak, 1886. narodni pokret u Istri postigao je jednu veliku pobjedu \u2013 hrvatska je strana osvojila vlast u Pazinu. \u201eNovoizabrano vije\u0107e spremno je krenula da op\u0107ini nada nacionalni, tj. hrvatski, karakter\u201c, tvrdi Cetnarowicz i opisuje \u0161to se pod time podrazumijeva \u2013 uvo\u0111enje hrvatskoga jezika kao slu\u017ebenoga, vo\u0111enje protokola sa zasjedanja vije\u0107a na hrvatskome, osnivanje ni\u017ee hrvatske gimnazije u Pazinu i dr. Godinu dana kasnije, u svibnju 1887, Hrvatsko-slavenska narodna stranka pobijedila je u Buzetu, nakon Pazina drugoj po veli\u010dini op\u0107ini u Istri. Na kraju petoga poglavlja Cetnarowicz pi\u0161e o poja\u010davanju borbe za jezik u saboru <\/span>te o <\/span>pobjedni\u010dkim izborima za sabor 1889. godine i novoj politi\u010dkoj ofenzivi.<\/p>\n Op\u0161irno \u0161esto poglavlje knjige posve\u0107eno je hrvatsko-slovenskoj suradnji i prolaznoj krizi u narodnom pokretu tijekom devedesetih godina XIX. stolje\u0107a. Cetnarowicz je detaljno opisao izbore za Carevinsko vije\u0107e 1891, kada su u parlament po prvi put izabrani Matko Laginja i Vjekoslav Spin\u010di\u0107, te hrvatsko-slovensku suradnju povezanu s pove\u0107anom aktivno\u0161\u0107u Stranke prava, \u010diji su bili istaknuti predstavnici. U Carevinskom vije\u0107u hrvatski i drugi ju\u017enoslavenski zastupnici poku\u0161ali su stvoriti zastupni\u010dki klub te po\u010deli sura\u0111ivati s mlado\u010desima. Ipak, akcija stvaranja zajedni\u010dkog slavenskog ili ju\u017enoslavenskog kluba nije odmah uspjela, pa su se hrvatski i slovenski zastupnici iz Istre uklju\u010dili u Konzervatovni klub. Nisu dugo ostali u njemu \u2013 ve\u0107 u svibnju 1892. Laginja i Spin\u010di\u0107, zajedno s dvojicom hrvatskih zastupnika iz Dalmacije, Bianchinijem i Peri\u0107em, osnovali su Klub nezavisnih hrvatskih i slovenskih zastupnika, makar me\u0111u njima nije bilo slovenskih zastupnika, ve\u0107 samo hrvatski. Cetnarowicz se osvrnuo i na talijansku organizaciju Lega Nazionale te slavensku reakciju na talijansku politi\u010dku mobilizaciju, osobito na osnutak i djelovanje organizacije Dru\u017eba sv. \u0106irila i Metoda za Istru, koja je osnovana 1893. I u zadnjoj se deceniji stolje\u0107a u Istarskom saboru u Pore\u010du nastavila borba za jezi\u010dnu ravnopravnost \u2013 radilo se o zahtjevima da se dopusti uporaba hrvatskoga u zasjedanjima sabora, mogu\u0107nost izno\u0161enja interpelacija i vo\u0111enja protokola. Talijanska se ve\u0107ina nije s time slagala, pa su neki hrvatski zastupnici smatrali da treba napustiti sabor. Do toga nije do\u0161lo odmah, prevladao je Laginjin prijedlog da se ostane i s jo\u0161 ve\u0107im naporom nastavi borba za jezi\u010dnu ravnopravnost. Kasnije je jezi\u010dna borba dosegla kriti\u010dne momente, pa su slavenski zastupnici ipak napustili sabor i izazvali politi\u010dku krizu. U zasebnom je odjeljku Cetnarowicz opisao posjet premijera Kazimierza Badeniego Istri 1896. i narodne manifestacije slavenskog stanovni\u0161tva koje su se organizirale tim povodom. U drugoj polovici devedesetih poja\u010dali su se prijedlozi da se sjedi\u0161te Istarskog sabora prenese iz Pore\u010da u Pulu \u2013 to se dogodilo 1897. Cetnarowicz je op\u0161irno opisao prve sjednice sabora u novome sjedi\u0161tu te zao\u0161travanje razli\u010ditih oblika nacionalne borbe na prijelazu stolje\u0107a. Veliki uspjeh hrvatskih politi\u010dara i nacionalnih djelatnika bilo je osnivanje hrvatske gimnazije u Pazinu 1899. godine. Naravno, to je izazvalo velike talijanske proteste, ve\u0107 na samu najavu postanka takve \u0161kole godinu dana ranije. <\/p>\n Posljednji dio knjige posve\u0107en je situaciji na po\u010detku XX. stolje\u0107a, poja\u010davanju krize u narodnom pokretu, nadvladavanju krize i konsolidaciji pokreta te pobjedni\u010dkim izborima za Carevinsko vije\u0107e 1907. godine, kada je Hrvatsko-slovenska narodna stranka dobila dvaput vi\u0161e glasova od najja\u010de talijanske stranke (liberalne). Cetnarowicz zaklju\u010duje da je to \u201ezapravo bila pobjeda cijeloga nacionalnoga preporodnog pokreta Hrvata i Slovenaca u Istri\u201c.<\/p>\n Knjiga Antonija Cetnarowicza zna\u010dajno je djelo koje o slo\u017eenoj problematici nacionalnih odnosa u habsbur\u0161koj Istri u 19. stolje\u0107u progovara jasno i pregledno, znanstveno utemeljeno i bez ideolo\u0161kih i\/ili nacionalnih predrasuda i stereotipa. Autor je duboko zaronio u tematiku te prona\u0161ao niz novih izvora, dosad nekori\u0161tenih u historiografiji. Reinterpretirao je neke zaklju\u010dke starije historiografije i u svakom pogledu dao va\u017ean doprinos hrvatskoj, ali i slovenskoj i talijanskoj historiografiji. Naravno, svojoj poljskoj historijskoj znanosti tako\u0111er. Knjiga je prevedena na hrvatski jezik i uskoro \u0107e biti objavljena. <\/p>\n <\/p>\n Damir Agi\u010di\u0107<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2053","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2053,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2053,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52688,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52688","url_meta":{"origin":2053,"position":2},"title":"Eleonora Naxidou and Yura Konstantinova \u201eBalkan Perspectives of Europe: Between East and West\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Through the lens of the Balkan nations, this volume makes a valuable and significant contribution to the fields of European and Southeast European studies by reconsidering the East\/West dichotomy \u2013 both in terms of the Orient\u2013Occident divide and the Eastern\u2013Western Europe binary. Balkan Perspectives of Europe focuses on concepts of\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Balkan-Perspectives-of-Europe-Between-East-and-West.jpg?fit=350%2C525&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52516,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52516","url_meta":{"origin":2053,"position":3},"title":"Marko Grde\u0161i\u0107, Mislav \u017ditko, \u201eSocialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"This book presents a critical history of Yugoslav socialist economics, from its inception in the late 1940s to its dissolution in the late 1980s. After the dramatic break with the Soviet Union in 1948, Yugoslavia found itself in urgent need of a third way: A socialist trajectory which would not\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zitko_Grdesic.jpg?fit=350%2C535&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2053,"position":4},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2053,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2053"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2053\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}