{"id":2052,"date":"2013-12-17T23:00:05","date_gmt":"2013-12-17T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2052"},"modified":"2013-12-17T23:00:05","modified_gmt":"2013-12-17T23:00:05","slug":"boris-blazina-znanstveni-skup-tridentska-bastina-katolicka-obnova-i-konfesionalizacija-u-hrvatskim-zemljama-hrvatski-institut-za-povijest-filozofski-fakultet-druzbe-isusove-u-za","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2052","title":{"rendered":"Boris Bla\u017eina – Znanstveni skup \u201eTridentska ba\u0161tina: katoli\u010dka obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama\u201c, Hrvatski institut za povijest, Filozofski fakultet Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu, 6. i 7. prosinca 2013."},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Znanstveni skup \u201eTridentska ba\u0161tina: katoli\u010dka obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama\u201c, Hrvatski institut za povijest, Filozofski fakultet Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu, 6. i 7. prosinca 2013.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U petak i subotu 6. i 7. prosinca 2013. u Zlatnoj dvorani Hrvatskog instituta za povijest te na Filozofskom fakultetu Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu povodom 450. godi\u0161njice zavr\u0161etka Tridentskog koncila odr\u017ean je znanstveni skup Tridentska ba\u0161tina: katoli\u010dka obnova i konfesionalizacija u hrvatskim zemljama<\/i>. Pokrovitelji skupa bili su Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora i Hrvatska biskupska konferencija. U organiziranje skupa bilo je uklju\u010deno \u010dak pet institucija: odsjeci za povijest i kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Filozofski fakultet Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski studiji i Katoli\u010dki bogoslovni fakultet. Na skupu je sudjelovalo 38 izlaga\u010da.<\/span><\/p>\n

Reforme uvedene Tridentskim koncilom (1545-1563) imale su znatan utjecaj ne samo na Katoli\u010dku crkvu, ve\u0107 i na politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne strukture i prakse. Korjenito promijeniv\u0161i odnos izme\u0111u Crkve i dr\u017eave, katoli\u010dka obnova bila je sveop\u0107i vjersko-povijesni fenomen. Ipak, taj se proces ostvarivao uz znatne regionalne razlike. Stoga je cilj skupa bio propitati utjecaj Koncila u lokalnom hrvatskom kontekstu, ali i potaknuti nova istra\u017eivanja tridentske ba\u0161tine kao znanstveno relevantnog op\u0107eeuropskog fenomena. U \u017eari\u0161tu skupa bile su politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne prakse (jezi\u010dna i umjetni\u010dka produkcija, medijske forme i propagandne strategije), novosti u sustavu obrazovanja te modaliteti socijalnog discipliniranja.<\/span><\/p>\n

Skup je slu\u017ebeno otvorila Lahorka Pleji\u0107 Poje s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, istaknuv\u0161i va\u017enost ovog skupa kao primjera uspje\u0161ne suradnje pet razli\u010ditih znanstveno-istra\u017eiva\u010dkih institucija, kao i ulogu predsjednice organizacijskog odbora skupa Zrinke Bla\u017eevi\u0107 kao inicijatorice spomenute suradnje. Zatim je ravnateljica Hrvatskog instituta za povijest izrazila zahvalnost pokroviteljima i svim sudionicima skupa i najavila tematske cjeline skupa. Jasen Mesi\u0107, predstavnik pokrovitelja skupa Saborskog odbora za znanost, obrazovanje i kulturu, izrazio je zadovoljstvo \u0161to \u0107e zaklju\u010dci skupa biti od velike koristi i restauratorima. Gospi\u0107ko-senjski biskup Mile Bogovi\u0107 je kao izaslanik drugog pokrovitelja skupa, Hrvatske biskupske konferencije, u ime zagreba\u010dkog nadbiskupa \u017delimira Pulji\u0107a, podsjetio na va\u017enost Tridentskog koncila, napomenuv\u0161i da se s njime po va\u017enosti za crkvenu povijest mo\u017ee mjeriti jedino Drugi vatikanski koncil. Biskup Bogovi\u0107 usto je istaknuo ulogu isusovaca u katoli\u010dkoj obnovi, smatraju\u0107i ih glavnim pokreta\u010dem \u0161irokih reformi ne samo na podru\u010dju crkvene obnove i prakse, ve\u0107 i svih sfera op\u0107edru\u0161tvenog \u017eivota. Sudionicima skupa obratili su se i predstavnici institucija suorganizatora: prodekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu Mateo \u017dagar u ime dekana Damira Borasa, zamjenik dekana Hrvatskih studija Darko Vitek u ime dekana Josipa Talange, prodekan Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta Nenad Malovi\u0107 u ime dekana Ton\u010dija Matuli\u0107a te dekan Filozofskog fakulteta Dru\u017ebe Isusove Ivan \u0160estak.<\/span><\/p>\n

Znanstveni program skupa sastojao se od sedam tematskih cjelina. Prva, naslovljena Istra\u017eiva\u010dki dosezi i perspektive<\/i>, poslu\u017eila je kao problemski i sintetski uvod u problematiku Tridentskog koncila. Sudjelovali su predava\u010di Ivica Musa s Filozofskog fakulteta Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu, Nata\u0161a \u0160tefanec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Josip Sopta iz \u017eupe Ro\u017eat u Rijeci dubrova\u010dkoj te Ivan Karli\u0107 i Ante Crn\u010devi\u0107 s Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, dok je izlaganje Sanje Cvetni\u0107 pro\u010ditala Ljerka Dulibi\u0107.  <\/span>Predavanja su obuhvatila teme poput usporedbe Tridentskog koncila s prethodnim crkvenim koncilima, stanja dosada\u0161njih istra\u017eivanja o Koncilu i mogu\u0107ih smjernica za daljnja istra\u017eivanja, rekonstrukcije na\u010dina na koji se gradio novi katoli\u010dki identitet, odnosa Habsburgovaca prema protestantsko-katoli\u010dkom sukobu i novonaseljenim pravoslavnim Vlasima te recepcije tridentske liturgijske obnove na podru\u010dju hrvatskih zemalja. Usto je bilo rije\u010di o neistra\u017eenosti hrvatskog doprinosa Koncilu usprkos brojnosti hrvatskog klera koji je imao zna\u010dajnu ulogu u okviru katoli\u010dke obnove (Bartol Ka\u0161i\u0107, Rafael Levakovi\u0107, Ivan Pa\u0161tri\u0107, Ivan Belostenec i dr.) i utjecaju Koncila na daljnji razvoj hrvatske teologije.<\/span><\/p>\n

Druga cjelina skupa bila je posve\u0107ena uvijek provokativnoj temi odnosa politike i Crkve<\/i>. Izlaga\u010di su bili Ivana Juki\u0107, Marko Jerkovi\u0107 i Ivana Magi\u0107 s Hrvatskih studija u Zagrebu, Slavko Sli\u0161kovi\u0107 i Daniel Patafta s Katoli\u010dkog bogoslovnog fakulteta te Iva Mandu\u0161i\u0107 iz Leksikografskog zavoda \u201eMiroslav Krle\u017ea\u201c. Bilo je rije\u010di o odnosu plemstva prema vjerskoj politici u Monarhiji te provedbi tridentskih odredaba posredovanjem dijacezanskih sinoda. Posljednja predavanja tematizirala su djelovanje istaknutih protagonista katoli\u010dke obnove na podru\u010dju Zagreba\u010dke biskupije: Juraja Dra\u0161kovi\u0107a, Benedikta Vinkovi\u0107a i Martina Borkovi\u0107a.<\/span><\/p>\n

U okviru tre\u0107e tematske cjeline, naslovljene Centar i periferije<\/i>, nastojalo se ispitati reforme na razini rimske sredi\u0161njice i njihove aproprijacije u razli\u010ditim dijelovima hrvatskog povijesnog prostora. Sudjelovali su Jadranka Nerali\u0107 s Hrvatskog instituta za povijest, Relja Seferovi\u0107 iz Zavoda za povijest HAZU u Dubrovniku, Tea Perin\u010di\u0107 iz Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja u Rijeci, Dubravka Bo\u017ei\u0107 Bogovi\u0107 s Filozofskog fakulteta u Osijeku i Rudolf Bari\u0161i\u0107 s Hrvatskih studija u Zagrebu. U predavanjima je upozoreno na mnoge arhivske materijale relevantne za istra\u017eivanje tridentskih reformi koji su pohranjeni u Tajnom vatikanskom arhivu, Dr\u017eavnom arhivu u Dubrovniku te Biskupijskom arhivu u Veroni. Tako\u0111er su prezentirani rezultati istra\u017eivanja o utjecaju tridentskih reformi na mikrorazini na primjeru Dubrovnika i kvarnerskih biskupija i o provedbi tridentskih reformi na ratom devastiranom podru\u010dju oslobo\u0111enom od osmanske vlasti nakon rata 1699. godine.<\/span><\/p>\n

\u010cetvrta je tematska cjelina bila usredoto\u010dena na pitanja jezika i knji\u017eevne produkcije<\/i> kao va\u017enih vektora prijenosa odredaba Koncila (ponajprije) me\u0111u klerom. Izlagali su Stjepan Damjanovi\u0107 i An\u0111ela Fran\u010di\u0107 s Filozofskog fakulteta u Zagrebu te dekan Biblijskog instituta u Zagrebu Stanko Jambrek. U sklopu te cjeline bilo je rije\u010di o glagolja\u0161koj kulturi i polo\u017eaju tradicije liturgijskog slavenskog jezika u Hrvatskoj nakon Tridentskog koncila, promjenama u hrvatskoj antroponimiji koje su se odvijale zahvaljuju\u0107i nekim odlukama Tridentskoga koncila<\/span>,<\/span> <\/span>kao i o<\/span> va\u017enosti protestanata u okviru projekta prevo\u0111enja Biblije na hrvatski jezik.<\/span><\/span><\/p>\n

Prvi dan skupa obilje\u017eile su rasprave o vi\u0161e pitanja. Ponajprije se pokrenulo pitanje objavljivanja kanonskih vizitacija nastalih na temelju odredbi Tridentskog koncila koje su vrlo va\u017eni izvori za dru\u0161tveno-kulturnu povijest pojedinih krajeva. Bilo je rije\u010di i o nu\u017enosti objavljivanja kvalitetne disertacije o samom Koncilu. Raspravljalo se o odredbama Koncila, njegovoj ulozi u prakti\u010dnoj primjeni te o recepciji odredaba me\u0111u vjernicima. Zatim se razgovaralo o uvo\u0111enju hrvatskog liturgijskog jezika te o mogu\u0107nosti pronala\u017eenja zapisa hrvatskih misionara iz posttridentskog razdoblja.<\/span><\/p>\n

Zavr\u0161ni osvrt na prvi dan skupa dala je ravnateljica Hrvatskog Instituta za povijest Jasna Turkalj. Nakon toga je odr\u017ean prigodni koncert s djelima iz 16. i 17. stolje\u0107a Instituta  <\/span>za crkvenu glazbu \u201eAlbe Vidakovi\u0107\u201c Katoli\u010dkoga bogoslovnog fakulteta. <\/span><\/p>\n

Drugi dan skupa zapo\u010deo je petom tematskom cjelinom, Mediji i prakse<\/i>, \u010dije je te\u017ei\u0161te bilo na sredstvima i na\u010dinima \u0161irenja tridentskoga pravovjerja me\u0111u \u0161irim slojevima dru\u0161tva. Izlaganja su odr\u017eali Antun Trstenjak s Filozofsko-teolo\u0161kog instituta Dru\u017ebe Isusove i Filozofskog fakulteta Dru\u017ebe Isusove, Pavao Knezovi\u0107 s Hrvatskih studija u Zagrebu, Franjo Emanuel Ho\u0161ko, franjevac s Trsata i nekada\u0161nji profesor na zagreba\u010dkom Katoli\u010dkom bogoslovnom fakultetu, Leo Rafolt s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Marijan Steiner s Filozofskog fakulteta Dru\u017ebe Isusove, Mirjana Repani\u0107-Braun s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu te Ivana Prijatelj-Pavi\u010di\u0107 s Filozofskog fakulteta u Splitu. U okviru te cjeline bilo je rije\u010di o problemima poput diseminacije tridentskih na\u010dela me\u0111u pastvom pomo\u0107u katekizama (tada nazivanih \u201eDoctrina Christiana\u201c kako bi se izbjegle protestantske konotacije) i o djelovanju franjeva\u010dkog reda kao jedinog upori\u0161ta katoli\u010dke obnove na podru\u010dju Bosne za vrijeme osmanske vladavine. Usto su prezentirane kratke analize hrvatskih knji\u017eevnih i umjetni\u010dkih djela inspiriranih reformnokatoli\u010dkom duhovno\u0161\u0107u: Zrcala du\u0161e<\/i> (1650) franjevca Abrahama Zeleni\u0107a, dubrova\u010dkih isusova\u010dkih drama, dalmatinske i sjevernohrvatske duhovne glazbe te reproduktivnog sakralnog slikarstva.<\/span><\/p>\n

Cjelina naslovljena Umjetnost i propaganda<\/i> bila je usredoto\u010dena na ulogu eminentnih pojedinaca u katoli\u010dkoj obnovi na tlu hrvatskih povijesnih zemalja. U sklopu te cjeline predavanja su odr\u017eali Alojz Jembrih s Hrvatskih studija u Zagrebu, Milovan Tatarin s Filozofskog fakulteta u Osijeku, Daniel Premerl s Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, te Lahorka Pleji\u0107 Poje, Zrinka Bla\u017eevi\u0107 i Danko \u0160ourek s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predstavljene teme odnosile su se na vjersko-prosvjetiteljsku djelatnost Antuna Vramca kao prvog pisca koji je u Zagreba\u010dkoj biskupiji pisao na hrvatskom jeziku, ulogu nabo\u017enih sastavaka pisaca Sigismunda \u0110ur\u0111evi\u0107a, Paska Primovi\u0107a Latin\u010di\u0107a, Serafina Ivanova Buni\u0107a i Bara Bettere u o\u017eivljavanju duhovnih vrijednosti, novosti u hagiografijama nastalima u Hrvatskoj nakon Koncila (Faust Vran\u010di\u0107 i Bartol Ka\u0161i\u0107) te na ure\u0111enje Zagreba\u010dke katedrale u vrijeme episkopata Maksimilijana Vrhovca. \u010cinjenica da u spomenutom procesu nisu sudjelovale samo crkvene, nego i svjetovne li\u010dnosti zorno je prikazana na primjeru mitopoeti\u010dke reprezentacije bana Tome Erd\u00f6dyja kao egzemplarnog reformnokatoli\u010dkog heroja koji je bio klju\u010dna figura hrvatskog nacionanog kanona sve do po\u010detka 20. st<\/a>olje\u0107a.<\/span><\/p>\n

Posljednja, sedma tematska cjelina Obrazovna formacija i socijalno discipliniranje<\/i> sastojala se od izlaganja Ivana Macana s Filozofskog instituta Dru\u017ebe Isusove u Zagrebu, Mije Koradea s Hrvatskog instituta za povijest i Hrvatskih studija u Zagrebu, Marije Mogorovi\u0107 Crljenko sa Sveu\u010dili\u0161ta Juraja Dobrile u Puli, Maje Matasovi\u0107, Teodore Shek Brnardi\u0107 i Roberta Holjevca s Hrvatskog instituta za povijest te Ane Maduni\u0107. U okviru te cjeline bilo je rije\u010di o kulturnoj ulozi pu\u010dkih misionara, nedovoljnoj istra\u017eenosti fenomena pu\u010dke pobo\u017enosti, nastanku sustava isusova\u010dkog \u0161kolovanja i njegovoj uskla\u0111enosti s humanisti\u010dkim obrazovnim idealima te o utjecaju Tridentskog koncila na sklapanje braka, konkubinat, otmice \u017eena i rastave, odnosno poni\u0161tenje braka na primjeru Istre. Usto su analizirani fenomeni praznovjerja (vjerovanja u nadnaravna bi\u0107a, magi\u010dna svojstva ili proro\u010danstva) u hrvatskim zemljama i raznovrsne prakse \u201ediscipliniranja\u201c du\u0161e i tijela \u2013 kako klera, tako i puka \u2013 u sklopu ranonovovjekovnog isusova\u010dkog obrazovnog sustava. Na kraju je, na temelju analize manifesta Marka Antuna de Dominisa, preispitano teolo\u0161ko djelovanje i autoreprezentacija toga autora kao prominentnog obra\u0107enika-pokajnika.<\/span><\/p>\n

U zaklju\u010dnoj raspravi dotaknuti su problemi<\/span> uklapanja isusova\u010dkog pastoralnog rada u dubrova\u010dku knji\u017eevnu kulturu, razgovaralo se o razlikama me\u0111u katoli\u010dkim i protestantskim katekizmima, o Vram\u010devu odnosu prema protestantizmu, kao i o mogu\u0107im utjecajima islama na praznovjerje u na\u0161im krajevima. Posebno je zanimljiva bila rasprava o mogu\u0107em suparni\u0161tvu isusovaca i dominikanaca te o sukobu Mleta\u010dke Republike i Vatikana. Skup je zaklju\u010dio dekan Filozofskog fakulteta Dru\u017ebe Isusove Ivan \u0160estak s nekoliko prigodnih rije\u010di te najavom izdavanja zbornika radova na hrvatskom i engleskom jeziku.<\/span><\/p>\n

Skup Tridentska ba\u0161tina<\/i> dao je izuzetno va\u017enom povijesnom doga\u0111aju relevantno znanstveno pokri\u0107e. Na skupu je vrlo argumentirano oslikan polo\u017eaj lokalnog klera u posttridentskim hrvatskim zemljama, koji se na\u0161ao u polo\u017eaju gdje je morao balansirati izme\u0111u o\u010duvanja tradicije i prihva\u0107anja reformnokatoli\u010dkih ideja. U tom je kontekstu skup ukazao na brojne razlike izme\u0111u velikih vjerskih zajednica koje su morale njegovati vi\u0161estoljetnu liturgijsku tradiciju i manjih zajednica koje nisu imale takve obveze, pa su stoga bile otvorenije radikalnijim promjenama. Velik broj predavanja istaknuo je va\u017enost obrazovanja i discipliniranja klera u hrvatskim zemljama kao preduvjeta za provedbu tridentskih reformi na lokalnoj razini. Naravno, tridentski \u201eprogram\u201c nije mogao polu\u010diti uspjeh ukoliko nije dopirao do najva\u017enijih recipijenata \u2013 \u201eobi\u010dnog puka\u201c. To je podrazumijevalo jednu vrstu \u201emedijske revolucije\u201c, kojoj je primarni cilj bio predstaviti i pribli\u017eiti reformiranu katoli\u010dku doktrinu \u0161iroj javnosti. Na skupu je utvr\u0111eno da je taj aspekt kr\u0161\u0107anske obnove mo\u017eda najmanje istra\u017eena tema vezana uz Tridentski koncil te se treba nadati da \u0107e zbornik radova sa skupa biti poticaj mla\u0111im znanstvenicima za njihova daljnja istra\u017eivanja u tom smjeru.<\/span><\/p>\n

Saznanja i interpretacije predstavljene na skupu mo\u017eemo promatrati kao dijelove kojima je mogu\u0107e obnoviti mozaik tridentske ba\u0161tine. Tridentske reforme u hrvatskim zemljama po mnogo\u010demu su slijedile europske trendove, no imale su i svojih specifi\u010dnosti. Dovoljno se sjetiti teritorija koji su u doba katoli\u010dke obnove bili pod osmanskom vla\u0161\u0107u, na kojima su jedini aktivni \u010dimbenik kr\u0161\u0107anske obnove bili franjevci. Ipak, na temelju znanstvenih rezultata predstavljenih na skupu mo\u017eemo s ponosom zaklju\u010diti da hrvatska teologija iz tog vremena nije zaostajala za tada\u0161njom europskom. To je posebno zna\u010dajno jer je Tridentski koncil samo davao naputke, a provedba lokalnih reformi bila je uvelike prepu\u0161tena crkvenim tijelima na regionalnoj i lokalnoj razini.<\/span><\/p>\n

Na skupu je istaknuta va\u017enost kontekstualiziranja procesa katoli\u010dke obnove u hrvatskim zemljama u okviru op\u0107eeuropskog vjerskog sukoba, ali i vojnog sukoba Habsbur\u0161ke Monarhije s Osmanskim Carstvom. Stoga se valja nadati da \u0107e ovaj skup biti poticaj za budu\u0107e konstruktivne rasprave na temu ba\u0161tine katoli\u010dke obnove i njenog ispreplitanja s naslije\u0111em humanizma.<\/span><\/p>\n

Na kraju valja istaknuti va\u017enost skupa Tridentska ba\u0161tina<\/i> kao primjera uspje\u0161ne suradnje ne samo pet institucija-organizatora, ve\u0107 i brojnih drugih obrazovnih, vjerskih i znanstvenih institucija i pojedinaca. U tom kontekstu posebice treba istaknuti da egzemplaran rad organizacijskog odbora Skupa zaslu\u017euje svaku pohvalu. Vrijedi naglasiti da su se svi predava\u010di pridr\u017eavali zadanog vremenskog ograni\u010denja, u slu\u010daju sprije\u010denosti predava\u010da bila je organizirana zamjena, a prilikom dolaska na skup svim je sudionicima i gostima uru\u010dena uzorno opremljena programska knji\u017eica. U tom smislu posebno je va\u017ean bio neumoran trud tajnice organizacijskog odbora Ivane Brkovi\u0107. Naposljetku opetovano valja istaknuti velike prednosti ovakve me\u0111uinstitucionalne suradnje koja bi mogla pridonijeti ne samo u\u010dinkovitijoj obradi, ure\u0111ivanju, transkripciji i objavljivanju mno\u0161tva jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eenih izvora za tridentsko i posttridentsko razdoblje u hrvatskim zemljama, nego i oblikovanju novih interdisciplinarno profiliranih znanstvenih spoznaja koje bi hrvatsku tridentsku ba\u0161tinu predstavile kao nezaobilazan segment europske vjerske kulture u ranome novom vijeku.<\/span><\/p>\n

BORIS BLA\u017dINA<\/span><\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2052","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2052,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2052,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52573,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52573","url_meta":{"origin":2052,"position":2},"title":"Znanstvena konferencija “Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstvena konferencija \"Filozofija odgoja: povijest, praksa, perspektive\" odr\u017eat \u0107e se 23. i 24. travnja 2026. u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu (2. kat).\u00a0Konferencija je organizirana u okviru projekta\u00a0SUMKOS (voditeljica prof. dr. sc. Ivana Zagorac, financiran\u00a0sredstvima NextGenerationEU), uz potporu Odsjeka za filozofiju.\u00a0 Uz izlaga\u010dki dio, konferencija obuhva\u0107a i izlo\u017ebu\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2052,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2052,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52148,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52148","url_meta":{"origin":2052,"position":5},"title":"Poziv za prijavu na me\u0111unarodnu znanstvenu konferenciju \u201eGranice (ne)slobode: Zadarski krug 1966. Intelektualna opozicija u totalitarnom dru\u0161tvu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. o\u017eujka 2026.","format":false,"excerpt":"\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 Povodom \u0161ezdesete obljetnice poku\u0161aja osnivanja \u010dasopisa Slobodan glas u Zadru 1966. godine, pozivamo vas na znanstvenu konferenciju posve\u0107enu istra\u017eivanju disidentstva, intelektualne opozicije i granica divergentnog mi\u0161ljenja nasuprot slu\u017ebenoj ideologiji u komunisti\u010dkoj Jugoslaviji. Ideja konferencije je analizirati konkretan fenomen zadarskog slu\u010daja razloge i okolnosti njegove pojave, ali uz otvaranje komparativnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/03\/Poziv-konferencija-Zadar.jpg?fit=1200%2C509&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2052","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2052"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2052\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2052"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2052"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2052"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}