{"id":2049,"date":"2013-10-15T22:00:05","date_gmt":"2013-10-15T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2049"},"modified":"2013-10-15T22:00:05","modified_gmt":"2013-10-15T22:00:05","slug":"zeljko-martan-1918-u-hrvatskoj-povijesti-ur-zeljko-holjevac-matica-hrvatska-zagreb-2012-543-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2049","title":{"rendered":"\u017deljko Martan – 1918. u hrvatskoj povijesti, ur. \u017deljko Holjevac, Matica hrvatska, Zagreb 2012, 543 str."},"content":{"rendered":"

1918. u hrvatskoj povijesti, zbornik, ur. \u017deljko Holjevac, Matica hrvatska, Zagreb 2012, <\/span>543 str.<\/span><\/i><\/b><\/p>\n

            <\/span>Sastavni dio povijesne stvarnosti, kronolo\u0161koga slijeda povijesti, svakako su godine. Neprestani tok ra\u0111anja i umiranja, progresa i uni\u0161tenja, gradnje i ru\u0161enja, zaborava i ponovnog otkrivanja, pa \u010dak i nastajanja novih uvjerenja, poredaka i ideologija, ozna\u010den je vrtlogom godina. Za \u017eivota svakoga pojedinca postoje dobra i lo\u0161a sje\u0107anja na neki doga\u0111aj u odre\u0111enoj godini. Tako je i s dr\u017eavama i dru\u0161tvima uop\u0107e. U na\u0161oj percepciji godine mogu biti trivijalne, dok druge po odre\u0111enim doga\u0111ajima ozna\u010davaju raskid s pro\u0161lo\u0161\u0107u, odnosno dru\u0161tvenim realitetima u kojima su se do tada nalazili pojedinci, narodi ili dr\u017eave. Neke su godine prijelomne. Jedna je od takvih godina u hrvatskoj povijesti bila 1918. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Godina 1918. po mnogo \u010demu se pamti. Bila je to godina zavr\u0161etka Prvoga svjetskog rata, godina kako dobitaka tako i gubitaka zara\u0107enih sila. Promjene u \u017eivotima milijuna bile su neizbje\u017ene, mnoge su stare granice nestale, a nastale nove. Tako je bilo i s tada\u0161njom Hrvatskom. Od mnogih doga\u0111aja koji su te godine obilje\u017eili hrvatsku povijest istaknut \u0107u tek neke koji su se dogodili potkraj 1918.: raskid dr\u017eavnopravnih odnosa s Austro-Ugarskom Monarhijom i osnutak Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba (29. listopada 1918.), zatim osnivanje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918.) povodom \u010dega je neposredno nakon njezina osnutka do\u0161lo do nemira na Jela\u010di\u0107evu trgu u Zagrebu, doga\u0111aja koji je u\u0161ao u kolektivnu memoriju pod nazivom \u201eProsina\u010dke \u017ertave\u201c (5. prosinca 1918.). Devedeset godina kasnije, me\u0111u brojnim znanstvenim skupovima u svijetu koji su odr\u017eani radi prisje\u0107anja i boljeg razumijevanja zavr\u0161etka Prvoga svjetskog rata, i u Zagrebu su organizirana dva ve\u0107a znanstvena skupa. Jedan je odr\u017ean u organizaciji Odjela za povijest Matice hrvatske i Dru\u0161tva za hrvatsku povjesnicu od 29. do 30. listopada (znanstveni skup 1918. u hrvatskoj povijesti<\/i>), dok je drugi odr\u017ean od 4. do 5. prosinca u organizaciji Hrvatskoga instituta za povijest (znanstveni skup Godina 1918. Prethodnice, zbivanja, posljedice<\/i>). Pritom je evidentno da su oba organizatora znanstvenih skupova poklonili ve\u0107u pozornost nekim od zna\u010dajnijih datuma hrvatske povijesti 1918., namjerno aludiraju\u0107i na doga\u0111aje koje sam prethodno spomenuo. Zahvaljuju\u0107i brojnim tuzemnim i inozemnim izlaga\u010dicama i izlaga\u010dima, oba su znanstvena skupa rezultirala objavom zbornika radova. Ovaj je prikaz posve\u0107en zborniku radova znanstvenoga skupa 1918. u hrvatskoj povijesti<\/i>, \u0161to je ujedno i naslov zbornika. Iako je na skupu sudjelovalo 29 izlaga\u010dica i izlaga\u010da, u zborniku su objavljena 23 autorska \u010dlanka. Glavna je urednica zbornika Romana Horvat, izvr\u0161ni je urednik Luka Vuku\u0161i\u0107, dok je urednik izdanja \u017deljko Holjevac koji je ujedno napisao i predgovor zborniku. <\/span><\/p>\n

             <\/span>U predgovoru (str. 7-9) Holjevac pi\u0161e o va\u017enosti odr\u017eanoga znanstvenoga skupa i objavljenoga zbornika te napominje kako je 1918. bila prijelomna godina svjetske, ali i hrvatske povijesti, ponajprije zbog odluke Hrvatskoga sabora da 29. listopada 1918. raskine sve dr\u017eavno-pravne odnose s Austro-Ugarskom. Prema Holjevcu, bio je to jedan od zna\u010dajnijih doga\u0111aja u povijesti hrvatskoga naroda koji je zbog svoje va\u017enosti na\u0161ao mjesto u Izvori\u0161nim osnovama suvremenoga Ustava Republike Hrvatske. Stoga ne \u010dudi da je pokrovitelj znanstvenoga skupa bio predsjednik Hrvatskoga sabora kao \u201eba\u0161tinika povijesne odluke\u201c kojom je 1918. osnovana, ali na kraju krajeva, nikad priznata dr\u017eava koja je nestala s geografskih karata i prije nego \u0161to je tamo stigla biti zacrtana. No, 1. prosinac 1918. nije prema Holjevcu zaustavio niti prekinuo prirodan proces hrvatske nacionalne emancipacije koja je svoj vrhunac do\u017eivjela u Domovinskome ratu.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Prvi \u010dlanak zbornika \u201e1918.: granica epoha\u201c (str. 11-16) napisao je Ljubomir Anti\u0107. Kao \u0161to i naslov sugerira, za autora Prvi svjetski rat, odnosno 1918., predstavlja granicu epoha \u0161to zna\u010di da su se nakon 1918. \u201e…dogodile takve promjene koje su du\u017ee vrijeme bitno odredile \u017eivote ljudi, odnosno ljudsku povijest\u201c (str. 11) Sukladno toj tezi, autor dalje pi\u0161e o razdoblju gdje je nakon velikog \u201ekrvoproli\u0107a izostala katarza\u201c, odnosno me\u0111ura\u0107a kako u Europi, tako i u Hrvatskoj, posebno isti\u010du\u0107i dru\u0161tvene i politi\u010dke okolnosti koje su dovele do uspostave novih totalitarnih re\u017eima i po\u010detka Drugoga svjetskoga rata. <\/span><\/p>\n

            <\/span>U \u010dlanku \u201eGodina 1918. kao stvarni po\u010detak problema u hrvatsko-slovensko-talijanskim odnosima na Jadranu u 20. stolje\u0107u\u201c (str. 17-52) Petar Str\u010di\u0107 pi\u0161e o vi\u0161estoljetnome razvoju, su\u017eivotu, ali i aktualnim problemima u odnosima izme\u0111u Italije, Hrvatske, Slovenije, Srbije i drugih dr\u017eava u regiji po\u010dev\u0161i od kraljice Teute pa do trenuta\u010dnih dnevno-politi\u010dkih prepiranja oko rje\u0161enja isto\u010dnojadranskoga hrvatskoga \u201eproblema\u201c. Pritom posebnu pa\u017enju poklanja 1918. godini i zbivanjima na jadranskoj obali uo\u010di, za vrijeme i nakon Londonskoga, Rapalskoga i Rimskoga ugovora. Str\u010di\u0107 na kraju \u010dlanka donosi iscrpan popis literature, doma\u0107e i strane edicije povezane s navedenom tematikom. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Livia Kardum se u \u010dlanku \u201eAmeri\u010dka politika 1918. i problem Austro-Ugarske\u201c  <\/span>          <\/span>(str. 53-71) usredoto\u010duje na okolnosti ulaska u rat SAD-a i ameri\u010dke objave rata Njema\u010dkome Carstvu, kao i kasnijem Wilsonovu mirovnom programu u \u201e14 to\u010daka\u201c, kako u svjetskome, tako i u austro-ugarskome kontekstu. Autorica nagla\u0161ava da Wilsonova po\u010detna politika nije bila za ru\u0161enje, ve\u0107 za o\u010duvanje Austro-Ugarske kao \u201esavr\u0161eno zaokru\u017eene ekonomske cjeline\u201c gdje bi dr\u017eave unutar njezinih granica u\u017eivale ve\u0107u autonomiju, ali bez prava na samoodre\u0111enje. Taj se stav prema L. Kardum ubrzo promijenio nestankom Austro-Ugarske i po\u010detkom procesa balkanizacije Europe, tj. njezinim teritorijalnim mrvljenjem sve do dana\u0161njih dana. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Pitanjem lo\u0161e ekonomske situacije i pojavom gladi tijekom Velikoga rata u Hrvatskoj i Slavoniji bavi se Mira Kolar u \u010dlanku \u201ePrehrana u Hrvatskoj tijekom 1918. godine\u201c          <\/span>    <\/span>(str. 73-96). M. Kolar napominje da je nesta\u0161ica hrane i glad za vrijeme i potkraj rata bila sveop\u0107a europska pojava, dok su razne bolesti, posebice \u0161panjolska gripa u Europi i Hrvatskoj dodatno pogor\u0161ale ve\u0107 ionako te\u0161ku situaciju. Nesta\u0161ica hrane i velike socijalne tenzije nisu se smanjile nakon rata, kao ni u novoj Kraljevini u kojoj se na\u0161la Hrvatska gdje je, prema autorici, \u201e…dobar dio srpske vojske ujedinjenje poistovjetio s tihom okupacijom\u201c i u Srbiju po\u010deo odvla\u010diti \u201e…sve \u0161to je za nju imalo odre\u0111enu vrijednost\u201c (str. 94) \u010dime je, me\u0111u ostalim, Hrvatska u 1919. u\u0161la s jo\u0161 ve\u0107im socijalnim i dru\u0161tvenim problemima. <\/span><\/p>\n

            <\/span> <\/span>Nakon \u010dlanka Mire Kolar u zborniku slijedi osam \u010dlanaka koji se bave dru\u0161tvenim i politi\u010dkim zbivanjima u hrvatskim regijama tijekom 1918. Prvi takav \u010dlanak je onaj \u017deljka Bartulovi\u0107a \u201eRijeka i Su\u0161ak 1918: 90. obljetnica raspada Austro-Ugarske Monarhije i po\u010detka talijanske okupacije\u201c (str. 97-115) u kojem autor prikazuje pravni polo\u017eaj te politi\u010dka zbivanja u Rijeci i Su\u0161aku od Hrvatsko-ugarske nagodbe pa do kraja 1918. kada Su\u0161ak i Rijeka nakratko postaju sastavnim dijelom Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba. Autor napominje da je talijanska okupacija Rijeke mo\u017eda mogla biti sprije\u010dena da je srbijanska politika pokazala odlu\u010dniji stav, umjesto politike nezainteresiranosti i popu\u0161tanja naspram talijanskih iredentisti\u010dkih zahtjeva.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Darko Dukovski u \u010dlanku \u201eTalijanska okupacija Istre 1918.-1920.\u201c (str. 117-137) pi\u0161e o dru\u0161tvenim i politi\u010dkim prilikama u Istri u prvim godinama nakon talijanske okupacije. U \u010dlanku, autor nagla\u0161ava izrazitu represiju \u201etalijanskih vlasti i fa\u0161isti\u010dkih skvadri\u201c nad istarskim stanovni\u0161tvom koje nije otvoreno prihvatilo novu talijansku vlast. Dukovski se nadalje usredoto\u010duje na sveop\u0107u, a \u010desto i prisilnu talijanizaciju hrvatskoga i slovenskoga stanovni\u0161tva kao i na politi\u010dki \u017eivot u Istri nakon okupacije, isti\u010du\u0107i istarski fa\u0161isti\u010dki pokret nastao radi br\u017eeg i povoljnijeg rje\u0161avanja \u201eJadranskog pitanja\u201c.<\/span><\/p>\n

            <\/span>O dru\u0161tvenoj i politi\u010dkoj slici Me\u0111imurja potkraj rata pi\u0161e Vladimir Kal\u0161an u \u010dlanku \u201eMe\u0111imurje 1918. i 1919. godine\u201c (str. 139-154). Autor isti\u010de kako su Me\u0111imurci zahvaljuju\u0107i Katoli\u010dkoj crkvi o\u010duvali svoj nacionalni identitet \u0161to je posebice bilo uo\u010dljivo 1919. kada se me\u0111unarodna vojna komisija za razgrani\u010denje \u201e…na licu mjesta uvjerila u hrvatski karakter Me\u0111imurja\u201c (str. 139), unato\u010d desetlje\u0107ima ma\u0111arizacije me\u0111imurskog stanovni\u0161tva. Kal\u0161an se u \u010dlanku bavi i nemirima u Me\u0111imurju u studenome 1918. izazvanim kako nezadovoljnom narodnom masom, tako i zelenim kadrom usmjerenim protiv Ma\u0111ara i ostalih \u201eizrabljiva\u010dkih\u201c elemenata na selu. <\/span><\/p>\n

            <\/span>O politi\u010dkome \u017eivotu te izrazito te\u0161koj ekonomskoj situaciji u Dalmaciji pi\u0161e Franko Miro\u0161evi\u0107 u \u010dlanku \u201ePrilozi za povijest Dalmacije u 1918. godini\u201c (str. 155-201). Filoksera, rekvizicija poljoprivrednih proizvoda, nedostatak hrane, trgova\u010dka izoliranost te bolesti zajedno s ratom pridonijeli su tome da je u Dalmaciji veliki broj stanovnika stradao ili emigrirao. Za razliku od uobi\u010dajena shva\u0107anja da je zeleni kadar djelovao na dijelovima sjeverne Hrvatske i cijele Slavonije, Miro\u0161evi\u0107 smatra da i u Dalmaciji bilje\u017eimo aktivnosti pripadnika zelenoga kadra, ukoliko pod tim pojmom podrazumijevamo vojnike koji su bili protiv rata i spremni iza\u0107i odmah iz vojske. Takvi su vojnici prema autoru bili mornari austrougarske mornarice. Tako\u0111er, zna\u010dajan dio \u010dlanka posve\u0107en je politi\u010dkim i pravnim aspektima u Dalmaciji 1918. gdje su stvoreni uvjeti za politiku integralnog jugoslavenstva koja \u0107e na kraju biti \u0161tetna za Hrvatsku jer je prema Miro\u0161evi\u0107u \u201e…jugoslavenstvo utiralo put velikosrpstvu negiraju\u0107i hrvatstvo\u201c (str. 199).<\/span><\/p>\n

            <\/span>Zdravka Jelaska Marijan u \u010dlanku \u201eUspostava Zemaljske vlade za Dalmaciju u Splitu   <\/span>2. studenoga 1918.\u201c (str. 203-212) raspravlja koliko su zapravo to\u010dni memoari Josipa Smodlake vezani uz osnivanje Zemaljske vlade za Dalmaciju u studenome 1918., a koji odstupaju od \u010dinjenica koje nalazimo o tome doga\u0111aju u suvremenim izvorima. Na temelju \u010detiri postavljena pitanja (1. Tko je i kako imenovao Zemaljsku vladu za Dalmaciju?; 2. Za\u0161to je izabran Split, a ne Zadar?; 3. Tko je i kako odlu\u010dio o preuzimanju Namjesni\u0161tva u Zadru?; 4. Kako je predstavnik dalmatinskih Srba uklju\u010den u Zemaljsku vladu?), autorica ukazuje na nedostatke u Smodlakinim sje\u0107anjima kao i op\u0107enito manjkavosti memoarskih zapisa koji predstavljaju subjektivni pogled na pro\u0161la zbivanja. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Tado Or\u0161oli\u0107 u \u010dlanku \u201eDalmacija u posljednjem tromjese\u010dju 1918. zabilje\u017eena u dalmatinskim novinama\u201c (str. 213-227) pi\u0161e o utjecaju novinskih medija (Objavitelj Dalmatinski<\/i>, Smotra Dalmatinska<\/i>, Narodni list<\/i>, Novo doba<\/i>, Hrvatska kruna<\/i>, Dan<\/i>) na oblikovanje javnog mnijenja u Dalmaciji. Autor napominje da je jedino Hrvatska kruna<\/i> poku\u0161avala kriti\u010dki polemizirati o budu\u0107em, bilo republikanskom, bilo monarhijskom ure\u0111enju nove dr\u017eave, dok je Novo Doba<\/i> bilo isklju\u010divo usmjereno k jednom cilju \u2013 zdru\u017eenju Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba u zajedni\u010dku dr\u017eavu s Kraljevinom Srbijom. <\/span><\/p>\n

            <\/span>U \u010dlanku \u201eZadarska recepcija sloma Austro-Ugarske Monarhije i stvaranja novih dr\u017eava\u201c (str. 229-247) Ante Brali\u0107 pi\u0161e o politi\u010dkim zbivanjima zadarskoga kraja uo\u010di svr\u0161etka rata isti\u010du\u0107i da je liberalizacija stanja u Monarhiji uz Svibanjsku deklaraciju dovela do prvoga politi\u010dkoga pokreta u Dalmaciji nakon po\u010detka rata gdje s jedne strane imamo hrvatske i srpske politi\u010dke snage koje su poku\u0161avale sa\u010duvati jugoslavenski, tj. hrvatski karakter Zadra, a s druge strane talijansku politi\u010dku elitu koja se zalagala za priklju\u010denje Zadra i Dalmacije Kraljevini Italiji. Tako\u0111er, autor iz perspektive razli\u010ditih novinskih izvora (Narodni list<\/i>, Hrvatski list<\/i>, La Voce Dalmatica<\/i>) i ideolo\u0161kih osnova u njihovim temeljima donosi sliku toga kako su novine pisale o prijelomnim doga\u0111ajima 1918., me\u0111u kojima je najva\u017enije pitanje bilo pitanje ustrojstva budu\u0107e dr\u017eave. <\/span><\/p>\n

            <\/span>O djelovanju odbora Narodnoga vije\u0107a na otoku Kor\u010duli pi\u0161e Tonko Bar\u010dot u \u010dlanku \u201eOdbori narodnog vije\u0107a SHS-a na otoku Kor\u010duli: uspostava, djelovanje i politi\u010dko-upravni kontekst\u201c (str. 249-282). Autor nagla\u0161ava da su do dolaska talijanskih vlasti odbori Narodnoga vije\u0107a SHS-a bili va\u017eno politi\u010dko i upravno tijelo na otoku, zadu\u017eeni za za\u0161titu stanovni\u0161tva i njihove imovine. Po karakteru bili su izrazito antitalijanski, odnosno projugoslavenski. To se ponajvi\u0161e o\u010ditovalo za vrijeme talijanske okupacije i osnutka kratkotrajne \u201eNarodne republike Blato\u201c.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Nakon Bar\u010dotova rada, odnosno \u010dlanaka koji su se bavili regionalnom tematikom uo\u010di 1918., u zborniku slijedi jedanaest \u010dlanaka koji tematiziraju dru\u0161tvene prilike te \u017eivotna iskustva zna\u010dajnih pojedinaca i dru\u0161tvenih grupa u odre\u0111enim hrvatskim sredinama za vrijeme rata. Sukladno tome slijedi \u010dlanak vojne tematike Nikole Tominca,  <\/span>\u201e79. pukovnija zajedni\u010dke vojske u Prvome svjetskom ratu\u201c (str. 283-322) u kojem autor pi\u0161e o vojnim aktivnostima spomenute pukovnije po\u010dev\u0161i od njezina posljednjeg okupljanja u Ogulinu, preko odlaska na Balkansko, Isto\u010dno i Jugozapadno boji\u0161te. U \u010dlanku spominje i ukratko opisuje bitke, vojne operacije i zna\u010dajne doga\u0111aje vezane uz 79. pukovniju. Autor se bavi i sudbinom nekih pre\u017eivjelih vojnika spomenute pukovnije, koji su se, vrativ\u0161i se u domovinu, nezadovoljni politi\u010dkim i gospodarskim stanjem u dr\u017eavi, odlu\u010dili na oru\u017eane pobune i demonstracije, nerijetko se priklju\u010duju\u0107i zelenokader\u0161kom teroru i plja\u010dki.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Ivan Buli\u0107 u \u010dlanku \u201eVojna cenzura u Hrvatskoj za vrijeme Prvoga svjetskog rata\u201c (str. 323-352) napominje da je organizirana i institucionalizirana vojna cenzura prvi put uspostavljena u svim zara\u0107enim dr\u017eavama za vrijeme Velikoga rata<\/i> radi za\u0161tite stanovni\u0161tva i mnijenja vojske od propagandnog djelovanja neprijateljskih dr\u017eava te \u0161irenja op\u0107enito \u201elo\u0161ih\u201c vijesti za trenutnu vlast. Posebice su na udaru vojne cenzure bili strana\u010dki \u010dasopisi poput Pokreta<\/i> ili Hrvata<\/i>, \u010diji su novinari i urednici koji bi se usprotivili cenzuri \u010desto zavr\u0161avali na boji\u0161nici. Prema Buli\u0107u, vojna je cenzura u potpunosti ukinuta progla\u0161enjem Dr\u017eave SHS, barem jedno kra\u0107e vrijeme.  <\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>U \u010dlanku \u201eNarodne stra\u017ee Narodnog vije\u0107a SHS-a na prostoru Banske Hrvatske\u201c   <\/span> <\/span>(str. 253-376) Tomislav Zorko pi\u0161e o dru\u0161tvenome kontekstu u kojem su preko Mjesnih odbora Narodnoga vije\u0107a osnovane i organizirane Narodne stra\u017ee radi osiguranja reda i mira te za\u0161tite osoba i imovine, ponajprije od pripadnika zelenoga kadra, i u socijalnoj neima\u0161tini u kakvoj se nalazila nova dr\u017eava, od pobunjenih seljaka. No, zbroj mnogobrojnih \u010dimbenika, poput nedostatka oru\u017eja, nemira me\u0111u vojnicima i seljacima te nedisciplina i neposlu\u0161nost u redovima Narodnih stra\u017ea, \u010diji su pripadnici ionako bili selja\u010dkoga podrijetla, doveli su do toga da se Narodna stra\u017ea u ve\u0107ini slu\u010dajeva pokazala neefikasnom i nepouzdanom \u0161to je i rezultiralo njezinim raspu\u0161tanjem dolaskom srpskih postrojba u Hrvatsku. Autor napominje da je dodatan problem s pripadnicima Narode stra\u017ee bio i taj da se stra\u017ea \u010desto zloupotrebljavala  <\/span>za politi\u010dke obra\u010dune, posebice protiv onih koji su se protivili ujedinjenju Dr\u017eave SHS s Kraljevinom Srbijom, \u0161to je kulminiralo na Jela\u010di\u0107evu trgu u Zagrebu 5. prosinca 1918.<\/span><\/p>\n

            <\/span>O  <\/span>politi\u010dkome  <\/span>djelovanju  <\/span>Stjepana Radi\u0107a pi\u0161e Branka Boban u \u010dlanku \u201eStjepan Radi\u0107 u vrijeme Prvoga svjetskoga rata\u201c (str. 377-393). Citiraju\u0107i brojne javne Radi\u0107eve govore, posebice iz 1918., autorica napominje da je Radi\u0107 smatrao ulazak hrvatskih zemalja u novu jugoslavensku dr\u017eavu nu\u017enim, ali na federalno-konfederalnim na\u010delima, kao i na\u010delima socijalne pravde i demokracije. Ta na\u010dela nisu po\u0161tivana, a nova je dr\u017eavna tvorevina postala \u201e…trajnim popri\u0161tem nestabilnosti i sukoba\u201c (str. 393).<\/span><\/p>\n

            <\/span>Ivan Mirnik u \u010dlanku \u201eReferat dr. Viktora Alexandera caru Karlu\u201c (str. 395-417) pi\u0161e o, kako ga je nazvala Milada Paulova, \u201e…vite\u0161kome\u201c \u010dinu dr. Viktora Alexandera\u201c (str. 401), odnosno njegovu argumentiranu referatu pred carem Karlom I. kojim je krivooptu\u017eeno gotovo \u201ecjelokupno\u201c stanovni\u0161tvo Srbije i mnogi ugledni ljudi iz Ugarske i \u201eTrojednice\u201c oslobo\u0111eno optu\u017ebe veleizdaje zbog navodne suradnje sa srpskom \u201eNarodnom odbranom\u201c. Referat u kojem je Alexander dokazao da se optu\u017ebe austrijske Generalne uprave u Srbiji temelje na falsificiranim dokumentima autor \u010dlanka donosi u cijelosti u njema\u010dkome izvorniku i hrvatskome prijevodu.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Na temelju neobjavljene knjige Prevrat god. 1918. i \u017eeljeznice u Hrvatskoj i Slavoniji<\/i> (knjiga se nalazi u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu) knji\u017eevnika, a 1918. i \u017eeljezni\u010dkog \u010dinovnika, Vilima Filipa\u0161i\u0107a, \u017deljko Holjevac u \u010dlanku \u201eFilipa\u0161i\u0107eva zbirka obavijesti o hrvatsko-slavonskim \u017eeljeznicama u prevratni\u010dkoj jeseni 1918.\u201c (str. 419-425) donosi kratak povijesni prikaz razvoja \u017eeljeznica u Hrvatskoj i Slavoniji od po\u010detka njihove gradnje pa do te\u0161koga stanja u kojem su se na\u0161le posebice pred kraj rata, odnosno studenoga i prosinca 1918. (akcije zelenoga kadra i pobunjenog selja\u0161tva) iz Filipa\u0161i\u0107eve perspektive. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Ljiljana Dobrov\u0161ak u \u010dlanku \u201eFragmenti iz povijesti \u017didova u Hrvatskoj za Prvoga svjetskog rata (1914-1918.)\u201c (str. 427-453) donosi detaljan povijesni pregled djelovanja \u017eidovskih zajednica u Hrvatskoj za vrijeme rata, posebice se osvr\u0107u\u0107i na dru\u0161tveni \u017eivot unutar \u017didovske op\u0107ine kao i na sudbine \u017didova na boji\u0161nicama, ali i sve ve\u0107e prisutnosti antisemitizma u javnosti. Posebice je to bilo uo\u010dljivo za vrijeme \u201enemirnih\u201c mjeseci potkraj 1918. kada su brojne \u017didove, a posebice \u017eidovske trgovce napadali pobunjeni seljaci i zeleni kadar. Odre\u0111ena razina protu\u017eidovskoga raspolo\u017eenja ne jenjava u Hrvatskoj ni nakon stvaranja nove dr\u017eave, kao ni u me\u0111uratnome razdoblju, jer \u017didovi prema Lj. Dobrov\u0161ak nisu \u201e…kod jednog dijela javnosti uspjeli izgraditi pozitivnu sliku o sebi iako su zna\u010dajno sudjelovali u hrvatskom intelektualnom, kulturnom i politi\u010dkom \u017eivotu\u201c (str. 451).<\/span><\/p>\n

            <\/span>O smjeni gotovo stogodi\u0161nje politi\u010dke vlasti na \u010delu plemenite op\u0107ine turopoljske pi\u0161e Branko Dubravica u \u010dlanku  <\/span>\u201ePrevrat u Velikoj Gorici 1918. ili kako je sru\u0161ena vlast \u017eupana dr. Ljudevita Josipovi\u0107a\u201c (str. 455-468). Kao \u0161to i naslov sugerira u fokusu autorova interesa je posljednji potomak obitelji Josipovi\u0107 koji se nalazio na \u017eupanskoj poziciji op\u0107ine Turopolje od 1893. pa do \u201eprevratni\u010dke\u201c 1918. kada je \u017eupana pritiscima siroma\u0161nih turopoljskih plemi\u0107a (ovla\u0161tenika) i vladinim dekretom naslijedio Franjo Lu\u010di\u0107. Tako\u0111er, autor se u \u010dlanku osvrnuo i na reakcije stanovni\u0161tva u velikogori\u010dkome kotaru prilikom raspada Austro-Ugarske kao i na osnivanje Narodnog vije\u0107a SHS-a nakon toga doga\u0111aja. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Kao \u0161to je bio slu\u010daj s brojnim hrvatskim gradovima za vrijeme Prvoga svjetskog rata, i Samobor je bio pogo\u0111en depresijom rata o \u010demu pi\u0161e Danijel Vojak u \u010dlanku \u201eKako je zavr\u0161io rat u trgovi\u0161tu ili iz povijesti Samobora 1918.\u201c (str. 469-492). U radu autor donosi, prije nego li se osvr\u0107e na zbivanja u Samoboru 1918. iz kulturne, dru\u0161tvene, gospodarske i politi\u010dke perspektive, kra\u0107u sliku zbivanja u gradu do 1918., odnosno od vremena Samobora kao slobodnog kraljevskog trgovi\u0161ta. Uz kaoti\u010dno stanje u gospodarstvu, kao i \u201ezamrli\u201c kulturni \u017eivot, Vojak napominje da je grad bio ba\u010den u posebno te\u0161ku situaciju i zbog nedostatka lije\u010dnika usred haranja crnih kozica i \u0161panjolske gripe. Na primjerima sa\u010duvanih pisama i pjesmama, koje su napisali Samoborci na boji\u0161tu ili oni koji su ih i\u0161\u010dekivali u domovini, autor prikazuje izrazito intimnu i humanu stranu Samoboraca koji su se zavr\u0161etkom rata nadali novoj dr\u017eavi u kojoj \u0107e se \u201e…po\u0161tovati temeljna na\u010dela demokrati\u010dnosti, ravnopravnosti i jednakosti\u201c (str. 490).<\/span><\/p>\n

            <\/span>Sa stavom da su pisma \u201edocumentum temporis hominumque\u201c, Alojz Jembrih u \u010dlanku \u201eOdraz posljedica Prvoga svjetskog rata na \u017eivot Vatroslava Jagi\u0107a u Be\u010du\u201c (str. 493-500) na temelju korespondencije izme\u0111u hrvatskoga intelektualca Vatroslava Jagi\u0107a i udovice Marije Pintar, donosi sliku Jagi\u0107eva \u017eivota u Be\u010du, odnosno egzistencijalnih problema s kojima se za vrijeme, ali i nakon rata susretao. Ta je korespondencija danas pohranjena u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu i predstavlja vrijedno svjedo\u010danstvo vremena u kojem je onaj kojeg jo\u0161 danas pamtimo po \u201e…Jagi\u0107evom zlatnom dobu be\u010dke slavistike\u201c (str. 494) \u017eivio. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Zbornik zaklju\u010duje \u010dlanak Ivice Zvonara \u201ePogled na 1918. iz perspektive dijela istaknutih sudionika\u201c (str. 501-524). Na temelju sa\u010duvanih razmi\u0161ljanja eminentnih svjedoka vremena, odnosno hrvatskih politi\u010dara (Matka Laginje, Ante Paveli\u0107a st., Stjepana Radi\u0107a, Sr\u0111ana Budisavljevi\u0107a i Ive Pilara), crkvenih dostojanstvenika (Frana Barca, Antuna Bauera, Ljudevita Ivan\u010danina, Josipa Stadlera i Josipa Pozmana), publicista (Josipa Horvata i Marija Matuli\u0107a), umjetnika (Ivana Me\u0161trovi\u0107a i Joze Kljakovi\u0107a) i knji\u017eevnika (Miroslava Krle\u017ee), autor donosi sliku njihova stava glede prijelomnih zbivanja na hrvatskome podru\u010dju uo\u010di zavr\u0161etka rata, posebice po pitanju ujedinjenja Hrvatske s Kraljevinom Srbijom. Analiziraju\u0107i iskaze spomenutih osoba, Zvonar zaklju\u010duje da su prijelomna zbivanja 1918. zatekla nespremnima hrvatsku politi\u010dku elitu, ali i narod, gdje je, prema rije\u010dima Miroslava Krle\u017ee, prevladao \u201e…hrvatski oportunizam spram ja\u010dega\u201c (str. 520). Zbornik zavr\u0161ava kazalom imena svih osoba koje se spominju u zborniku (str. 525-543).<\/span><\/p>\n

            <\/span><\/span><\/p>\n

            <\/span>Zbornik radova 1918. u hrvatskoj povijesti<\/i> nesumnjivo pridonosi boljem razumijevanju Prvoga svjetskog rata u Hrvatskoj, a u konkretnome slu\u010daju, njegova kraja. <\/span><\/p>\n

Neki su se autori odmaknuli od politi\u010dke perspektive toga razdoblja, posebice politi\u010dkih aktera i njihove uloge ili \u201epercepcije\u201c situacije prilikom nastanka Dr\u017eave Slovenaca, Hrvata i Srba te ujedinjenja s Kraljevinom Srbijom. Tako u zborniku postoji niz \u010dlanaka koji se bave regionalnom tematikom u okviru zbivanja 1918., ali i povije\u0161\u0107u u \u010dijoj su sredi\u0161tu sudbine i uloge pojedinaca te odre\u0111enih dru\u0161tvenih grupa kao i povijest svakodnevnice. <\/span><\/p>\n

            <\/span>Uskoro \u0107e se obilje\u017eiti stota obljetnica od izbijanja Prvoga svjetskog rata, a u na\u0161em nacionalnome diskursu mnogi su nam kulturni, dru\u0161tveni i gospodarski fenomeni iz toga razdoblja jo\u0161 uvijek nejasni ili nedovoljno istra\u017eeni. U historiografiji je iznad svega potrebno uva\u017eavanje multiperspektivnosti i interdisciplinarnosti u istra\u017eivanju povijesti. Sukladno tome, povijest \u017eena, filma, kazali\u0161ta, mode, glazbe, industrije, svakodnevnice grada i sela, zdravstva, graditeljstva, znanosti, sporta, marginalnih dru\u0161tvenih skupina i mnoge druge teme jo\u0161 su uvijek u kontekstu Prvoga svjetskoga rata u nas nedovoljno istra\u017eene. Stoga ovaj zbornik ne bismo trebali shvatiti kao kona\u010dan, ve\u0107 kao po\u010detak, pomo\u0107 i poticaj za daljnja razmi\u0161ljanja i istra\u017eivanja svih nara\u0161taja povjesni\u010dara i drugih zainteresiranih.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

                                                                                 <\/span>          <\/span>\u017deljko MARTAN<\/span><\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2049","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2049,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2049,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2049,"position":2},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2049,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52660,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52660","url_meta":{"origin":2049,"position":4},"title":"Medijski odjeci \u010dlanka Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta \u201eIzazovi intelektualne povijesti: recepcije, preobrazbe i upotrebe politi\u010dkih ideja\u201c objavljen je polemi\u010dki \u010dlanak Steve \u0110ura\u0161kovi\u0107a \u201e\u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u201c, koji je izazvao odre\u0111ene medijske reakcije. Stevo \u0110ura\u0161kovi\u0107 \u017dupanovljeva ne\u017eeljena djeca: ideolo\u0161ko pribli\u017eavanje neoliberala i kr\u0161\u0107anske radikalne desnice u Hrvatskoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/SD.png?fit=809%2C821&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2049,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2049","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2049"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2049\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2049"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2049"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2049"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}