<\/p>\n
Antoni Cetnarowicz, Odrodzenie narodowe w Istrii w latach 1860-1907<\/i>, <\/p>\n
Historia Iagellonica, Krak\u00f3w 2010, 264 str.<\/p>\n
<\/p>\n
<\/p>\n
Napisati knjigu o narodnom preporodu u Istri velik je izazov i za iskusnoga histori\u010dara. Nekoliko je razloga tomu. Prije svega, u pitanju je bogatstvo doga\u0111anja, mno\u0161tvo razli\u010ditih aspekata politi\u010dkog i nacionalnog razvoja slavenskoga stanovni\u0161tva, Hrvata i Slovenaca, ali jednako tako i talijanskoga, dakle narodnih preporoda Hrvata i Slovenaca odnosno risorgimenta Talijana. Sve to obuhvatiti u jednom djelu nije nimalo lak zadatak. S druge strane, pote\u0161ko\u0107e istra\u017eiva\u010du predstavlja i rasutost gra\u0111e po arhivima u nekoliko dr\u017eava \u2013 Hrvatskoj, Sloveniji, Italiji, Austriji. I napose, razli\u010diti pristupi razmatranoj problematici u dosada\u0161njoj historiografiji, odnosno nacionalnim historiografijama. Uobi\u010dajeni pristup starijih djela bio je monoperspektivan, iz kuta vlastite nacionalne pro\u0161losti, \u010desto sa zanemarivanjem a u ponekim slu\u010dajevima \u010dak i sotoniziranjem druge strane.<\/p>\n
Zahtjevnog se posla pisanja knjige o narodnom preporodu u Istri prije nekoliko godina prihvatio Antoni Cetnarowicz, profesor Jagelonskog sveu\u010dili\u0161ta u Krakovu, istaknuti poljski povjesni\u010dar koji se ve\u0107 dokazao u prou\u010davanju ju\u017enoslavenske povijesti, u posljednje vrijeme osobito hrvatske. Ovo mu je \u010detvrta autorska knjiga \u2013 nakon djela o odnosu slovenskog preporodnog pokreta prema poljskom pitanju, tajnoj politici kneza Adama Czartoryskog u Srbiji te narodnom preporodu u Dalmaciji. I u njoj je predstavio svoje vrline skrupulatnog istra\u017eiva\u010da arhivske gra\u0111e, pomnog \u010dita\u010da izvora i literature na svim relevantnim jezicima (hrvatskom, slovenskom, talijanskom, njema\u010dkom), autora sposobnog da pru\u017ei preciznu analizu i dade jasnu sintezu.<\/p>\n
U kratkom Uvodu (9-15) Cetnarowicz je dao kratak sumarni pregled historiografskih radova o problematici narodnog preporoda u Istri te naveo koje je sve arhivske institucije u potrazi za (novim) dokumentima obi\u0161ao i u njima radio. Ustvrdio je da u historiografiji op\u0107enito nedostaje svestran i cjelovit pregled navedene problematike, a da je u poljskoj historiografiji ona uop\u0107e zanemarena; postoje tek usputni osvrti u sintetskim djelima ili sveu\u010dili\u0161nim priru\u010dnicima starijih poljskih povjesni\u010dara, primjerice H. Batowskog, H. Wereszyckog i W. Felczaka. <\/span><\/p>\n Svoju je knjigu Cetnarowicz organizirao u sedam poglavlja u kojima kronolo\u0161ki prati razvoj narodnog preporoda u Istri, od kraja neoapsolutizma i po\u010detka ustavnog razdoblja u Habsbur\u0161koj monarhiji do po\u010detka dvadesetog stolje\u0107a. U prvome poglavlju, Istra u prvoj polovici XIX. stolje\u0107a (17-27), opisao je politi\u010dku situaciju te dru\u0161tvene i etni\u010dke\/jezi\u010dne odnose na poluotoku u devetnaestom stolje\u0107u. Od 1814. Istra je ulazila u sastav pokrajine Austrijsko primorje (K\u00fcstenland, Litorale austriaco<\/i>); zajedno s njome u pokrajini su pripadali Trst i Gori\u010dka, a pokrajina se isprva dijelila na dva okruga sa sjedi\u0161tem u Trstu i u Rijeci (Fiume). Ve\u0107 nekoliko godina kasnije, kada je Rijeka 1822. bila priklju\u010dena Ugarskoj, srednja i isto\u010dna Istra, zajedno s kvarnerskim otocima imala je sjedi\u0161te u Pazinu, a cijeli je teritoriji bio nazvan Pazinsko okru\u017eje (Circolo di Pisino<\/i>). Autor je opisao i odjeke ilirskih ideja, odnosno utjecaj hrvatskoga narodnog preporoda u Istri, te stanje u vrijeme revolucije 1848-1849. kada zapo\u010dinje talijansko-slavenski spor oko nacionalne pripadnosti Istre. U to su se doba me\u0111u istarskim Talijanima formirala dva pravca odnosa spram Slavena \u2013 jedan je propagirao miroljubivu koegzistenciju Talijana i Slavena, a drugi je i\u0161ao prema postupnoj asimilaciji slavenskog seoskog stanovni\u0161tva u talijanski nacionalni korpus. Prvi pravac nije imao znatan broj prista\u0161a, bili su to uglavnom pojedini talijanski intelektualci, mahom histori\u010dari poput Antonia Facchinettija i Pietra Kandlera, dok su drugi podupirali mnogi, a jedan je od vode\u0107ih predstavnika bio Carlo de Franceshi. <\/span><\/p>\n Drugo je poglavlje knjige posve\u0107eno \u201eNacionalnom pokretu Hrvata i Slovenaca na po\u010detku ustavnog razdoblja \u201e (29-47). Cetnarowicz je prvo opisao talijanski iredentisti\u010dki pokret u Istri 1857-1861, odnosno u vrijeme stvaranja Kraljevine Italije u \u010dijim se granicama \u2013 prema uvjerenju djelatnika iredente \u2013 trebala na\u0107i i Istra. Uznemirenost talijanskog stanovni\u0161tva i njegova o\u010dekivanja u tom pravcu pove\u0107ani su o\u010dekivanim iskrcavanjem Garibaldijevih dragovoljaca na isto\u010dnoj obali Jadranskoga mora. Nakon \u0161to je u Austriji vra\u0107eno ustavno stanje i Istra je do\u017eivjela odre\u0111ene upravne i politi\u010dke promjene. Provedena je reorganizacija Austrijskog primorja na tri dijela: municipalni Trst s okolicom i dvije pokrajine, Gori\u010dku i Istru. Potonja je bila podijeljena na \u0161est okruga (kotara) \u2013 Kopar, Pore\u010d, Pazin, Pula, Volosko, Mali Lo\u0161inj. Imala je vlastiti sabor u kojem je bilo 30 zastupnika. Cetnarowicz je potanko opisao izbore za prvi saziv sabora, kao i njegovu djelatnost u prvim godinama. Izborni rezultat bio je izrazito lo\u0161 za Hrvate i Slovence \u2013 u sabor je izabran samo jedan hrvatski zastupnik, sve\u0107enik Franjo Fereti\u0107, i jedan slovenski \u2013 Jo\u017ee Samsa. Situaciju je donekle olak\u0161avala \u010dinjenica, da su trojica biskupa, koji su u\u0161li u sabor kao virilisti, bili Slaveni: Juraj Dobrila, Ivan Vitezi\u0107 i Bartol Legat. Sabor je ve\u0107 nakon dva mjeseca raspu\u0161ten jer su liberalni talijanski poslanici izrazili nepovjerenje vladi te pokazali solidarnost s Venecijom i Italijom: na prvom zasjedanju svih je dvadeset liberalnih zastupnika predalo kartice s natpisem \u201enessuno\u201c (\u201enitko\u201c). U izborima za drugi saziv sabora Hrvati i Slovenci imali su ne\u0161to vi\u0161e uspjeha, ali su nadalje bili u izrazitoj manjini u odnosu na talijanske zastupnike. Dodu\u0161e, njihov je predstavnik, biskup Dobrila, uz istarskog namjesnika Friedricha von Burgera, bio izabran za zastupnika u Carevinskom vije\u0107u. Zahvaljuju\u0107i tome mogao je zapo\u010deti \u0161ire aktivnosti na gospodarskom i politi\u010dkom razvoju Istre, kao i na nacionalnom polju. Cetnarowicz je dosta iscrpno predstavio i po\u010detak borbe za jezi\u010dnu ravnopravnost u Istri, koja se povela 1863-1864. <\/p>\n U tre\u0107em poglavlju knjige, \u201eNacionalni pokret u vrijeme rata 1866. i strukturalnih promjena u dr\u017eavi\u201c (49-64), autor govori o razvoju talijanske iredente u prvo vrijeme nakon stvaranja Kraljevine Italije. Iako su slu\u017ebeni talijanski krugovi, kao i predvodnici risorgimenta poput Mazzinija, isto\u010dnom granicom Italije smatrali Trst ili pak So\u010du, glavni predstavnici iredentisti\u010dke politike nisu prestajali upozoravati kralja Viktora Emanuela II. i vladu na to da su austrijske pretenzije na Trst neutemeljene i da su cijela Istra i kvarnerski otoci zapravo talijanski teritorij. Administrativne i politi\u010dke promjene uvedene u Habsur\u0161koj monarhiji, od 1867. Austro-Ugarskoj, pru\u017eale su ve\u0107e \u0161anse za zadovoljavanje nacionalnih aspiracija malih slavenskih nacija u sklopu dr\u017eave, pa time i Slovenaca i Hrvata u Istri. Pro\u0161irena je upotreba slovenskog jezika, a u isto\u010dnim dijelovima Istre poja\u010dali su se zahtjevi za ujedinjenjem s banskom Hrvatskom. Cetnarowicz donosi niz primjera borbe za ve\u0107a nacionalna i jezi\u010dna prava slavenskog stanovni\u0161tva Istre, a govori i o akcijama na polju \u0161kolstva, \u0161to je bilo tako\u0111er va\u017eno za po\u010detke narodnog preporoda. <\/p>\n Kako je narodni preporod iz godine u godinu, iz desetlje\u0107a u desetlje\u0107e, ja\u010dao, tako su i poglavlja Cetnarowiczeve knjige sve opse\u017enija. U \u010detvrtom autor govori o \u201eorganiziranju narodnog pokreta\u201c tijekom sedamdesetih godina XIX. stolje\u0107a (65-151). U tom se najopse\u017enijem poglavlju knjige Cetnarowicz pozabavio, izme\u0111u ostaloga, osnivanjem novina Na\u0161a Sloga<\/i>, <\/i>hrvatsko-slovenskim odnosima i taborskim pokretom, izborima za Carevinsko vije\u0107e 1873. godine te borbom za jezi\u010dnu ravnopravnost u saboru i u Carevinskom vije\u0107u, kao i borbom za slavensko \u0161kolstvo. Teren hrvatsko-slovenske suradnje bio je prije svega Kastavski okrug, koji je do 1820-ih bio u sastavu Kranjske. Jedno od najva\u017enijih pitanja koje se, osim same izborne borbe, postavljalo u sedamdesetima bilo je jezi\u010dno pitanje, odnosno borba za jezi\u010dnu ravnopravnost \u2013 zahtjevi da se u srednjim \u0161kolama ukine njema\u010dki jezik te uvede narodni (talijanski su politi\u010dari tra\u017eili uvo\u0111enje talijanskoga, a hrvatski i slovenski uvo\u0111enje \u201eslavenskoga\u201c) kao i zahtjev za uvo\u0111enje narodnog jezika u upravi. U to je doba talijanski iredentizam postajao sve agresivniji, a politika Be\u010da prema tome mijenjala se: \u201eAustrijska je vlada naravno poprijeko gledala na porast iredentisti\u010dkih tendencija, ali je ujedno shva\u0107ala <\/span>da se ja\u010danje Slavena tako\u0111er mo\u017ee pokazati opasnim za monarhiju.\u201c Cetnarowicz u zasebnom poglavlju pi\u0161e i o tom kako je na narodni pokret u Istri gledala papinska diplomacija. <\/p>\n U petom poglavlju svoje knjige Cetnarowicz se bavi situacijom u osamdesetim <\/span>godinama XIX. stolje\u0107a (101-151), kada je do\u0161lo do promjene generacije narodnih <\/span>djelatnika, a nacionalne su se strukture zna\u010dajno poja\u010dale. Godine 1884. u Kopru je stvorena prva \u0161tedno-kreditna zadruga \u2013 njezin je zadatak, pi\u0161e autor, bila pomaganje \u201eu tom da se rije\u0161i goru\u0107i problem, kakav je bilo zadu\u017eivanje seljaka kod talijanskih ‘signori’\u201c. U tom poglavlju Cetnarowicz se osvr\u0107e i na probleme lokalnih separatizama \u0161to je naru\u0161avalo dotada\u0161nje uspjehe hrvatskog i slovenskog nacionalnog pokreta. Ipak, 1886. narodni pokret u Istri postigao je jednu veliku pobjedu \u2013 hrvatska je strana osvojila vlast u Pazinu. \u201eNovoizabrano vije\u0107e spremno je krenula da op\u0107ini nada nacionalni, tj. hrvatski, karakter\u201c, tvrdi Cetnarowicz i opisuje \u0161to se pod time podrazumijeva \u2013 uvo\u0111enje hrvatskoga jezika kao slu\u017ebenoga, vo\u0111enje protokola sa zasjedanja vije\u0107a na hrvatskome, osnivanje ni\u017ee hrvatske gimnazije u Pazinu i dr. Godinu dana kasnije, u svibnju 1887, Hrvatsko-slavenska narodna stranka pobijedila je u Buzetu, nakon Pazina drugoj po veli\u010dini op\u0107ini u Istri. Na kraju petoga poglavlja Cetnarowicz pi\u0161e o poja\u010davanju borbe za jezik u saboru <\/span>te o <\/span>pobjedni\u010dkim izborima za sabor 1889. godine i novoj politi\u010dkoj ofenzivi.<\/p>\n Op\u0161irno \u0161esto poglavlje knjige posve\u0107eno je hrvatsko-slovenskoj suradnji i prolaznoj krizi u narodnom pokretu tijekom devedesetih godina XIX. stolje\u0107a. Cetnarowicz je detaljno opisao izbore za Carevinsko vije\u0107e 1891, kada su u parlament po prvi put izabrani Matko Laginja i Vjekoslav Spin\u010di\u0107, te hrvatsko-slovensku suradnju povezanu s pove\u0107anom aktivno\u0161\u0107u Stranke prava, \u010diji su bili istaknuti predstavnici. U Carevinskom vije\u0107u hrvatski i drugi ju\u017enoslavenski zastupnici poku\u0161ali su stvoriti zastupni\u010dki klub te po\u010deli sura\u0111ivati s mlado\u010desima. Ipak, akcija stvaranja zajedni\u010dkog slavenskog ili ju\u017enoslavenskog kluba nije odmah uspjela, pa su se hrvatski i slovenski zastupnici iz Istre uklju\u010dili u Konzervatovni klub. Nisu dugo ostali u njemu \u2013 ve\u0107 u svibnju 1892. Laginja i Spin\u010di\u0107, zajedno s dvojicom hrvatskih zastupnika iz Dalmacije, Bianchinijem i Peri\u0107em, osnovali su Klub nezavisnih hrvatskih i slovenskih zastupnika, makar me\u0111u njima nije bilo slovenskih zastupnika, ve\u0107 samo hrvatski. Cetnarowicz se osvrnuo i na talijansku organizaciju Lega Nazionale te slavensku reakciju na talijansku politi\u010dku mobilizaciju, osobito na osnutak i djelovanje organizacije Dru\u017eba sv. \u0106irila i Metoda za Istru, koja je osnovana 1893. I u zadnjoj se deceniji stolje\u0107a u Istarskom saboru u Pore\u010du nastavila borba za jezi\u010dnu ravnopravnost \u2013 radilo se o zahtjevima da se dopusti uporaba hrvatskoga u zasjedanjima sabora, mogu\u0107nost izno\u0161enja interpelacija i vo\u0111enja protokola. Talijanska se ve\u0107ina nije s time slagala, pa su neki hrvatski zastupnici smatrali da treba napustiti sabor. Do toga nije do\u0161lo odmah, prevladao je Laginjin prijedlog da se ostane i s jo\u0161 ve\u0107im naporom nastavi borba za jezi\u010dnu ravnopravnost. Kasnije je jezi\u010dna borba dosegla kriti\u010dne momente, pa su slavenski zastupnici ipak napustili sabor i izazvali politi\u010dku krizu. U zasebnom je odjeljku Cetnarowicz opisao posjet premijera Kazimierza Badeniego Istri 1896. i narodne manifestacije slavenskog stanovni\u0161tva koje su se organizirale tim povodom. U drugoj polovici devedesetih poja\u010dali su se prijedlozi da se sjedi\u0161te Istarskog sabora prenese iz Pore\u010da u Pulu \u2013 to se dogodilo 1897. Cetnarowicz je op\u0161irno opisao prve sjednice sabora u novome sjedi\u0161tu te zao\u0161travanje razli\u010ditih oblika nacionalne borbe na prijelazu stolje\u0107a. Veliki uspjeh hrvatskih politi\u010dara i nacionalnih djelatnika bilo je osnivanje hrvatske gimnazije u Pazinu 1899. godine. Naravno, to je izazvalo velike talijanske proteste, ve\u0107 na samu najavu postanka takve \u0161kole godinu dana ranije. <\/p>\n Posljednji dio knjige posve\u0107en je situaciji na po\u010detku XX. stolje\u0107a, poja\u010davanju krize u narodnom pokretu, nadvladavanju krize i konsolidaciji pokreta te pobjedni\u010dkim izborima za Carevinsko vije\u0107e 1907. godine, kada je Hrvatsko-slovenska narodna stranka dobila dvaput vi\u0161e glasova od najja\u010de talijanske stranke (liberalne). Cetnarowicz zaklju\u010duje da je to \u201ezapravo bila pobjeda cijeloga nacionalnoga preporodnog pokreta Hrvata i Slovenaca u Istri\u201c.<\/p>\n Knjiga Antonija Cetnarowicza zna\u010dajno je djelo koje o slo\u017eenoj problematici nacionalnih odnosa u habsbur\u0161koj Istri u 19. stolje\u0107u progovara jasno i pregledno, znanstveno utemeljeno i bez ideolo\u0161kih i\/ili nacionalnih predrasuda i stereotipa. Autor je duboko zaronio u tematiku te prona\u0161ao niz novih izvora, dosad nekori\u0161tenih u historiografiji. Reinterpretirao je neke zaklju\u010dke starije historiografije i u svakom pogledu dao va\u017ean doprinos hrvatskoj, ali i slovenskoj i talijanskoj historiografiji. Naravno, svojoj poljskoj historijskoj znanosti tako\u0111er. Knjiga je prevedena na hrvatski jezik i uskoro \u0107e biti objavljena. <\/p>\n <\/p>\n Damir Agi\u010di\u0107<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2053","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52999,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52999","url_meta":{"origin":2053,"position":0},"title":"Milan Suboti\u0107, “Istori\u010dari u svom vremenu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"8. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga Milana Suboti\u0107a, \"Istori\u010dari u svom vremenu\", koja kroz \u010detiri studije o Ericu Hobsbawmu, Richardu Pipesu, Aleksandru Gerschenkronu i Mirchi Eliadeu istra\u017euje kako politi\u010dki i dru\u0161tveni kontekst 20. stolje\u0107a oblikuje na\u010din na koji povjesni\u010dari razumiju i interpretiraju pro\u0161lost. Kako vrijeme u kojem \u017eivimo oblikuje ono \u0161to mislimo da\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Istoricari-u-svome-vremenu-knjiga.png?fit=566%2C826&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54764,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54764","url_meta":{"origin":2053,"position":1},"title":"Christopher Willis Gortner: Trilogija \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"C. W. Gortner u trilogiji \u201eKronike me\u0161tra uhoda Elizabete I.\u201c (\u201eTajna Tudora\u201c, \u201eUrota Tudora\u201c i \u201eOsveta Tudora\u201c prati mladog \u0161pijuna Brendana Prescotta koji se u vrijeme dinasti\u010dkih, vjerskih i politi\u010dkih sukoba na tudorskom dvoru suo\u010dio s opasnim urotama, izdajama i tajnama kako bi za\u0161titio budu\u0107u kraljicu Elizabetu I. Trilogiju je\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52986,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52986","url_meta":{"origin":2053,"position":2},"title":"Milan Durman, “Historija, kritika, politika. Izabrani spisi”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je knjiga \"Historija, kritika, politika. Izabrani spisi\" Milana Durmana koja \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. Zagreb: SKD Prosvjeta, 2025 Materijalni opis: 335 str. ; 20 cm Napomena: Tekst na lat. i \u0107ir. Str. 9-22: Milan Durman - glas seljaka i glasnik srpsko-hrvatskog jedinstva \/ Stefan Gu\u017evica.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Durman.jpg?fit=475%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53812,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53812","url_meta":{"origin":2053,"position":3},"title":"Muzej \u0110akov\u0161tine: Predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107 “\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U petak 29. svibnja 2026. s po\u010detkom u 19 sati\u00a0odr\u017eat \u0107e se u Muzeju \u0110akov\u0161tine \u0110akovo predstavljanje monografije dr. sc. Margarete Matijevi\u0107: \u201c\u0110AKOVO POSLIJE STROSSMAYERA.\u00a0Panoramski pregled \u0111akova\u010dkih listova\u00a0Hrvatske pu\u010dke novine (1907.-1913.)\u00a0i\u00a0Djakova\u010dke hrvatske pu\u010dke novine (1913.-1914.)\u201c. Knjigu \u0107e predstaviti: \u2013\u00a0dr. sc. Margareta Matijevi\u0107\u00a0(Hrvatski institut za povijest) \u2013\u00a0dr. sc. Stanko Andri\u0107\u00a0(Hrvatski institut\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Dakovo-poslije-Strossmayera.png?fit=900%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54295,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54295","url_meta":{"origin":2053,"position":4},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat?","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Znate, jedno me pitanje okupira svih ovih posljednjih trideset godina. Bavljenje povije\u0161\u0107u rata mo\u017ee se sa\u017eeti na jedno pitanje: kako odati po\u010dast onima koji su poginuli u ratu, a da ne glorificiramo sam rat? To je pitanje.\" Jay Winter: geometrija sje\u0107anja i logika ti\u0161ine \/ Dijalog s povodom 10, priredio\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53096,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53096","url_meta":{"origin":2053,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eHrvatska revija\u201c (4\/2025) \u2013 Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Novi broj \u201cHrvatske revije\u201d (4-2025) donosi temu broja \u201eU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u201c. Broj je dostupan online na: https:\/\/www.matica.hr\/hr\/844\/ Tema broja: U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo Vladimir P. Goss:\u00a0Kraljevstvo, duh i prostor Osvrt na izlo\u017ebu \u00bbU po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo\u00ab, Galerija Klovi\u0107evi dvori, Zagreb, 16. listopada 2025. \u2013 15. velja\u010de, 2026. Ivan Buljevi\u0107:\u00a0U\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Hrvatska-revija-42025.jpg?fit=681%2C933&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2053","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2053"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2053\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2053"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2053"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2053"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}