<\/p>\n
Andrea Feldman, Imbro Ignjatijevi\u0107 Tkalac. Europsko iskustvo hrvatskog liberala (1824-1912)<\/i>, Izdanja Antibarbarus, Zagreb 2012. \u2013 Rije\u010d na promociji, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 13. o\u017eujka 2013.<\/p>\n
<\/p>\n
\u201eOn je nizak, izuzetno mr\u0161av i fizi\u010dki vrlo iscrpljen, slaba\u0161an, dugog blijedog lica, plave kose, visokog \u010dela, plavih o\u010diju, \u0161picastog nosa, \u0161irokih usta i slabih zuba, nosi nao\u010dale zlatnih okvira i slijep je na jedno oko. Hoda povijen, ima uzak plavi brk, i jako je \u017eivahan u svom pona\u0161anju.\u201c Tako je Zemaljski sud u Be\u010du u studenome 1862. opisao bjegunca pred zatvorskom kaznom od \u0161est mjeseci zbog \u201ezlo\u010dina uznemiravanja javnog reda i mira i radi prekr\u0161aja agitacije\u201c: \u201ePrije no \u0161to je po\u010deo izdr\u017eavati kaznu, nestao je bez da je rekao kamo ide i da je otkrio svoje boravi\u0161te.\u201c Dodu\u0161e, Tkalac se uskoro pojavio na izdr\u017eavanju kazne, pa mu je drugi put su\u0111eno, i onda je oti\u0161ao \u2013 u Rusiju, potom u Pariz i napokon se skrasio u Italiji.<\/p>\n
Imbre Ignjatijevi\u0107a Tkalca nema na Wikipediji, kao da se jo\u0161 od devetnaestog stolje\u0107a nastavio skrivati i \u017eivjeti put politi\u010dkog emigranta, nepo\u017eeljnog i u domovini i u svijetu, a jedino \u0161to se na sveprisutnoj virtualnoj enciklopediji spominje u vezi s njime jest u kronologiji na srpskome jeziku uz datum 16. mart: U Be\u010du po\u010deo izlaziti dnevni list “Ost und Vest”. List je pokrenuo i ure\u0111ivao Karlov\u010danin Imbro Ignjatijevi\u0107 Tkalac, a potpomagali su ga srpski knez Mihailo Obrenovi\u0107 i biskup Josip Juraj \u0160trosmajer. <\/span><\/i><\/p>\n Upravo je zbog toga lista na\u0161 bjegunac, Imbro Ignjatijevi\u0107 Tkalac, i nastradao te bio optu\u017een, osu\u0111en i zatvoren. Nije mu sigurno bila olakotna okolnost suradnja sa srpskim knezom i hrvatskim biskupom, a njegova ga je usmjerenost slavenofilstvu i panslavizmu te ideji ju\u017enoslavenske suradnje i stvaranja jedinstvene ju\u017enoslavenske zajednice vjerojatno i stajala da i danas bude zaboravljeni junak na\u0161e povijesti. Dodu\u0161e, ne bih bio pravedan i dokraja iskren ako bih ustvrdio da Tkalac, odnosno njegove Uspomene iz mladosti <\/i>nisu povremeno kori\u0161tene u nastavi povijesti i u ud\u017ebenicima, odnosno \u010ditankama iz povijesti. U tom je djelu s kraja 19. stolje\u0107a ve\u0107 ostarjeli hrvatski politi\u010dki emigrant sjajno opisao stanje u Hrvatskoj u prvoj polovici svoga stolje\u0107a, romanti\u010darski i katkad s pretjerivanjima, ali to je ono \u0161to na\u0161a nastava povijesti voli, osobito kad treba govoriti o slavnoj nacionalnoj pro\u0161losti. A ima i lijepih opisa svakodnevice. Knjiga je iza\u0161la na njema\u010dkom u Leipzigu 1894, a na hrvatskom se pojavila u tri izdanja: 1925. u Beogradu, u izdanju Srpske knji\u017eevne zadruge, u prijevodu i pod uredni\u010dkom paskom Josipa Matasovi\u0107a, uglednog hrvatskog povjesni\u010dara, u tom \u010dasu docenta beogradskog univerziteta, to\u010dnije Filozofskog fakulteta u Skopju; 1945. u Zagrebu, u izdanju Matice hrvatske, u prijevodu Josipa Ritiga, s predgovorom i komentarima Stanka Dvor\u017eaka, publicista koji se bavio osobito karlova\u010dkim temama; napokon 2002. u Karlovcu, u izdanju Gradske knji\u017enice i Matice hrvatske u tom gradu \u2013 to je izdanje, pod naslovom Mladena\u010dke uspomene iz Hrvatske<\/i>, priredila Andrea Feldman, \u010diju knjigu o europskom iskustvu Imbre Ignjatijevi\u0107a Tkalca danas predstavljamo. <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n A tko je zapravo bio Imbro Ignjatijevi\u0107 Tkalac, osim \u0161to je \u201epokrenuo i ure\u0111ivao\u201c Istok i Zapad <\/i>na njema\u010dkome u Be\u010du po\u010detkom \u0161ezdesetih godina 19. stolje\u0107a, pa onda morao bje\u017eati, da se vi\u0161e nikad ne vrati u domovinu koju je toliko volio i za kojom je, poput svakog pravog emigranta, duboko \u010deznuo?<\/span><\/p>\n Evo kako ga naziva na\u0161a autorica: novinar<\/i>, urednik<\/i>, pisac<\/i>, politi\u010dki mislilac<\/i>, u naslovu je istaknuto i da je bio liberal<\/i>, naziva ga i emigrantom<\/i>, austroslavistom<\/i>, slavjanofilom <\/i>i panslavistom<\/i>, mladim liberalnim intelektualcem<\/i>, poliglotskim kozmopolitom<\/i>, ali i prenosi rije\u010di Dragojle Jarnevi\u0107 da je Tkalac bio \u201efanta\u0161ta <\/i>neki bez svakoga posla izvan \u010ditanja knjigah nu za malu korist\u201c. A ipak, koristilo mu je to \u010ditanje knjiga, obrazovanje, i formalno i osobno (Tkalac nije nikada zavr\u0161io studij u Heidelbergu, ali je i bez toga ulazio u vrh obrazovane hrvatske elite). Poznavao je nekoliko jezika, njema\u010dki, talijanski, francuski, ruski i dr., dopisivao se s brojnim kulturnim i javnim djelatnicima svoga vremena, poku\u0161avao mijenjati ustaljene navike i modernizirati hrvatsko dru\u0161tvo. Nije to bio lak zadatak, kao \u0161to nije ni danas makar nam je stanovni\u0161tvo sada ve\u0107 skoro stoposto pismeno, a i obrazovna je struktura uvelike podignuta, osobito u posljednjih nekoliko godina od uvo\u0111enja bolonjskog sustava i pomalo nekontroliranog \u0161irenja mre\u017ee visoko\u0161kolskih institucija.<\/span><\/p>\n Tkalac je, isti\u010de A. Feldman, pokazivao veliko zanimanje za humanisti\u010dke i dru\u0161tvene znanosti \u2013 povijest, filologiju, filozofiju, teologiju, politi\u010dke znanosti, pravo, pedagogiju. Bio je dugogodi\u0161nji tajnik zagreba\u010dke Trgova\u010dko-obrtni\u010dke komore i pisao djela ekonomske tematike, koja su djelomice i danas aktualna. Neka su nedavno prevedena i objavljena u zna\u010dajnim stru\u010dnim bibliotekama. Sna\u017eno je vjerovao u obrazovanje i isticao potrebu da se u hrvatski puk \u0161iri prosvje\u0107ivanje, a osobito se povoljno izra\u017eavao o francuskoj upravi u Ilirskim pokrajinama \u2013 u njima je bila uvedena vladavina prava, jednakost i sloboda za cjelokupno stanovni\u0161tvo \u0161to je, smatrao je Tkalac, neobi\u010dno va\u017ena stvar. Tako je ve\u0107 u mladosti po\u010dinjao prezirati apsolutisti\u010dku vladavinu Habsburgovaca, makar \u0107e kasnije neko vrijeme slu\u017eiti u javnoj slu\u017ebi, i to upravo u vrijeme neoapsolutizma. <\/span><\/p>\n Knjiga Andree Feldman govori prije svega o Imbri Tkalcu i njegovim europskim iskustvima. No govori nam i o Hrvatskoj i Habsbur\u0161koj monarhiji njegova vremena, o izazovima i lutanjima liberalnih krugova, njihovim sukobima sa snagama reakcije, poglavito onima koje su bile pod utjecajem ili na neki na\u010din povezane s dvorom. Autorica isti\u010de da su liberali 19. stolje\u0107a posvuda u Europi, pa tako valjda i u nas, \u201ebez iznimke… bili prijatelji slobode i entuzijasti\u010dki su radili za ideju napretka\u201c. Njihov je prvenstveni cilj bio ustavni poredak, vladavina prava, jednakost pred zakonom, slobodna trgovina, politi\u010dke slobode, a tek potom i zalaganje za republikanski ustroj. Nesporna je veza izme\u0111u liberalizma i nacionalizma, i svi su liberali odreda podr\u017eavali \u201eu ime slobode, a protiv tiranije, nacionalnu nezavisnost i \u017eelju naroda da \u017eive s vladom koju su sami izabrali\u201c \u2013 a osobito je takva bila \u017eelja mnogih malih potla\u010denih naroda u velikim europskim vi\u0161enacionalnim carstvima: Habsbur\u0161koj monarhiji \/ Austro-Ugarskoj, Rusiji i Osmanskom carstvu. I tu je Imbro Ignjatijevi\u0107 Tkalac imao \u0161iroko polje za svoju djelatnost i pisanje prijedloga \u0161to i kako reorganizirati Monarhiju (u pravcu federalizma), \u0161to s Osmanskim carstvom, kako rije\u0161iti nacionalne probleme u Rusiji…<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n \u201eVelika o\u010dekivanja i gorka otre\u017enjenja pratila su Tkal\u010devu ambiciju da pokrene novine u Be\u010du\u201c, isti\u010de A. Feldman na po\u010detku poglavlja u kojem je obradila tu va\u017enu epizodu Tkal\u010deva \u017eivota. Bio je to prvi takav pothvat nekoga Hrvata u glavnom gradu Monarhije, nekako otpo\u010detka osu\u0111en na propast jer nije imao dovoljno prista\u0161a ni u domovini, a pogotovo ne u dr\u017eavnom sredi\u0161tu. Bilo je to vrijeme nakon ukidanja neoapsolutizma, vrijeme kada se \u010dinilo kako je i u Podunavskoj monarhiji napokon ostvariva teza da se \u201ejedino u narodnosti mo\u017ee sloboda zametnuti i ukorieniti\u201c, kako je u Karlova\u010dki viestnik<\/i> preneseno u jednom \u010dlanku iz nekih \u010de\u0161kih novina. U svoje je novine, simboli\u010dno nazvane Istok i Zapad<\/i> na\u0161 junak ulo\u017eio sav svoj imetak, a jo\u0161 je ne\u0161to posudio i zadu\u017eio se. Ra\u010dunao je i na pomo\u0107 nekih patriota, napose biskupa Josipa Jurja Strossmayera, baruna Metela O\u017eegovi\u0107a i drugih, a tra\u017eio je pomo\u0107 i izvan Hrvatske, u obrenovi\u0107evskoj Srbiji. Autorica isti\u010de da ipak nije potvr\u0111eno kako je uistinu i dobio sredstva od kneza Mihaila.<\/span><\/p>\n Pojava Tkal\u010deva lista ukazivala je \u201ena nade i aspiracije svih Ju\u017enih Slavena ne samo Hrvata\u201c, smatra Andrea Feldman. U njemu je vlasnik i urednik, ujedno i glavni tekstopisac, postavljao mnoga pitanja, napose o sudbini Austrije \u2013 i isticao je da to \u201enije ni germanska niti romanska dr\u017eava, kao \u0161to nije bila ni slavenska ni ma\u0111arska\u201c. Smatrao je da se ta i takva dr\u017eava ne treba boriti protiv nacionalne ideje, nego upravo suprotno: da treba \u201epomiriti ideje nacije i dr\u017eave, \u0161to se mo\u017ee posti\u0107i jedino kulturom\u201c. I zato je Tkalac inzistirao na jednakim pravima za razvoj kulture svih naroda u Monarhiji. Nije to trebala biti njema\u010dka dr\u017eava, niti je trebala stvoriti nekakav amalgam \u2013 trebala je zapravo dati mogu\u0107nost svima da se jednako razvijaju, \u201eposti\u0107i jednakost za sve nacije koje u njoj \u017eive\u201c kako to isti\u010de autorica.<\/span><\/p>\n Zbog ovakvih svojih stavova Tkalac je bio optu\u017een za razne stvari \u2013 uvredu njegovog veli\u010danstva vladara, kr\u0161enje javnog reda i mira te uznemiravanje javnosti, \u0161irenje panslavisti\u010dkih ideja, \u201eprovo\u0111enje interesa Slavena protiv njema\u010dke i ma\u0111arske nacije na osoran i nestrpljiv na\u010din\u201c, napade na dr\u017eavnu administraciju i dr. Kazna ni nije mogla biti bla\u017ea od zatvorske, a list je po\u010deo trpjeti i golem financijski teret. Bio je, kao i njegov gazda i urednik, osu\u0111en na propast, samo \u0161to nije uslijedila odmah, nego je list nastavio izlaziti jo\u0161 tri godine, do 1865. pod urednikovanjem Aleksandra Sandi\u0107a, novinara i prevoditelja koji je zavr\u0161io sveu\u010dili\u0161te u Be\u010du, radio kao tajnik Vuka Karad\u017ei\u0107a a kasnije bio profesor Srpske gimnazije u Novom Sadu. Imbro Ignjatijevi\u0107 Tkalac nakon zatvora je, kao \u0161to sam ve\u0107 i rekao, krenuo je u avanturu politi\u010dkog emigranta.<\/span><\/p>\n Rusija, Francuska, Italija, susreti s Garibaldijem, Kossuthom i drugima, potraga za poslom, pisanje za Sankt Petersburskije Vjedomosti<\/i>, napokon posao savjetnika za tisak i slavenska pitanja Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Italije, i to na Kossuthovu preporuku. A \u017eivot u politi\u010dkoj emigraciji nikada nije u\u017eitak, \u010dak ni ako se prona\u0111e dobro pla\u0107en posao, \u010dovjeku nedostaje javni forum, uvijek je samo stranac. Nostalgija je s vremenom postajala sve ja\u010da, protiv nje se Tkalac borio dopisivanjem s hrvatskim politi\u010dkim i javnim djelatnicima, povremenim susretima s onima koji su dolazili u Rim i Italiju ili su tamo boravili, primjerice Strossmayerom, Medom Puci\u0107em, Franom Miklo\u0161i\u010dem. Naravno, i pisanjem uspomena na djetinjstvo i mladost u Hrvatskoj, o \u010demu sam ne\u0161to natuknuo na po\u010detku. \u017delio je tim djelom prikazati Hrvatsku stranoj javnosti, koja ju je \u010desto krivo promatrala, \u017eelio je svojoj domovini pokloniti \u201eupotrebljivu pro\u0161lost\u201c, kako to isti\u010de autorica. \u017delio je popraviti lo\u0161 hrvatski imid\u017e na Zapadu. A \u017eelio je, vjerojatno, i ostaviti uspomenu na sebe samoga. I to u dobrom svjetlu.<\/span><\/p>\n Evo \u0161to o Tkal\u010devoj sudbini u izgnanstvu veli na\u0161a autorica, Andrea Feldman: \u201e… \u010dini se da je Tkalac brzo zaboravljen. Ipak, Hrvati nisu odbacili Tkalca. Mnogo gore, bili su posve ravnodu\u0161ni prema idejama koje je slijedio i promicao. Od onoga \u0161to je predlagao, malo je toga na\u0161lo put do hrvatske politike.\u201c A promicao je ideje slobode, liberalizma, jednakosti i gra\u0111anskih prava, slobode i odgovornosti tiska, antiklerikalizma, vjerske tolerancije i otvorenosti prema drugima, \u0161irenja obrazovanja. Je li s njime uistinu \u201eumrlo liberalno 19. stolje\u0107e\u201c, kako ka\u017ee autorica, mo\u017eemo raspravljati, ali \u2013 na temelju svega \u0161to se u ovoj knjizi mo\u017ee pro\u010ditati \u2013 nema sumnje da je Andrea Feldman posve u pravu kada ka\u017ee da je \u201eImbro Tkalac, za\u010detnik modernog liberalizma u Hrvatskoj, bio strastveni liberal i instiktivni, ali do sr\u017ei \u2013 Europejac\u201c. \u010cestitam autorici i izdava\u010du na ovoj na knjizi, iskreno je preporu\u010dujem svima \u2013 ne samo da \u0107ete doznati mno\u0161tvo informacija o sudbini jednog nadasve zanimljivog i zanemarenog lika hrvatske povijesti, nego \u0107ete se zasigurno zamisliti i nad povije\u0161\u0107u i sada\u0161njim mogu\u0107nostima liberalnog puta na\u0161e domovine.<\/span><\/p>\n Damir Agi\u010di\u0107<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2044","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2044,"position":0},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2044,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2044,"position":2},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2044,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2044,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2044,"position":5},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2044","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2044"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2044\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}