{"id":2041,"date":"2013-02-19T23:00:05","date_gmt":"2013-02-19T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2041"},"modified":"2018-02-15T09:47:25","modified_gmt":"2018-02-15T09:47:25","slug":"tomislav-bali-odgovor-zvonimiru-despotu-i-danijelu-taticu-na-reagiranja-povodom-prikaza-knjige-o-seljackoj-buni-1573-godine","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2041","title":{"rendered":"Tomislav Bali – Odgovor Zvonimiru Despotu i Danijelu Tati\u0107u na reagiranja povodom prikaza knjige o selja\u010dkoj buni 1573. godine"},"content":{"rendered":"
Objavljujemo odgovor na\u0161eg suradnika i autora Tomislava Balija, mag. hist., na o\u0161tre i neprimjerene reakcije autor\u00e2 prikazane knjige na blogu Zvonimira Despota na <\/span>www.vecernji.hr.<\/span><\/a> <\/span><\/div>\n
\n

Urednik portala nema namjeru tro\u0161iti rije\u010di na odgovor na objede \u0161to ih je Z. Despot iznio u svome “Otvorenom pismu” na ra\u010dun njega i njegovih bliskih suradnika, a koje nemaju apsolutno nikakve veze s kritikama koje je na ra\u010dun knjige iznio Tomislav Bali.
\n<\/span><\/p>\n

\n

prof. dr. Damir Agi\u010di\u0107<\/span><\/span><\/p>\n

<\/p>\n

Odgovor Zvonimiru Despotu i Danijelu Tati\u0107u <\/b><\/p>\n

na reagiranja povodom prikaza knjige o selja\u010dkoj buni 1573. godine<\/b><\/p>\n

\n

Gospodine Despot i gospodine Tati\u0107,<\/p>\n

Povodom na\u0161ih rasprava na blogu “Bumerang pro\u0161losti” (http:\/\/blog.vecernji.hr\/zvonimir-despot), postavit \u0107u Vam za po\u010detak par retori\u010dkih pitanja. Dakle, po \u010demu se situacija kad Stephen E. Ambrose re\u010denicama…<\/p>\n

“Up, up, up he went, until he got above the clouds. No amount of practice could have prepared the pilot and crew for what they encountered \u2013 B-24s, glittering like mica, were popping out of the clouds over here, over there, everywhere.”<\/p>\n

\u00a0…plagira Childersove re\u010denice…<\/p>\n

\u00a0“Up, up, up, groping through the clouds for what seemed like an eternity. [. . .] No amount of practice could have prepared them for what they encountered. B-24s, glittering like mica, were popping out of the clouds all over the sky.”<\/p>\n

\n

…ili kad Ambose re\u010denicama…<\/p>\n

\n

“Fewer than one out of ten Americans, about half a million people, lived west of the Appalachian Mountains, but as the Whiskey Rebellion had shown, they were already disposed to think of themselves as the germ of an independent nation that would find its outlet to the world marketplace not across the mountains to the Atlantic Seaboard, but by the Ohio and Mississippi river system to the Gulf of Mexico.”<\/p>\n

\n

…plagira Adamsove re\u010denice…<\/p>\n

\n

“The entire population, both free and slave, west of the mountains, reached not yet half a million; but already they were partly disposed to think themselves, and the old thirteen States were not altogether unwilling to consider them, the germ of an independent empire, which was to find its outlet, not through the Alleghenies to the seaboard, but by the Mississippi River to the Gulf.<\/span>“<\/p>\n

 <\/p>\n

…razlikuje od situacije (navodim samo jedan primjer) kad Vi re\u010denicama…<\/p>\n

\n

\u00a0“Ustanak je buknuo na ugovoreni znak u no\u0107i izme\u0111u 28. i 29. sije\u010dnja 1573. godine. Na Cesargradskom vlastelinstvu ustanici su u \u010detvrtak 29. sije\u010dnja prvi ustali, a njima su se odmah pridru\u017eili ustani\u010dki odredi sa Susedgradsko-stubi\u010dkog vlastelinstva.”<\/p>\n

\u00a0…”posu\u0111ujete” Adam\u010dekove re\u010denice…<\/p>\n

\u00a0“Buna je planula na ugovoreni znak u no\u0107i izme\u0111u 28. i 29. sije\u010dnja 1573. U \u010detvrtak 29. sije\u010dnja ustali su kmetovi cesagradskog vlastelinstva. Cesargra\u0111anima su se odmah pridru\u017eili ustani\u010dki odredi sa Susjedgrada i Stubice.”?<\/p>\n

\n

Nije li u oba slu\u010daja rije\u010d o neprihvatljivom postupku indirektnog plagijata u kojem “se ne preuzme doslovno ne\u010diji tekst, ve\u0107 se zamijene neke rije\u010di ili fraze kako bi ga se malo izmijenilo ili se kombiniraju dijelovi razli\u010ditih re\u010denica” (Z. Nikoli\u0107 , Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum<\/i>, Zagreb, 2008., str. 61)? Napominjem da je Ambrose tako\u0111er naveo autora kojeg plagira u bibliografiji, ba\u0161 kao i Vi. Tako\u0111er, Ambrose poput Vas prilikom preuzimanja nije eksplicitno u kontekstu spornih re\u010denica naveo od koga ih preuzima. Stoga me zanima kako autor koji potpisuje slu\u017ebenu biografiju Dwighta D. Eisenhowera mo\u017ee biti prokazan kao plagijator (niz drugih primjera Ambroseovih plagijata mo\u017ee se vidjeti na http:\/\/hnn.us\/articles\/504.html) i to zauvijek ostaje u njegovoj biografiji, dok za Despota i Tati\u0107a to ne vrijedi? Za\u0161to Despot i Tati\u0107 ne mogu biti plagijatori prema istim kriterijima koji vrijede za Ambrosea, ve\u0107 se odmah kre\u0107e s hajkom da iza svega stoje “crveni”? Napominjem jo\u0161 jednom da se radi o retori\u010dkim pitanjima.<\/p>\n

Ukratko o nekim drugim stvarima. O Va\u0161em postupanju sa izvorima dovoljno je re\u010deno u prikazu te u komentarima koje sam objavio na Va\u0161em blogu. Iskreno se nadam da ne\u0107ete nekom svojom budu\u0107om “knjigom” krenuti dublje u pro\u0161lost, npr. prema hrvatskoj povijesti ranoga srednjega vijeka. Jo\u0161 bi se moglo dogoditi da npr. Einhardove ili Gottschalkove zapise o situaciji na jadranskoj obali u 9. stolje\u0107u “diskreditirate” kao “glasine” kao \u0161to to gospodin Tati\u0107 u svom odgovoru meni \u010dini sa svim izvorima koje je objavio Schulze. Ispada da prema Va\u0161im kriterijima od hrvatske povijesti ranoga srednjega vijeka ne bi ostalo ni\u0161ta osim onoga \u0161to je zapisano na epigrafskim spomenicima. Nadam se da mi ne\u0107ete zamjeriti ovo kratko putovanje u distopiju, no bolje sprije\u010diti nego lije\u010diti. Iako mislim da je ve\u0107 kasno. Naime, netko tko pro\u010dita Va\u0161u tvrdnju da je Ladislav Arpadovi\u0107 (1077.-1095.) bio ugarsko-hrvatski kralj mogao bi se zapitati gdje su nestali Zvonimir i Stjepan II. za koje se obi\u010dno uzima da su bili hrvatski kraljevi tijekom Ladislavove vladavine u Ugarskoj.<\/p>\n

Dakle, ne koristite sve relevantne izvore. Zaboravite (za)sad izvore o broju pobunjenika, govorim prvenstveno o tzv. “Oki\u0107kom programu” pokraj kojeg ste pro\u0161li kao “pored turskog groblja” i sl. Ne znam da li znate, no ako se pravite da izvora nema, on ne\u0107e sam od sebe odjednom uistinu nestati. Dalje, nemate teoretsku podlogu nastalu na temelju istra\u017eivanja suvremenih povjesni\u010dara i antropologa (valjda razumijete za\u0161to sam postavio pitanje o Hobsbawmu i Bloku). Pa kako Vas onda netko mo\u017ee smatrati kvalificiranim da napi\u0161ete “novu povijest” bune iz 1573. godine? Uzmite u ruke knjigu Catherine W. Bracewell o uskocima pa pogledajte kako se na ozbiljan i moderan na\u010din obra\u0111uju sli\u010dne teme. Mogli biste se iznenaditi.<\/p>\n

O\u010dito Vas krasi i primjetan nedostatak samokriti\u010dnosti jer se uporno postavljate kao da za Vas ne vrijede ista eti\u010dka pravila kao npr. za jednog od naj\u010ditanijih ameri\u010dkih povjesni\u010dara ili neke od sada ve\u0107 biv\u0161ih njema\u010dkih ministara i politi\u010dara (vidi http:\/\/dw.de\/p\/17bAl). Te kriterije i pravila zanata povjesni\u010dara (ponovno koristim ovaj prekrasni izraz koji je besmrtnim u\u010dinio Marc Bloch) nisam ja izmislio pa da Vam smetaju, ve\u0107 ih je utvrdila struka kojoj i sami pripadate. Stoga Vas moram upitati \u2013 za koga Vi dr\u017eite svoje \u010ditatelje? Mislite li zbilja ovakvim svojim postupcima doprinijeti boljem razumijevanju hrvatske povijesti? Razmislite kakvu poruku \u0161aljete \u2013 na\u010delno rogoborite protiv “jugohistorije”, a ne mo\u017eete sastaviti nekoliko re\u010denica u nizu da ne koristite njezine spoznaje (o na\u010dinu na koji to radite dovoljno sam rekao). Oprostite, ali to je jednostavno dvoli\u010dno. Ili kako je rekao Johannes Peter M\u00fcller: “Tko obe\u0107aje da \u0107e sagraditi ku\u0107u, pa joj udara temelje na pijesku ili pravi ku\u0107u od karata, taj je varalica”.<\/p>\n

\u00a0Nemojte misliti da ne razumijem za\u0161to Vam je te\u0161ko prihvatiti, a kamoli priznati da je dobar dio “knjige” kojoj ste autori plagijat. Naime, to je profesionalna sramota s kojom \u0107ete Vi \u017eivjeti, ne ja. To je tako, koliko god se Vi ljutili, gospodine Tati\u0107 i gospodine Despot. Ja mirno spavam te se ni\u010deg ne bojim ili sramim u vezi prikaza Va\u0161e knjige. Zanimljivo, nitko od ljudi koji su komentirali cijelu ovu raspravu na blogu “Bumerang pro\u0161losti” (naj\u010ditaniji blog u 2012. godini, ka\u017ee gospodin Despot u jednom postu) do ovog trenutka (pi\u0161em ovo u 09:16 20. velja\u010de 2013.) nije ozbiljnije (“stoi\u010dki”?!) stao u Va\u0161u obranu, dok su za moj prikaz neki ipak ustvrdili da donosi “smislene i argumentirane kritike” ili da je kritika “argumentirana, racionalna, potkrijepljena dokazima i izrazito akademska”. Jest da uzorak nije ba\u0161 velik, no ipak je donekle znakovit, zar ne? Ne sumnjam da \u0107e s vremenom u obliku posta na Va\u0161em blogu osvanuti reagiranje na moj prikaz iz tre\u0107e ruke. Neka, argumentirano reagiranje nikad nikoga nije ubilo. Samo se nadam da \u0107e ta osoba uspjeti dokazati da niste plagijatori te da ne \u010dinite niz drugih metodolo\u0161kih gre\u0161aka. Iako nekako sumnjam u to.<\/p>\n

\u00a0O gospodinu Despotu \u0107u napisati da je o\u010dito mnoge razo\u010darao svojom neprimjerenom i negospodskom reakcijom, jer da ima ikakve ozbiljne argumente koji bi opovrgnuli moj prikaz, ne sumnjam da bi ih odmah naveo. “Otvoreno pismo” (http:\/\/blog.vecernji.hr\/zvonimir-despot\/2013\/02\/19\/otvoreno-pismo-uredniku-damiru-agicicu-i-internetskom-portalu-www-historiografija-hr\/) koje je sastavio jasno pokazuje da njegova izjava “kao i dosad, u svome pisanju klonim se bilo kakvih osobnih diskvalifikacija, nego nastojim pisati isklju\u010divo pose\u017eu\u0107i za \u010dinjenicama” (vidi: http:\/\/blog.vecernji.hr\/zvonimir-despot\/o-blogu\/) nije ni\u0161ta drugo nego jeftina floskula. Na tragu tog “Otvorenog pisma” je i upis na jednoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei gdje gospodin Despot navodi da ja kao “web dizajner i odr\u017eavatelj” “stoi\u010dki” sa ostalima stojim “na braniku jugohistorije” “crvenog pogleda na stvarnost”. Zanimljivo je da se gospodin Despot na istoj dru\u0161tvenoj mre\u017ei netom prije objave tog komentara \u017ealio da odre\u0111ene interpretacije nekih njegovih kolumni vrijede kao dokaz “da u Hrvatskoj na svim razinama i dalje vlada Titov mentalitet vladanja \u2013 ili si za mene ili protiv mene. Za\u0161to netko ne bi bio svoj?” Iznimno je znakovito da je prvom prilikom postupio u skladu sa istim mentalitetom na koji se \u017eali. Na daljnju raspravu s takvom osobom ne treba tro\u0161iti rije\u010di niti mu vi\u0161e odgovarati. Napomenut \u0107u jo\u0161 samo da je na\u0161a rodna Koprivnica dala mnoge sjajne i prije svega korektne povjesni\u010dare. On to nije.<\/p>\n

\u00a0Toliko od mene i zbogom!<\/p>\n

\u00a0Tomislav Bali<\/p>\n

Zagreb, 20. velja\u010de 2013.<\/p>\n

<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-2041","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":2041,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52651,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52651","url_meta":{"origin":2041,"position":1},"title":"Promocija knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d u Sarajevu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knji\u017eevni korner poziva na promociju knjige Emira O. Filipovi\u0107a \u201cVite\u0161tvo u srednjovjekovnoj Bosni\u201d koja \u0107e se odr\u017eati u srijedu, 29. aprila 2026. u 18 sati u Evropskoj ku\u0107i kulture i nacionalnih manjina (Austrijska ku\u0107a) u Sarajevu. Na promociji \u0107e govoriti Mirsad Sijari\u0107, Ema Mazrak i autor, a moderirat \u0107e Nikola\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vitestvo.jpg?fit=1080%2C565&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":2041,"position":2},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":2041,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2041,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2041,"position":5},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2041","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2041"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2041\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8392,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2041\/revisions\/8392"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2041"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2041"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2041"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}