<\/p>\n
Victor Genke i Francis X. Gumerlock, Gottschalk and a medieval predestination controversy: texts translated from the Latin<\/i>, Milwaukee: Marquette University Press 2010, 247 str.<\/b><\/p>\n
<\/span><\/p>\n <\/span>Prije nekoliko godina objavljeno je izdanje prijevoda najva\u017enijih ranosrednjovjekovnih tekstova o predestinaciji na engleski jezik. Hrvatski \u010ditatelj u dijelu knjige s prijevodima ne\u0107e prona\u0107i ve\u0107i dio Gottschalkovih vijesti o Dalmaciji i Hrvatskoj, ve\u0107 samo napomenu iz cjeline De praedestinatione<\/i> koja govori o tome kako su Dalmatinci oslovljavali vladara (str. 124). <\/span>Uostalom, s obzirom na zna\u010dajnu pa\u017enju koju je Gottschalk dobio od strane hrvatskih povjesni\u010dara, (ne)prisutnost prijevoda podataka o Dalmaciji i Hrvatskoj u ovom izdanju ni\u0161ta ne oduzima niti dodaje ve\u0107 postoje\u0107em znanju o tim podru\u010djima u 9. stolje\u0107u. S druge strane, prijevodi ostalih Gottschalkovih tekstova pru\u017eaju koristan uvid u njegovo u\u010denje, jednako kao \u0161to pokazuju da se radilo o elokventnom \u010dovjeku koji je bio sposoban argumentirati teze za koje je dr\u017eao da su teolo\u0161ki ispravne. Ostali autori tekstova o predestinaciji zastupljeni u ovom izdanju su Hraban Maur, Hinkmar iz Reimsa, Amolo iz Lyona i Flor iz Lyona. <\/span><\/p>\n <\/span>Uvodna studija koju potpisuje Victor Genke donosi pregled Gottschalkovog \u017eivota i u\u010denja (str. 7-63). Pritom je u niz poznatih \u010dinjenica uba\u010deno nekoliko interpretacija o temama iz hrvatske povijesti. Na primjer, Genke je prenio Bollerovo mi\u0161ljenje da je Borna bio Gottschalkov otac za kojeg ina\u010de znamo da se zvao Bernus. Interpretacija se u prvom redu temelji na stanovitoj sli\u010dnosti dvaju imena, prvenstveno jer se “etimologija imena dalmatinskog vladara \u010dini germanska” (str. 31). Dodatni argument trebala bi biti \u010dinjenica da je Karlo Veliki bio sklon raseljavanju Sasa. Me\u0111utim, nema uvjerljivog argumenta koji bi i\u0161ao u prilog tome da je Bernus bio me\u0111u raseljenim Sasima, a kamoli da je prilikom raseljavanja poslan u Dalmaciju. Uostalom, on je bio frana\u010dki \u010dovjek, a ne njihov protivnik. Tako\u0111er, nema dokaza da su Franci poslali svog \u010dovjeka iz Saske s ciljem uvo\u0111enja reda u Dalmaciji. Vojnici iz Saske po tom pitanju nisu bili potrebni jer su Franci na prijelazu iz 8. u 9. stolje\u0107e ve\u0107 slu\u017eili slavenskim odli\u010dnicima u sukobima na panonsko-jadranskom prostoru (Vojnomir, mo\u017eda i Vi\u0161eslav).<\/span> Dodu\u0161e, za Ljudevitovog ustanka dio frana\u010dke vojske je tijekom jednog pohoda pristigao iz Saske. Me\u0111utim, ta se vojska nakon pusto\u0161enja Ljudevitove zemlje vratila na svoja podru\u010dja pri \u010demu je stradala od dijareje. Tako\u0111er, poznati su nam \u010dlanovi triju generacija u Borninoj obitelji (ujak Ljudemisl, sam Borna, ne\u0107ak Vladislav) i zbog toga nije izgledno da se radi o \u010dovjeku koji je tek nedavno pristigao. Kona\u010dno, frana\u010dki anali dosta iscrpno opisuju situaciju na podru\u010dju Bornine vlasti. Mogu\u0107nost<\/span> da bi propustili navesti osobu poput Borninog potencijalnog<\/span> sina nije previ\u0161e vjerojatna, pogotovo jer je samim time rije\u010d o mogu\u0107em<\/span> nasljedniku. Naime, poznato je da se Gottschalk borio za povrat imovine koju je njegov otac poklonio. Zbog toga je te\u0161ko povjerovati da je Gottschalk zaista bio Bornin sin jer bi u tom slu\u010daju logi\u010dnije bilo da pola\u017ee pravo na o\u010devu kne\u017eevinu nego na imanja u Saskoj. Jednako se tako \u010dini apsolutno nevjerojatnim da sam Gottschalk u dosta detaljnim opaskama o Dalmaciji ne bi spomenuo prili\u010dno nezanemarivu \u010dinjenicu da je njegov “otac” nekad bio njezin vladar.<\/p>\n Drugo Bollerovo mi\u0161ljenje koje Genke prenosi ti\u010de se \u010ditanja natpisa smje\u0161tenog na nadvratniku crkve Sv. Kri\u017ea u Ninu \u010dija fotografija krasi naslovnicu ovog izdanja. Tuma\u010denje natpisa zadavalo je istra\u017eiva\u010dima “najve\u0107e dileme” (Vedrana Delonga, Latinski epigrafi\u010dki spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj<\/i>, Split: MHAS, 1996, str. 209). Prevladalo je mi\u0161ljenje da se na njemu nalazi zapisano ime \u017eupana Gode\u010daja, a sam tekst se prema prevladavaju\u0107em konsenzusu rekonstruira u obliku GODE\u00c7AI IVPPANO [qui?] ISTO DOMO CO[(m)psit]. Me\u0111utim, Genke na tragu Bollera zastupa mi\u0161ljenje da je na natpisu mo\u017eda zapisano Gottschalkovo ime te stoga tekst treba \u010ditati kao GODES[CALC] AV[CTORE] IVPPANO […] ISTO DOMO C\u014c[STRVXIT] (str. 34). Iako ovakva interpretacija djeluje intrigantno, ona zanemaruje paleografske osobine samog natpisa zbog kojih je najvjerojatnija njegova datacija u 11. stolje\u0107e – problem na koji se Genke uop\u0107e nije osvrnuo. Samim time, ako je natpis nastao dva stolje\u0107a nakon \u0161to je Gottschalk \u017eivio, te\u0161ko mu je sam redovnik mogao biti autor.<\/p>\n <\/span>Genke se osvrnuo i na Kati\u0107evo mi\u0161ljenje da Gottschalka treba izjedna\u010diti s Martinom koji se spominje u De administrando imperio<\/i>. Me\u0111utim, upravo je na ovom problemu pokazao da ne poznaje recentniju literaturu koja se bavi hrvatskim ranim srednjim vijekom. Naime, Genke je Kati\u0107evo tuma\u010denje odbacio i kao vjerojatnije preuzeo Tkal\u010di\u0107evo. Prema njemu, Porfirogenetovog je Martina izjedna\u010dio sa Sv. Martinom iz Podsuseda. Ovdje treba napomenuti da je Kati\u0107evu interpretaciju nedavno u odre\u0111enoj mjeri o\u017eivio Tibor \u017divkovi\u0107 u De Conversione Croatorum et Serborum: a lost source<\/i> (Beograd: Istorijski institut, 2012), str. 73. Komentiraju\u0107i zapis o svetom \u010dovjeku Martinu koji je stigao u Hrvatsku u vrijeme Trpimira, \u017divkovi\u0107 zaklju\u010duje da se najvjerojatnije radi o Gottschalku. Kako je Gottschalk bio heretik, zaklju\u010duje \u017divkovi\u0107, nije bilo po\u017eeljno da se njegovo ime spominje u izvoru iz kojeg je Porfirogenet crpio podatke o Martinu\/Gottschalku. Stoga je pri\u010da o njemu uljep\u0161ana ubacivanjem Martina kojem su osobnost i djela konstruirani iz dijelova spisa Vita Eligii episcopi Noviomagensis<\/i>. No postavlja se pitanje \u010demu uop\u0107e vijesti o Martinu\/Gottschalku u Porfirogenetovom izvoru, pa makar i uljep\u0161ane, ako ga se nastojalo pre\u0161utjeti? S druge strane, uo\u010dljivo je da u ovom slu\u010daju \u017divkovi\u0107 posve ignorira druga mi\u0161ljenja o tome tko je bio Martin. Uzmimo na primjer mi\u0161ljenje Predraga Komatine koji je nedavno identificirao Profirogentovog Martina u sastavlja\u010du Trpimirove darovnice u radu “O hronologiji hrvatskih vladara u 31. glavi spisa De administrando imperio,” Radovi ZHP <\/i>42 (2010), str. 83-105. To tuma\u010denje je \u017divkovi\u0107u sigurno poznato, no nigdje se ne spominje u njegovoj knjizi. Kao \u0161to je istaknuto, sli\u010dan problem s nenavo\u0111enjem ili nepoznavanjem recentnije literature ima i Genke. Upravo zbog toga se cijeli problem identifikacije Gottschalka kao Martina, nebitno kojeg, doima nedore\u010denim (\u017divkovi\u0107) i neuvjerljivim (Genke). <\/p>\n <\/span>Kritika Genkeovog mi\u0161ljenja i digresija vezana uz \u017divkovi\u0107evo tuma\u010denje iznesene su s ciljem da upozore kako nastojanja da se “sveti” Gottschalk identificira u nekom od “svetih” Martina iz nekog razloga ignoriraju stvarne tragove koji pokazuju da se u Hrvatskoj uistinu \u0161tovao svetac po imenu Gottschalk. Na primjer, dovoljno je u ruke uzeti neki od radova koji se bave tkz. misalom Jurja iz Topuskog. Me\u0111u njegovim medaljonima nalazi se i jedan s natpisom “S. Godescalcus rex Sclavonie et M.”. Svakako bi trebalo detaljnije prou\u010diti o kakvoj se tradiciji radi, te mo\u017ee li se taj svetac zbilja povezati sa redovnikom iz Orbaisa.<\/p>\n <\/span>Studija koju je napisao Genke dostupna je na Internetu na adresi http:\/\/www.lectio-divina.org\/index.cfm?fuseaction=feature.display&feature_id=7 (pristup ostvaren 15.3.2013.). Treba napomenuti kako digitalna verzija ima druga\u010diju paginaciju od one u knjizi. Tuma\u010denja Gottschalkovog \u017eivota koja iznosi Genke dobrim \u0107e dijelom ostati tek historiografske crtice. S druge strane, prijevod tekstova o predestinaciji predstavlja vrlo koristan uvid u teolo\u0161ka gibanja u 9. stolje\u0107u. Na\u017ealost, Gumerlock i Genke nisu ovo korisno izdanje oplemenili latinskim originalima, no zato je prijevod popra\u0107en opse\u017enim referencijama na biblijske citate i djela crkvenih otaca. Iako \u0107e ponajprije biti zanimljive prvenstveno stru\u010dnjacima, ove rasprave na sjajan na\u010din ilustriraju duh jednog vremena u kojem su pitanja vjere i preispitivanje dogme dramati\u010dno utjecali na \u017eivote pojedinaca. \u0160teta \u0161to se ista ocjena ne mo\u017ee dati popratnoj studiji.<\/p>\n Tomislav Bali<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2046","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53802,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53802","url_meta":{"origin":2046,"position":0},"title":"“Disability and War in the Late Middle Ages: Becoming, Surviving, Managing”, eds. N. Dubourg, C. Masson","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Issues relating to disability and war remain largely overlooked by military and disability historians. This exclusion is all the more striking since there was hardly a more likely place for receiving permanent injury than a battle, and we can barely imagine a worse place for disabled people than a battlefield.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Disability-Medieval-ages.webp?fit=596%2C894&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Disability-Medieval-ages.webp?fit=596%2C894&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Disability-Medieval-ages.webp?fit=596%2C894&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53799,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53799","url_meta":{"origin":2046,"position":1},"title":"“War Trauma in Medieval Europe”, K. Hurlock","author":"Filip \u0160imunjak","date":"4. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"The study of medieval combat trauma is a fledgling field, despite the wealth of both sources and studies of medieval warfare. While some research considers individual aspects of trauma, few works engage with the difficult and changing theories on the causes and consequences of psychological trauma in wartime, or apply\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/War-Trauma-in-M-Europe.webp?fit=596%2C893&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/War-Trauma-in-M-Europe.webp?fit=596%2C893&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/War-Trauma-in-M-Europe.webp?fit=596%2C893&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53793,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53793","url_meta":{"origin":2046,"position":2},"title":"“Shaping the Nation in Medieval Europe”, ed. E. Adde","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"This volume in The Medieval Globe book seriesexplores a fundamental problem of European historiography within a global context: the history of medieval nations and the question of their relationship to modern nation-states. Focusing on the emerging or established societies of Christian Europe and their immediate neighbours, contributors ask: To what\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Shaping-medieval-nation.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53787,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53787","url_meta":{"origin":2046,"position":3},"title":"“Digital Medieval Studies: Crusaders and Computers”, eds. L.K. Morreale, S. Gilsdorf","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"The study of the religious, cultural, and political movements now known as the Crusades is one of the most well-established subfields in Medieval Studies. In the past few decades, scholars of the Crusades increasingly have employed computer-based methods to analyze their sources, organize their research, and disseminate its results to\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Digital-Medieval-Studies.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Digital-Medieval-Studies.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Digital-Medieval-Studies.webp?fit=596%2C895&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53790,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53790","url_meta":{"origin":2046,"position":4},"title":"“The Balkans in the Seventh Century: Ethnic and Cultural Transformations”, eds. P. Sophoulis, G. Kardaras","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"The seventh century was a period of radical transformation in the Balkans in terms of political, social, and economic history. The decline in Byzantine power led to the collapse of ancient urban civilization, the arrival of new populations from eastern Europe and the steppes, and, subsequently, the establishment of new\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Balkans-7th-century.webp?fit=596%2C888&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Balkans-7th-century.webp?fit=596%2C888&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Balkans-7th-century.webp?fit=596%2C888&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53808,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53808","url_meta":{"origin":2046,"position":5},"title":"“Trust and Mistrust in Premodern Europe and the Mediterranean”, eds. A.L. Hancock, I. Forrest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"This volume uncovers the ways in which trust and mistrust affected people\u2019s lives in premodern Europe and the Mediterranean. Trust is a fundamental part of human relationships. It forms the basis of our connections with people and institutions in a variety of ways. But without reference to the great variety\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Trust-and-mistrust-premodern-europe.webp?fit=596%2C905&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Trust-and-mistrust-premodern-europe.webp?fit=596%2C905&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Trust-and-mistrust-premodern-europe.webp?fit=596%2C905&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2046","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2046"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2046\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2046"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2046"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2046"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}