{"id":2042,"date":"2013-02-24T23:00:05","date_gmt":"2013-02-24T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2042"},"modified":"2013-02-24T23:00:05","modified_gmt":"2013-02-24T23:00:05","slug":"luka-tidic-histria-godisnjak-istarskog-povijesnog-drustva-2-pula-2012-491-str","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2042","title":{"rendered":"Luka Tidi\u0107 &#8211; Histria, godi\u0161njak Istarskog povijesnog dru\u0161tva, 2, Pula 2012, 491 str."},"content":{"rendered":"<p><!--[if gte mso 9]><xml>  <w:WordDocument>   <w:View>Normal<\/w:View>   <w:Zoom>0<\/w:Zoom>   <w:HyphenationZone>21<\/w:HyphenationZone>   <w:PunctuationKerning\/>   <w:ValidateAgainstSchemas\/>   <w:SaveIfXMLInvalid>false<\/w:SaveIfXMLInvalid>   <w:IgnoreMixedContent>false<\/w:IgnoreMixedContent>   <w:AlwaysShowPlaceholderText>false<\/w:AlwaysShowPlaceholderText>   <w:Compatibility>    <w:BreakWrappedTables\/>    <w:SnapToGridInCell\/>    <w:WrapTextWithPunct\/>    <w:UseAsianBreakRules\/>    <w:DontGrowAutofit\/>   <\/w:Compatibility>   <w:BrowserLevel>MicrosoftInternetExplorer4<\/w:BrowserLevel>  <\/w:WordDocument> <\/xml><![endif]-->  <\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify\"><i><span style=\"font-size:14.0pt; color:black\">Histria<\/span><\/i><span style=\"font-size:14.0pt;color:black\">, godi\u0161njak Istarskog povijesnog dru\u0161tva, 2, Pula 2012, 491 str.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify\"><span style=\"font-size:14.0pt\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify;line-height:150%\"><span style=\"font-size:14.0pt;line-height:150%;color:black\"><span style=\"mso-tab-count: 1\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Istarsko povijesno dru\u0161tvo, uz suizdava\u010de Povijesni i pomorski muzej Istre te Sveu\u010dili\u0161te Jurja Dobrile u Puli, krajem 2012. objavilo je drugi broj godi\u0161njaka <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Histria<\/i> koji broji \u010dak 491 stranicu te spada me\u0111u voluminoznija izdanja na podru\u010dju historiografske periodike. Uredni\u0161tvo na \u010dijem je \u010delu glavni i odgovorni urednik Maurizio Levak napravilo je znatan posao jer je okupljen velik broj suradnika, njih \u010detrdesetak, \u010dlanova Istarskoga povijesnog dru\u0161tva i vanjskih suradnika; oni su osim znanstvenih radova napisali i velik broj tekstova koji se bave pra\u0107enjem doga\u0111aja, novih knjiga i brojeva \u010dasopisa te izlo\u017ebi i istra\u017eivanja na podru\u010dju Istre zadnjih godina. Stoga se ve\u0107 iz samog opsega <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Histrije<\/i> vidi kako je cilj bio \u0161to obuhvatnije pokriti djelatnost s podru\u010dja povijesti i srodnih djelatnosti i znanosti na geografskom tlu Istre. <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify;line-height:150%\"><span style=\"font-size:14.0pt;line-height:150%;color:black\"><span style=\"mso-tab-count: 1\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Najnovije izdanje <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Histrije<\/i> odmah na po\u010detku pokazuje dvije dominantne cjeline: \u201eRasprave i prilozi\u201c te \u201eOcjene, prikazi, izvje\u0161\u0107a\u201c. \u201eRasprave i prilozi\u201c puta sadr\u017ee osam znanstvenih radova na hrvatskom, talijanskom i slovenskom jeziku \u0161to \u010dasopisu daje me\u0111unarodni karakter: Leda Harmicar \u2013 Ivan Miloti\u0107, \u201eNamet (<i style=\"mso-bidi-font-style: normal\">modus<\/i>) u rimskoj pravnoj praksi dokumentiranoj na epigrafskim svjedo\u010danstvima iz Istre\u201c (13-36); Matej \u017dupan\u010di\u010d, \u201e\u010clovek volku volk (o odnosih \u010dloveka in volka v <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Historia Langobardorum<\/i> Pavla Diakona)\u201c (37-53); Trpimir Vedri\u0161, \u201e<i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Histria<\/i> i <i style=\"mso-bidi-font-style: normal\">Hister<\/i> kasnoanti\u010dkih i ranosrednjovjekovnih geografa: prilog raspravi o spomenu Istre i Dalmacije u zemljopisu Alfreda Velikoga\u201c (55-114); Darja Miheli\u010d, \u201eKako so se obuvali srednjeve\u0161ki Piran\u010dani in Tr\u017ea\u010dani?\u201c (115-134); Katarina Gerometta, \u201e\u00bbPisma konzervatora\u00ab: konzervatorsko djelovanje Pietra Kandlera\u201c (135-146); Luka Tidi\u0107, \u201eProblematika hrvatskoga \u0161kolstva u Istri na stranicama <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Na\u0161e sloge<\/i> (1870.\u20131880.)\u201c (147-171); David Di Paoli Paulovich, \u201eMusica e canti d\u2019espressione popolare di area latino-veneta in Istria e a Zara. Generi vocali e bibliografia\u201c (173-203); Alessandra Argenti Tremul, \u201eIl Capodistriano del dopoguerra nelle fronti d\u2019archivio conservate in Slovenia e Croazia\u201c (205-219).<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify;line-height:150%\"><span style=\"font-size:14.0pt;line-height:150%;color:black\"><span style=\"mso-tab-count: 1\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Druga i op\u0161irnija cjelina ovoga broja <i style=\"mso-bidi-font-style: normal\">Histrije<\/i> nosi naslov \u201eOcjene, prikazi, izvje\u0161\u0107a\u201c; tu su okupljeni tekstovi velikog broja autora s osvrtima na knjige, nove brojeve \u010dasopisa, zbornike radova, kataloge izlo\u017ebi i desetak tekstova o raznim znanstvenim i stru\u010dnim skupovima te drugim doga\u0111ajima. Tako je me\u0111u mnogim tekstovima svoje mjesto na stranicama <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Histrije<\/i> na\u0161ao i tekst Danijele Doblanovi\u0107 o knjizi Miroslava Berto\u0161e <i style=\"mso-bidi-font-style: normal\">Doba nasilja, doba straha. Vojnici-plja\u010dka\u0161i, seljaci-zarobljenici i doseljenici-nasilnici u Istri 16. i 17. stolje\u0107a<\/i> te osvrt Igora Dude na izlo\u017ebu <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Vali\u017ee &amp; de\u0161tini<\/i> u organizaciji Etnografskoga muzeja Istre. <\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify;line-height:150%\"><span style=\"font-size:14.0pt;line-height:150%;color:black\"><span style=\"mso-tab-count: 1\">&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; <\/span>Pod naslovom \u201eAktivnost Istarskoga povijesnog dru\u0161tva \u2013 Societ\u00e0 storica Istriana u 2011. godini\u201c Milan Rado\u0161evi\u0107 i Mihovil Dabo istaknuli su raznovrsnu i bogatu aktivnost Dru\u0161tva koja je rezultirala i priljevom novih \u010dlanova, mahom zaposlenika u \u0161kolstvu, visokom obrazovanju i znanosti te arhivskim i muzejskim ustanovama. Dvojica su autora opisala i rad na zna\u010dajnim projektima poput izdavanja \u010dasopisa, organizacije Me\u0111unarodnog znanstvenog skupa \u201e150 godina od uspostave Istarskog pokrajinskog sabora u Pore\u010du\u201c (13-15. listopada 2011), pokretanja i odr\u017eavanja mre\u017ene stranice Dru\u0161tva, digitalizacije historijskih \u010dasopisa (upravo je digitaliziran <i style=\"mso-bidi-font-style:normal\">Vjesnik istarskog arhiva<\/i>), prikupljanja povijesnih fotografija, pokretanja emisije o istarskoj povijesti na regionalnoj televiziji, prikupljanja usmenih svjedo\u010danstava Istrana koji su pre\u017eivjeli sabirne i zarobljeni\u010dke logore u Drugom svjetskom ratu, predstavljanja knjiga povijesne tematike i drugih. Za kraj je ostavljen tekst Roberta Matija\u0161i\u0107a \u201eVesna Girardi Jurki\u0107 (15. sije\u010dnja 1944. \u2013 25. kolovoza 2012.). In memoriam\u201c, posve\u0107en \u010dlanici Dru\u0161tva koja je nenadano preminula 2012. godine.<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:justify;line-height:150%\"><span style=\"font-size:14.0pt;line-height:150%;color:black\">&nbsp;<\/span><\/p>\n<p class=\"MsoNormal\" style=\"text-align:right;line-height:150%\" align=\"right\"><span style=\"font-size:14.0pt;line-height:150%;color:black\">Luka Tidi\u0107<\/span><\/p>\n<p>  <!--[if gte mso 9]><xml>  <w:LatentStyles DefLockedState=\"false\" LatentStyleCount=\"156\">  <\/w:LatentStyles> <\/xml><![endif]--><!--[if gte mso 10]> \n\n<style>  \/* Style Definitions *\/  table.MsoNormalTable \t{mso-style-name:\"Table Normal\"; \tmso-tstyle-rowband-size:0; \tmso-tstyle-colband-size:0; \tmso-style-noshow:yes; \tmso-style-parent:\"\"; \tmso-padding-alt:0cm 5.4pt 0cm 5.4pt; \tmso-para-margin:0cm; \tmso-para-margin-bottom:.0001pt; \tmso-pagination:widow-orphan; \tfont-size:10.0pt; \tfont-family:\"Times New Roman\"; \tmso-ansi-language:#0400; \tmso-fareast-language:#0400; \tmso-bidi-language:#0400;} <\/style>\n\n <![endif]--><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2042","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53458,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53458","url_meta":{"origin":2042,"position":0},"title":"Poziv za dostavu radova \u2013 Cris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci (2026.)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo autore da do 15. listopada 2026. godine po\u0161alju svoje radove (znanstvene, prethodna priop\u0107enja, pregledne radove, stru\u010dne) za objavu u 28. broju znanstveno-stru\u010dnog \u010dasopisa Cris.\u00a0 \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci Cris okuplja niz vrsnih znanstvenika i stru\u010dnjaka, objavljuju\u0107i njihova istra\u017eivanja iz raznih tema, vezanih uz povijest i povijesti srodnih znanstvenih disciplina.\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54373,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54373","url_meta":{"origin":2042,"position":1},"title":"Pierre Charbonnier \u2013 \u201eObilje i sloboda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Pierre Charbonnier autor je knjige Obilje i sloboda, koju je na hrvatski jezik prevela Milena Ostoji\u0107. Charbonnier je u knjizi analizirao povezanost modernih politi\u010dkih ideja s poimanjem prirode i okoli\u0161a te na koji na\u010din klimatske promjene mijenjaju temelje suvremenih demokratskih i emancipacijskih projekata.\u00a0 O knjizi:\u00a0 U obliku maestralnog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Obilje-i-sloboda.webp?fit=1200%2C867&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54085,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54085","url_meta":{"origin":2042,"position":2},"title":"Drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Od 17. do 19. lipnja 2026. Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u organizira drugo izdanje festivala \u201cProtiv zaborava\u201d, posve\u0107enog kulturi sje\u0107anja, ljudskim pravima i dru\u0161tvenoj odgovornosti. Festival okuplja istra\u017eiva\u010de_ice, umjetnike_ice, novinare_ke, aktiviste_ice i predstavnike_ice civilnog dru\u0161tva s ciljem otvaranja prostora za dijalog o naslje\u0111u devedesetih godina, izazovima suo\u010davanja s\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/protiv_zaborava-web.png?fit=937%2C703&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54570,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54570","url_meta":{"origin":2042,"position":3},"title":"Historiografsko mi\u0161ljenje \u2013 Jay Winter: Potpuna ti\u0161ina o usta\u0161ama je neprihvatljiva","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u201cS godinama suo\u010dio sam se, poput svih nas, s ti\u0161inom dr\u017eava. Sve se dr\u017eave upu\u0161taju u potiskivanje lo\u0161ih narativa. Pri\u010da o usta\u0161ama bila je ne\u0161to \u0161to je Tu\u0111man htio umanjiti, htio je da ne bude toliko zna\u010dajna koliko ju je Tito u\u010dinio zna\u010dajnom. Do odre\u0111ene mjere, razumijem Tu\u0111manove razloge za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Winter.jpg?fit=1166%2C720&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54309,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54309","url_meta":{"origin":2042,"position":4},"title":"Tena Korkut \u201eU ime pradjeda\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Koncem 2025. godine u nakladi Koordinacije \u017eidovskih op\u0107ina u Republici Hrvatskoj iza\u0161la je knjiga \u201eU ime pradjeda\u201c autorice Tene Korkut, o njenom pretku Davidu Meislu, nadkantoru i voditelju Prvog hrvatskog pjeva\u010dkog dru\u0161tva \u201cZora\u201d.\u00a0 O knjizi Muzikologinja Tamara Jurki\u0107 Sviben istaknula je da je knjiga U ime pradjeda autorice Tene Korkut\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/U-ime-pradjeda.jpg?fit=480%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":2042,"position":5},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2042","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2042"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2042\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2042"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2042"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2042"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}