<\/p>\n
SADA\u0160NJOST I BUDU\u0106NOST HUMANISTI\u010cKIH ZNANOSTI <\/span><\/b><\/p>\n U HRVATSKOM DRU\u0160TVU<\/span><\/b><\/span><\/p>\n Tribina, Zlatna dvorana Hrvatskog instituta za povijest, Zagreb, 21. o\u017eujka 2013.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n KOMENTAR PRAVILNIKA O ZNANSTVENOM NAPREDOVANJU I NJEGOVA UTJECAJA NA RAZVOJ HUMANISTI\u010cKIH ZNANOSTI U HRVATSKOJ<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>Po\u0161tovane dame i gospodo,<\/span><\/p>\n <\/span>Pravilnik o znanstvenom napredovanju, govorim isklju\u010divo iz perspektive humanisti\u010dkih znanosti, dokument je koji ne\u0107e pridonijeti onome \u0161to je opravdani cilj tog dokumenta, a to je da se podigne kvaliteta humanisti\u010dkih znanosti, sprije\u010di inflacija znanstvenih zvanja i postigne me\u0111unarodna vidljivost hrvatskih znanstvenika u humanisti\u010dkim znanostima. Naprotiv, mislim da \u0107e taj dokument nanijeti veliku \u0161tetu i to bih poku\u0161ao argumentirati. Osnovne slabosti Pravilnika po mom sudu su sljede\u0107e:<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>1) Pravilnik je koncepcijski gledano proma\u0161en<\/b>. Umjesto da integrira<\/b> hrvatsku humanisti\u010dku znanost u europski prostor on je izdvaja<\/b> od europskog prostora. I zbog toga \u0107e donijeti nesagledivu \u0161tetu i to ne toliko znanstvenicima koji trebaju napredovati – jer kvantitativne norme uop\u0107e nisu visoke i lako \u0107e se izigrati – nego prvenstveno hrvatskoj znanstvenoj produkciji i hrvatskoj humanisti\u010dkoj znanosti uop\u0107e. Umjesto da promocijom hrvatskih institucija i hrvatskih izdava\u010da u europskom prostoru pomogne da one stanu na \u201ceuropske\u201d noge, izbore se za svoju presti\u017enost i budu ravnopravne s europskim institucijama i izdava\u010dima – i tim putem onda u\u010dini vidljivijim i na\u0161u humanisti\u010dku znanost u me\u0111unarodnim okvirima – ovaj ih Pravilnik do te mjere obezvrje\u0111uje da ih dr\u017ei potpuno irelevantnim za znanstveno napredovanje. HAZU je, primjerice, u svojih 150 godina postojanja izdala na desetke tisu\u0107a relevantnih znanstvenih radova iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti. Broj izdanih svezaka je toliki da bi se samo s njima mogla osnovati posebna knji\u017enica. Mno\u0161tvo kapitalnih djela. No, one nisu respektabilan izdava\u010d po ovom Pravilniku. Dakako, ne samo HAZU nego i neke druge znanstvene institucije u Hrvatskoj. <\/span><\/p>\n <\/span>\u0160to \u0107e se dogoditi? Gasit \u0107e se hrvatski \u010dasopisi s vi\u0161edesetljetnom tradicijom i velikim doprinosom razvoju humanisti\u010dkih znanosti – osim 3 po polju koji \u0107e ste\u0107i monopol. U nekim je znanstvenim poljima dovoljan i jedan \u010dasopis, u nekim poljima Hrvatskoj nije potreban nijedan – ali u povijesnim znanostima ili u znanosti o jeziku 3 \u010dasopisa – pa to je ridikulozno! U Hrvatskoj vrlo redovito izlazi prili\u010dan broj vrlo kvalitetnih povijesnih \u010dasopisa, od kojih je svaki okrenut drugom segmentu discipline, koji redovito izlaze u \u201cpapirnatome mediju\u201d i \u010desto su posje\u0107ivani na portalu \u201cHr\u010dak\u201d. Treba li ih eutanazirati?<\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>2) Potpuni debalans kriterija za znanstveno vrednovanje<\/b>. <\/span><\/p>\n <\/span>Smatram da ne\u010diji znanstveni u\u010dinak treba sagledavati i mjeriti iz nekoliko kutova:<\/span><\/p>\n <\/span>a) kvaliteta ne\u010dijeg znanstvenog u\u010dinka – po meni prvi i najva\u017eniji kriterij, <\/span><\/p>\n <\/span>b) kvantiteta – ne mislim da se znanost dobro mo\u017ee mjeriti metrima – ali nije svejedno ho\u0107ete li napisati samo jedan rad u nekoliko godina ili \u0107e va\u0161a produkcija biti plodna<\/span><\/p>\n <\/span>c) vidljivost u vlastitoj znanstvenoj sredini – kriterij koji je u humanisti\u010dkim znanostima mo\u017eda va\u017eniji nego u bilo kojem drugom podru\u010dju znanosti<\/span><\/p>\n <\/span>d) me\u0111unarodna vidljivost – kriterij koji je samorazumljiv i kojemu uvijek treba te\u017eiti<\/span><\/p>\n <\/span>Prvi, najva\u017eniji kriterij – kvalitetu<\/b> – ovaj je Pravilnik potpuno ignorirao. Nema ama ba\u0161 nijednog elementa vrednovanja kvalitete ne\u010dijeg znanstvenog u\u010dinka.<\/span><\/p>\n <\/span>Drugi kriterij, kvantitetu<\/b>, Pravilnik je tako\u0111er zanemario. Prema ovom Pravilniku znanstveni savjetnik mo\u017eete postati s ukupno 12 \u010dlanaka – samo ako \u010dlanke objavite na \u201cpravom\u201d mjestu! Sa stotinjak stranica mo\u017eete izgraditi cijelu znanstvenu karijeru. U matematici ili fizici to mo\u017ee biti jako puno, ali u ve\u0107ini humanisti\u010dkih disciplina, koje zbog prirode predmeta istra\u017eivanja i prirode izri\u010daja – to je ipak neznatna koli\u010dina.<\/span><\/p>\n <\/span>Tre\u0107i kriterij – vidljivost u vlastitoj sredini<\/b> – u ovome Pravilniku uop\u0107e ne postoji. Nijedan hrvatski izdava\u010d ne smatra se \u201crespektabilnim\u201d izdava\u010dem. Slijedite li ovaj Pravilnik, ako \u017eelite napredovati – najbolje je da prestanete pisati na hrvatskom jeziku i objavljivati u hrvatskim \u010dasopisima. Logika je, gospodo, vrlo jednostavna – ako \u0107u u Berlinu dobiti 3 EURA za kilo krumpira, a u Zagrebu 1 EURO (to su omjeri ovog Pravilnika) – idem u Berlin! A u sljede\u0107em koraku ne\u0107u vi\u0161e ni saditi ovdje – jer \u0107e mi biti jeftinije da to \u010dinim u okolici Berlina.<\/span><\/p>\n <\/span>\u010cetvrti kriterij – vidljivost na me\u0111unarodnoj sceni<\/b> – stavljen je na pijedestal. Ako se rad objavi vani, bez obzira na vrijednost onoga \u0161to je u njemu napisano, dovoljno je da se \u201cpogodi\u201d \u010dasopis s neke \u201cliste\u201d – i eto od Vas velikog znanstvenika.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>3) Jednostranost kriterija za znanstveno vrednovanje<\/span><\/b> pru\u017ea mogu\u0107nost da se Pravilnik na vrlo jednostavan na\u010din izigra<\/b>. Gospodo, ako smo u ne\u010demu talentirani onda smo u tome kako izigrati zakon. \u0160to nije ni \u010dudo – jer smo stalno izlo\u017eeni zakonskim improvizacijama koji se rade u laboratorijima ne po\u0161tuju\u0107i stvarni \u017eivot, a ne promi\u0161ljenim rje\u0161enjima koja sagledavaju stvarni \u017eivot. \u0160to \u0107e se dogoditi? U prve dvije godine zaustavit \u0107e se logi\u010dno napredovanje onih <\/span>koji su to zaslu\u017eili, a nakon samo dvije godine imat \u0107emo inflaciju znanstvenih radova sumnjive kvalitete objavljenih u CC i drugim \u010dasopisima – sna\u0107i \u0107e se humanisti, nisu budale. No<\/span>, \u0161to \u0107e se dogoditi primjerice u povijesnoj znanosti? U toj borbi za znanstveno pre\u017eivljavanje mladi \u0107e se znanstvenici okrenuti trenutno modernim, pomodnim temama kojima \u0107e lak\u0161e osigurati mjesto u nekom stranom \u010dasopisu, a zapostaviti \u0107e fundamentalna povijesna istra\u017eivanja koja su tematski manje atraktivna, a tra\u017ee dugotrajni arhivski rad i koja zapravo jedina mogu donijeti bitne interpretativne pomake. Ve\u0107 sad imamo problem s istra\u017eivanjem srednjovjekovne povijesti<\/span><\/span> kod koje je potrebna velika \u201cinvesticija\u201d u rad na izvorima<\/span>. S ovim Pravilnikom mislim da na srednjovjekovnu povijest mo\u017eemo zaboraviti. Vjerojatno ste imali prilike vidjeti kakvu su me\u0111unarodnu vidljivost dobile ma\u010dje \u0161ape iz 14. stolje\u0107a prona\u0111ene u jednoj arhivskoj knjizi Dubrova\u010dkoga arhiva. Preko milijun klikova. Dospjeli su na japanski dnevnik. Prona\u0111e li se jo\u0161 i izmet mi\u0161a iz 14. stolje\u0107a, kad je ugledao tu macu, pri\u010da \u0107e biti zaokru\u017eena. Duhoviti znanstvenik Emir Filipovi\u0107, koji je prona\u0161ao trag te ma\u010dje \u0161ape, rekao je negdje na facebooku – ja eto postao poznat po \u0161api, a za doktorat \u0161to bude. Upravo to \u0107e nam se dogoditi s ovim Pravilnikom – \u201csindrom ma\u010dje \u0161ape\u201d. Nastat \u0107e \u0161etnja po Europi. Meni svake godine iz tranzicijskih zemalja u Institut dolazi 5-6 mladih znanstvenika kojima je birokracija propisala boravke u institutima i sveu\u010dili\u0161tima u inozemstvu, a zapravo se turisti\u010dki provode u Dubrovniku. To \u0107e nam se dogoditi.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>4) Pravilnik je potpuno izvan vremena i prostora i u potpunom neskladu s uvjetima u kojima djeluju hrvatski znanstvenici iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti<\/b>. Jer, postavljati tako visoko kriterij \u201cme\u0111unarodnosti\u201d, a da pritom potpora Ministarstva za znanstvene projekte po istra\u017eiva\u010du iznosi manje od mjese\u010dne pretplate za gradski prijevoz, gdje nema nikakve potpore za prijevode ili lekturu radova na stranim jezicima, koji su zbog prirode znanstvenih radova u humanisti\u010dkim znanostima vrlo zahtjevni, zahtjevaju vrhunske prevodioce, koji su opsegom obimni i skupi. Gdje uspostavljeni \u010dasopisi na engleskom jeziku ne dobivaju nikakvu potporu Ministarstva s obrazlo\u017eenjem koje je van zdravog razuma. Ovaj je Pravilnik potpuno izvan vremena i prostora i u potpunom neskladu s uvjetima u kojima djeluju hrvatski znanstvenici iz podru\u010dja humanisti\u010dkih znanosti. Kao da se onaj jure\u0107i vlak koji ide 400 km na sat stavi na na\u0161e tra\u010dnice. Rezultat jedino mo\u017ee biti nesre\u0107a.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>Ciljevi – opravdani ciljevi koji se \u017eele posti\u0107i, ne\u0107e se posti\u0107i restriktivnim Pravilnicima. Ti ciljevi mogu se posti\u0107i jedino stimulativnim mjerama:<\/span><\/p>\n <\/span>1) Potporom ja\u010danju na\u0161ih institucija – pa i kroz ovaj Pravilnik<\/span><\/p>\n <\/span>2) Potporom ja\u010danju na\u0161ih \u010dasopisa – pa i kroz ovaj Pravilnik<\/span><\/p>\n <\/span>3) Potporom prijevoda<\/span><\/p>\n <\/span>4) Uspostavljanjem slu\u017ebe (mo\u017eda u krilu NSB) koja \u0107e se brinuti da na\u0161i \u010dasopisi budu \u0161to bolje podastrti vani (a ne da svako uredni\u0161tvo mora otkrivati na\u010dine, time se baviti i tro\u0161iti silnu energiju). Jedan izvrstan potez Ministarstva znanosti bio je uspostavljanje baze \u201chr\u010dak\u201d koja je bitno pridonijela vidljivosti na\u0161ih \u010dasopisa – takve poteze treba vu\u0107i Ministarstvo znanosti.<\/span><\/p>\n <\/span>5) Sna\u017enijom potporom sudjelovanja na me\u0111unarodnim konferencijama i potporom organizacijama me\u0111unarodnih konferencija u Hrvatskoj<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>Takvim potezima mi \u0107emo ostvariti cilj. Postat \u0107emo me\u0111unarodno vidljivi, a da pritom nismo uni\u0161tili vlastitu supstancu. Na na\u010din ovog Pravilnika – mi \u0107emo kratkoro\u010dno mo\u017eda postati me\u0111unarodno vidljiviji, ali \u0107emo se dugoro\u010dno izgubiti jer \u0107emo uni\u0161titi vlastitu supstancu. <\/span><\/p>\n <\/span>Ovaj Pravilnik je, kazao bih, jedan takti\u010dki poku\u0161aj da se sprije\u010di inflacija znanstvenih zvanja u humanisti\u010dkim znanostima – s \u010dime bih se u potpunosti slo\u017eio – jer, nemojmo kritikom Pravilnika zaboraviti na probleme koje u humanisti\u010dkoj znanosti imamo, a jedan od problema jest i taj – i mi se s tim problemom trebamo suo\u010davati. No, na drugi na\u010din – ne na taj na\u010din da taj opravdani takti\u010dki cilj bude suprotan strate\u0161kim ciljevima humanisti\u010dkih znanosti u Hrvatskoj. Ovaj Pravilnik je \u201cnapao\u201d strate\u0161ke ciljeve humanisti\u010dkih znanosti u Hrvatskoj, a ne neproduktivne znanstvenike – i to je moj osnovni prigovor ovom Pravilniku. <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span>I zbog toga apeliram i na Nacionalno vije\u0107e za znanost i na Ministarstvo znanosti da uva\u017ei argumente koji dolaze iz redova znanstvenika humanisti\u010dkih znanosti i da promijeni Pravilnik bar kad su humanisti\u010dke znanosti u pitanju – jer cilj nam je isti – podizanje kvalitete posla s kojim se bavimo.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/span>Nenad Vekari\u0107<\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2045","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2045,"position":0},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53446,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53446","url_meta":{"origin":2045,"position":1},"title":"U HAZU predavanje akademika Igora Mikecina Znanstvenost znanja i njezino filozofijsko porijeklo","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Razred za dru\u0161tvene znanosti\u00a0Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje\u00a0Znanstvenost znanja i\u00a0njezino filozofijsko porijeklo koje \u0107e odr\u017eati\u00a0akademik Igor Mikecin\u00a0u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu,\u00a0u srijedu 20. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12 sati.\u00a0Moderator predavanja je\u00a0akademik Branko Despot. Predavanje polazi od prikaza osnovnih oblika povijesnoga pojavljivanja i mijene filozofije kao\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Igor-Mikecin.jpg?fit=350%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53440,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53440","url_meta":{"origin":2045,"position":2},"title":"Gis\u00e8le Sapiro, “Sociologija knji\u017eevnosti”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"S francuskog prevela: Mirna Sindi\u010di\u0107 Sabljo Sociologija knji\u017eevnosti Gis\u00e8le Sapiro nudi uvod u znanstvenu disciplinu u sna\u017enom zamahu, koja se u zna\u010dajnoj mjeri oslanja na radove francuskoga sociologa Pierrea Bourdieua. Autorica u prvom poglavlju predstavlja povijest discipline i njezina teorijska upori\u0161ta, a potom zasebna poglavlja posve\u0107uje pitanjima dru\u0161tvenih uvjeta proizvodnje\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Gisele-Sapiro-SOCIOLOGIJA-KNJIZEVNOSTI.jpg?fit=480%2C567&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52817,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52817","url_meta":{"origin":2045,"position":3},"title":"Iva Ple\u0161e, \u201e\u017dica: Etnografija naoru\u017eanih krajolika\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljena je nova knjiga \u017dica: etnografija naoru\u017eanih krajolika (2026) autorice Ive Ple\u0161e. Iz recenzija: dr. sc. Margareta Gregurovi\u0107 Institut za istra\u017eivanje migracija u Zagrebu Kroz dubinsku analizu fizi\u010dkih i diskurzivnih barijera autorica predstavlja odabrane relevantne aspekte transkontinentalnih izbjegli\u010dkih migracija tijekom posljednjega desetlje\u0107a. Imaju\u0107i u vidu da se terminologija ograde, barijere,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/IVA-PLESE-ZICA-ETNOGRAFIJA-NAORUZANIH-KRAJOLIKA.jpg?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":2045,"position":4},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53727,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53727","url_meta":{"origin":2045,"position":5},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eAnali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c (63\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljen je 63. svezak \u201eAnala Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku\u201c, koji je u cijelosti dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26168","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Anali-Dubrovnik.webp?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2045","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2045"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2045\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}