{"id":20400,"date":"2020-04-20T10:30:03","date_gmt":"2020-04-20T10:30:03","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20400"},"modified":"2020-04-20T10:31:01","modified_gmt":"2020-04-20T10:31:01","slug":"andrej-rodinis-veoma-ponosni-emeritus-prof-ddr-azem-kozar","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20400","title":{"rendered":"Andrej Rodinis – Veoma ponosni emeritus prof. ddr. Azem Ko\u017ear"},"content":{"rendered":"

 <\/p>\n

VEOMA PONOSNI EMERITUS PROF. DDR. AZEM KO\u017dAR<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Pod istim naslovom kao i prof. dr. Izet \u0160aboti\u0107, “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa”, javio se i prof. ddr. Azem Ko\u017ear, emeritus.[1]<\/a> Agresivniji u primjeni taktike skretanja pozornosti s problema rasprave, osuo je nesnosniju dreku i histeriju, ali i neo\u010dekivano vrije\u0111anje. Uznemireni emeritus ruga se mom fizi\u010dkom izgledu (“bledunjavi lik neutralnog pogleda”); moje dru\u0161tvo naziva “alkoholiziranim grupicama”; ga\u0111a se dijagnozama i normalno\u0161\u0107u; \u017eivoga me tjera u pakao\/d\u017eehenem itsl., a dok povremeno nastupa i u prvom licu mno\u017eine, meni se obra\u0107a u drugom licu jednine (na “ti”).<\/p>\n

Emeritus Ko\u017ear reagira na “ni\u010dim izazvane, bez bilo kakvog povoda, pisanije Andreja Rodinisa u pomenutom tekstu”, iako je iz samoga naslova pomenutog teksta povod jasan (Tekst Nedima Zahirovi\u0107a o lopovluku Ko\u017earova farizeja Senaida Had\u017ei\u0107a). Ako se nekako i mo\u017ee prihvatiti da je moj tekst brutalan i ciljan “napad”, svakako je bez osnove emeritusovo cmizdranje da je to “poku\u0161aj diskreditacije” cjelokupnoga njegova rada i doprinosa. On je diskreditirao sam sebe, upravo time \u0161to se upustio u plagiranje, i nema tih poznatih i priznatih histori\u010dara i arhivista, na ne znam kakvim “nau\u010dnim” skupovima, koji mogu dokazati suprotno, samo ako po\u0161teno uporede njegove s ud\u017ebenicima opelje\u0161enih autora. I zato je ba\u0161 zanimljivo da se emeritus Ko\u017ear odlu\u010dio zakloniti za debeli zbornik radova s “nau\u010dnog” skupa o njemu, iz davne 2011. godine, kao kona\u010dni<\/em> sud o tomu tko je i \u0161to je on, a “iz kojeg gosp. Rodinis problematizira neke tekstove” – Ja nisam problematizirao neke, ve\u0107 samo jedan, Had\u017ei\u0107ev tekst o ud\u017ebenicima, pa se \u010dini da emeritus sam provocira da se problematiziraju i neki drugi tekstovi, recimo kroz pitanje kompetencija<\/em>, kojima se ovi profesori dr. \u0160aboti\u0107 i ddr. Ko\u017ear razbacuju kao nezara\u0111enim parama.<\/p>\n

Kao i prof. dr. Izet \u0160aboti\u0107, sad gnjavatorski i teatralno, sad egzaltirano i histeri\u010dno, i emeritus Ko\u017ear mi osporava kompetencije kada upozoravam da je plagirao: “Ako se zna da gospodin Rodinis nema nikakve kompetencije za sadr\u017eaje iz historije, didaktike i metodike nastave, dakle nastupa krajnje amaterski i diletantski, a uz to i veoma drsko, onda i nema potrebe ni smisla osvrtati se na njegova stajali\u0161ta o ud\u017ebenicima iz historije”.<\/p>\n

A ipak, kao \u0161to je i prof. dr. Izet \u0160aboti\u0107 napisao “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa” radi stvari koje smatra nepotrebnim i beskorisnim, Azem Ko\u017ear napisao je “Odgovor na tekst Andreja Rodinisa” bez potrebe i smisla (naro\u010dito bez smisla!). I to, kako se prenema\u017ee, “\u010ditateljstva radi”. E, pa \u010ditateljstvo, pripremi se!<\/p>\n

Emeritus Azem Ko\u017ear \u010ditateljstvu jasno ka\u017ee: “navodim da sam veoma ponosan<\/strong> na te ud\u017ebenike, na funkciju koju su imali, jer u njima nema ni\u0161ta nenau\u010dno, neprimjereno, nekorektno prema autorima kori\u0161tene litrature<\/strong> i sl.” (istaknuo A. R.). A meni je itekako neznanstveno, neprimjereno i nekorektno sa\u017eeti knjigu Mirjane Gross iz 1976. i prepisati cijelu skriptu po predavanjima Sime \u0106irkovi\u0107a iz 1975. godine, krijum\u010darski prilago\u0111avaju\u0107i istu bosanskom hajvanu, pardon insanu, \u0161to \u0107u ilustrirati izborom najurnebesnijih primjera:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\u0106irkovi\u0107, str. 30-31<\/td>\nKo\u017ear, str. 64<\/td>\n<\/tr>\n
Natpis na nekom egipatskom hramu u kome se proslavlja vladalac koji ga je podigao ra\u010duna se u tradiciju, sam hram je ostatak… Jedan isti izvor mo\u017ee, i to je dosta \u010dest slu\u010daj, spadati i u ostatke i u tradiciju, zavisno od ta\u010dke gledi\u0161ta. Jedna narodna pesma iz usko\u010dkog ciklusa<\/strong> na primer, spada u tradiciju ukoliko \u0161to svesno te\u017ei da proslavi uskoke i opeva njihove borbe, ista ta pesma, me\u0111utim, kao rezultat kulturnog stanja svoga vremena, kao svedo\u010danstvo o jednom ukusu, kao ogledalo u kome se odslikavaju ideali jedne sredine, spada u ostatke.<\/td>\nNatpis na nekom egipatskom hramu u kome se proslavlja vladalac koji ga je podigao \u015fvrstava se u tradiciju, a sam hram je ostatak. Jedan isti izvor mo\u017ee, i to je dosta \u010dest slu\u010daj, spadati i u ostatke i u tradiciju, zavisno od ta\u010dke gledi\u0161ta. Jedna kraji\u0161ka muslimanska epska pjesma (npr. o Muji i Halilu)<\/strong> spada u tradiciju ukoliko \u0161to svjesno te\u017ei da proslavi te li\u010dnosti i opjeva njihove borbe. Ista ta pjesma, nastala kao rezultat kulturnog stanja svoga vremena, kao svjedo\u010danstvo o jednom ukusu, kao ogledalo u kome se odslikavaju ideali jedne sredine, spada u ostatke.<\/td>\n<\/tr>\n
\u0106irkovi\u0107, str. 32<\/td>\nKo\u017ear, str. 65<\/td>\n<\/tr>\n
Ili drugi primer. Du\u0161anov zakonik<\/strong> je izvor za \u010ditavu srpsku<\/strong> istoriju XIV veka i za istoriju prava, dru\u0161tva, ure\u0111enja, privrede itd.<\/td>\nIli drugi primjer. Povelja Kulina bana<\/strong> je izvor za \u010ditavu bosansku<\/strong> historiju 12. stolje\u0107a: za historiju prava, dru\u0161tvenog ure\u0111enja, privrede itd.<\/td>\n<\/tr>\n
\u0106irkovi\u0107, str. 52<\/td>\nKo\u017ear, str. 77<\/td>\n<\/tr>\n
Na primer, jedna istorija Srba<\/strong> ne mo\u017ee sadr\u017eati sve \u0161to je napisano o istoriji gradova.<\/td>\nNpr. jedna historija BiH<\/strong> ne mo\u017ee sadr\u017eati sve \u0161to je napisano o historiji pojedinih gradova.<\/td>\n<\/tr>\n
Iza \u010dlanka Beograd<\/strong>, na primer, nalazi se spisak glavnih dela o Beogradu<\/strong>.<\/td>\nNpr. iza \u010dlanka Sarajevo<\/strong> nalazi se pregled glavnih radova o Sarajevu<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
\u0106irkovi\u0107, str. 58<\/td>\nKo\u017ear, str. 79<\/td>\n<\/tr>\n
Zatim je popisan svaki sud posebno sa naslovom (imenom ustanove), grani\u010dnim godinama iz kojih ima gra\u0111u i, naj\u010de\u0161\u0107e, brojem jedinica. Na primer, Sreski sud u Kragujevcu<\/strong> 1880-1903 (350 fascikla)<\/strong><\/td>\nZatim je popisan svaki sud posebno sa punim nazivom, grani\u010dnim godinama iz kojih ima gra\u0111u i, naj\u010de\u0161\u0107e, brojem jedinice. Npr. Kotarski \u0161erijatski sud Tuzla<\/strong> 1899-1943 (kutija 18, knjiga 2)<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
\u0106irkovi\u0107, str. 126<\/td>\nKo\u017ear, str. 118<\/td>\n<\/tr>\n
Ima dalje obja\u0161njenja koja pojedina\u010dnu pojavu uklju\u010duju u jednu op\u0161tije poznatu istorijsku pojavu. “U Srbiji je posle Du\u0161anove<\/strong> smrti<\/strong> do\u0161lo do feudalne razdrobljenosti”…<\/td>\nIma, dalje, obja\u0161njenja koja pojedina\u010dnu pojavu uklju\u010duju u jednu op\u0161te poznatu historijsku pojavu. Npr. “U Bosni je poslije Tvrtkove smrti<\/strong> do\u0161lo do feudalne razdrobljenosti”…<\/td>\n<\/tr>\n
\u0106irkovi\u0107, 62<\/td>\nKo\u017ear, 81-82<\/td>\n<\/tr>\n
Svaku publikaciju takve biblioteke dobijaju na osnovu Zakona o obaveznom primerku. U Srbiji<\/strong> Narodna biblioteka dobija obavezni primerak te se u njoj mo\u017ee na\u0107i sve \u0161to je u na\u0161oj zemlji \u0161tampano posle rata.<\/td>\nSvaku publikaciju takve biblioteke dobijaju na osnovu zakona o obaveznom primjerku. U BiH<\/strong> je to Narodna i univerzitetska biblioteka BiH u kojoj se mo\u017ee na\u0107i sve \u0161to je u na\u0161oj zemlji \u0161tampano poslije drugog svjetskog rata.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Ako uzmemo u obzir i ovu usporedbu:<\/p>\n\n\n\n\n
\u0106irkovi\u0107, str. 77<\/td>\nKo\u017ear, str. 90<\/td>\n<\/tr>\n
Kod nas<\/strong> se za sada izu\u010dava samo latinska paleografija.<\/td>\nU BiH <\/strong>se zasada izu\u010dava samo latinska paleografija.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\u010ditateljstvo bi se moglo \u0161okirati pitanjem \u0161to <\/em>su uop\u0107e studenti (na)u\u010dili od ovoga profesora?! Je li se ikada itko, nadasve kompetentan, u toj BiH zapitao: 1) gdje <\/em>se to u BiH izu\u010dava latinska paleografija; 2) je li istina da se u BiH izu\u010dava samo<\/em> latinska paleografija i iznad svega 3) izu\u010dava li se igdje<\/em> u BiH, da prosti\u0161, latinska paleografija?<\/p>\n

Pa ipak, kao meni najstra\u0161niju, s \u010ditateljstvom moram podijeliti ovu usporedbu:<\/p>\n\n\n\n\n
\u0106irkovi\u0107, str. 57<\/td>\nKo\u017ear, str. 78<\/td>\n<\/tr>\n
Skup svih spisa nastalih u toku rada jedne ustanove (u naj\u0161irem smislu re\u010di) ili u toku rada nekog odeljenja koje je imalo zasebnu registraturu, naziva se u arhivistici arhivski fond.<\/td>\nSkup svih spisa nastalih u toku rada jedne registrature \u010dini arhivski fond te registrature.<\/p>\n

 <\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

budu\u0107i da sam iz iste s tugom spoznao da je jedan povjesni\u010dar, koji se nije bavio arhivistikom, jo\u0161 sredinom sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a BOLJE<\/em> objasnio jedan osnovni arhivisti\u010dki termin, nego \u0161to \u0107e to cijelih dvadeset godina poslije uraditi dugogodi\u0161nji direktor tuzlanskog arhiva (sam navodi da je u struci od 1984.) i uskoro (1998.) doktor arhivistike.<\/p>\n

Emeritus Ko\u017ear je poveo \u010ditateljstvo u devedesete godine pro\u0161loga stolje\u0107a, u ekskurs o stasavanju Odsjeka za historiju Filozofskoga fakulteta u Tuzli: o opasnostima i isku\u0161enjima na tom putu; o nastavnim planovima i programima; o potrebama studenata; o borbi protiv deformacija razumom i znanjem, itd., itsl., da bi ba\u0161 u taj kontekst smjestio nastanak svojih ud\u017ebenika: “Historiografske literature, posebno ud\u017ebeni\u010dke, je ina\u010de nedostajalo u Bosni i Hercegovini, posebno za neke historijske periode. Postavilo se pitanje: kako zadr\u017eati zavidan kriterij znanja u nedostatku relevantne literature? U takvoj situaciji ve\u0107ina nastavnika (uglavnom gostuju\u0107ih) je nastojala da napi\u0161e (priredi) skriptu, ili da studentima u\u010dini dostupnim svoja predavanja od kojih mnoga nisu dobila formu odobrene literature… U takvom stanju potreba je nastala i moja skripta iz Uvoda u historiju 1994., koja je i verificirana, te kasnije (u koautorstvu) i ud\u017ebenici iz Pomo\u0107nih historijskih nauka, Arhivistike, Metodike nastave historije i Historije BiH”.<\/p>\n

Kako smo iz gornjih tablica mogli vidjeti, “zavidan kriterij znanja” se zadr\u017eava i tako \u0161to srpski Du\u0161an postane bosanski Kulin ili Tvrtko; Beograd postane Sarajevo, a Kragujevac postane Tuzla?! A ja sam se, kako ka\u017ee veoma ponosni emeritus, na takav ud\u017ebenik “obru\u0161io”! I ne samo na njegov ud\u017ebenik, nego maltene i na cijeli njegov fakultet, jer on ka\u017ee da je meni takvo<\/em>, “stanje reda i rada zasmetalo”! Sva\u0161ta.<\/p>\n

Kroz isti taj kontekst odr\u017eavanja “zavidnog kriterija znanja”, veoma ponosni emeritus govori i o svojoj “Historiji Bosne i Hercegovine”, koja se te\u0161ko \u010dita ve\u0107 zbog nevi\u0111enog broja pravopisnih (“historijografija”<\/strong>) i tiskarskih (“svojne monarhije”, “kokordata” i sl.) gre\u0161aka. To je, kako \u010ditateljstvu reklamira emeritus, ud\u017ebenik u kojemu “klju\u010dne historiografske ocjene \u010dine citati iz djela renomiranih histori\u010dara (njih dvadesetak)”, ali da je renomiranih i \u0161ezdesetak, to ostaje ud\u017ebenik u kojemu su franjevci gradili “manastire”, \u010dasne sestre milosrdnice postale “milostive sestre”, a Vrhbosanska nadbiskupija “mitropolija”; \u0161tovi\u0161e, jedna od “\u010detiri mitropolije Hrvata” (Aferim, emerituse!). Tako, na jednom “nau\u010dnom” skupu jedan (kompetentni) povjesni\u010dar Senaid Had\u017ei\u0107 mo\u017ee konstatirati da “kada pi\u0161e o Bosni i Hercegovini, prof. Ko\u017ear, ne zapostavlja ni jedan segment njene pro\u0161losti”,[2]<\/a> ali i boljim \u0161kolarcima ostat \u0107e jasno da prof. o nekim segmentima te pro\u0161losti jednostavno pojma nema.<\/p>\n

Njegove “Pomo\u0107ne historijske nauke” nigdje nisam nazvao “besmislenim”, kako mu se u\u010dinilo, ali doista je zastra\u0161uju\u0107e koliko je prostora Azem Ko\u017ear u odgovoru meni posvetio Salihu Jalimamu! Iako je s\u00e2m uputio \u010ditateljstvo na njihovu polemiku, on se prisje\u0107a davnog sukoba na katedri (“tko tebe kamenom, ti njega kruhom” izvr\u0107e u nekakvu “narodnu” – “koga ti hljebom on tebe kamenom”), iznosi mi\u0161ljenje o njegovu liku i djelu, da bi na kraju \u010dovjeka kojega sam samo citirao proglasio mojim uzorom i u\u010diteljem. Valjda da nas lak\u0161e, o jednom tro\u0161ku, otpremi u pakao: “Za mene ste obojica u carstvu vanzemaljskom – pokojnici, sami Bog zna u kojem krugu PAKLA\/D\u017dEHENEMA. Za zle du\u0161e zasigurno u RAJU\/D\u017dENNETU nema mjesta” (Ovaj ispad emeritusa Ko\u017eara mu\u010dniji je ako se zna da Jalimam jeste <\/em>pokojnik).<\/p>\n

Nigdje nisam rekao da su njegove “Pomo\u0107ne historijske nauke i arhivistika” skrpljene “kao posljedica” javnog raskrinkavanja plagiranja, niti da su nastale “iz inata”. A na moje opa\u017eanje da u toj knjizi arhivistika nije obra\u0111ena “prvi put” nakon Antoljakove knjige iz 1971. (logi\u010dno, jer je pabir\u010deno postoje\u0107e gradivo), emeritus mi u maniru \u010dar\u0161ijskog jalija\u0161a vi\u010de: “Navedi naslove, gosp. Rodinisu, tih arhivisti\u010dkih ud\u017ebenika i arhivisti\u010dkih studija koje su do tada u BiH, za potrebe studenata i druge potrebe, napisane? Istinita je, dakle, konstatacija da je ba\u0161 to ura\u0111eno prvi put”.<\/p>\n

Ovdje bih emeritusu Azemu Ko\u017earu mo\u017eda mogao navesti da je u Tuzli 1995. godine objavljena knjiga mr. Azema Ko\u017eara “Arhivistika u teoriji i praksi”, koja po dr. Azemu Ko\u017earu “predstavlja stru\u010dno-znanstvenu publikaciju, prvu ove vrste u BiH”,[3]<\/a> ali njegova je zapovijed vrlo problemati\u010dna s obzirom na knjigu koju je s\u00e2m u predgovoru svoga ud\u017ebenika spomenuo: Ako je u vidu imao literaturu “u BiH”, a po svemu sude\u0107i jeste, za\u0161to je uop\u0107e spominjao knjigu Stjepana Antoljaka, hrvatskoga povjesni\u010dara, objavljenu u Kraljevu? A ja sam samo upozorio da arhivistika nije obra\u0111ena “prvi put” iz prostoga razloga \u0161to je pabir\u010dena postoje\u0107a literatura, ponajvi\u0161e “Priru\u010dnik iz arhivistike” (Zagreb, 1977.).<\/p>\n

Taj “Priru\u010dnik iz arhivistike” u Ko\u017earovom odgovoru postaje neprocjenjivo va\u017ean kao poveznica izme\u0111u svih prostota kojima me zasuo i izvje\u0161ta\u010dene superiornosti s koje mi poku\u0161ava – a sve \u010ditateljstva radi – dijeliti lekcije. O mom upozorenju da taj popabir\u010deni priru\u010dnik nije naveo u popisu kori\u0161tene literature, on najprije ka\u017ee: “Ovo je polje teorije zavjera, opsjednutost predrasudama, mr\u017enja koja gosp. Rodinisa uvodi u svijet halucinacija”, da bi nekoliko redaka ni\u017ee kazao: “Jedino u \u010demu si u pravu je \u010dinjenica da je ‘Priru\u010dnik iz arhivistike’ kori\u0161ten, a da, na\u017ealost, nije naveden u popisu literature. Za tu primjedbu se zahvaljujem, a autorima i izdava\u010du se izvinjavam. Ali to zasigurno nije ura\u0111eno namjerno, ve\u0107 sasvim slu\u010dajno, previ\u0111eno je, a ama ba\u0161 nikako iz razloga koje navodi\u0161. Dakle, kako vidi\u0161, ja nisam uop\u0107e sujetan.”<\/p>\n

Emeritus je, dakle, bez imalo sujete, uspio u istoj stvari na mene ispljunuti i zavjere i predrasude i mr\u017enju i halucinacije, a zatim priznati da sam u pravu i \u010dak mi se zahvaliti! I jo\u0161 uputiti ispriku autorima (pokojnim arhivistima) i izdava\u010du (Savezu dru\u0161tava arhivskih radnika Jugoslavije!). Ali sveudilj izbje\u0107i problem da je pabir\u010dio iz priru\u010dnika iz 1977. kako bi u Bosni 2004. arhivistiku obradio “prvi put” nakon knjige hrvatskog povjesni\u010dara iz 1971.<\/p>\n

 <\/p>\n

***<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Va\u017eno je podsjetiti, odnosno podcrtati da sam se u pomenutom tekstu bavio samo Ko\u017earovim ud\u017ebenicima koji figuriraju kao historiografski, a za \u0161to mi odbija svaku kompetenciju. Me\u0111utim, on je u odgovoru boji\u0161te pro\u0161irio i na arhivistiku uop\u0107e, isti\u010du\u0107i da ga poku\u0161avam diskreditirati i na tom polju. Bez ikakve potrebe pi\u0161e da ja prema projektu “Arhivska praksa” (godi\u0161nje arhivisti\u010dko savjetovanje) pokazujem “netrpeljivost, zavist i ljubomoru”; navodi da je iz arhivistike napisao preko stotinu radova i vi\u0161e knjiga, dobio brojna priznanja i doprinio opstanku Arhiva Bosne i Hercegovine. Ne\u010dasno u vatru gura cijelu struku, galame\u0107i da sam “sa distance od preko dvije hiljade kilometara osuo paljbu na svoju struku i biv\u0161e kolege”. Kao da su on, Izet \u0160aboti\u0107 i Sejdalija Gu\u0161i\u0107 moja struka i struka uop\u0107e<\/em>!<\/p>\n

“Na kraju,” – ovdje je du\u017ei citat doista va\u017ean – “neshvatljivo je, gosp. Rodinisu, da u vremenu od oko trinaest tvojih godina rada u Arhivu BiH, u kojem sam bio aktivan sudionik zbivanja u bh arhivistici, na nekim skupovima smo se i sretali, nikada nisi bilo \u0161ta osporavao od mojih arhivisti\u010dkih stajali\u0161ta, a sada su ti se ‘otvorili horizonti’. Vjerujem da su ti moji ud\u017ebenici, i drugi radovi, bili poznati i ranije, pa nisi reagirao. Do mene su jedino dopirale vijesti o tvojoj osobnoj mr\u017enji prema meni, koju si ispoljavao u alkoholoziranim grupicama u vrijeme arhivisti\u010dkih skupova, a svojevrsnu odbojnost si pokazivao i u vrijeme na\u0161ih rijetkih sretanja u Arhivu BiH, pri kojima si saginjao glavu a tek na moj pozdrav nevoljno odgovarao lakonski. Ali se nisi odlu\u010divao na bilo kakav dijalog ili polemiku.”<\/p>\n

Ovdje gospodin Ko\u017ear, shvatljivo, ra\u010duna na kratko\u0107u i druge op\u0107e zna\u010dajke bosanske pameti, pa moram podsjetiti da sam davne 2010. itekako osporio neka njegova stajali\u0161ta,[4]<\/a> a on <\/em>nije reagirao. Tek dvije godine poslije, u polemici sa \u0160abanom Zahirovi\u0107em, kazat \u0107e kako mu “neki re\u017eimski arhivisti poturaju tezu o… osporavanju Arhiva i njegovog rada” i poru\u010diti da ga s tim Arhivom Bosne i Hercegovine “neke sitne du\u0161e… ne mogu zavaditi”.[5]<\/a> I kada se zna da do tog trenutka nije bilo nikakvih drugih osporavanja, \u0161to sam mogao zaklju\u010diti nego da je te rije\u010di uputio meni (koji pred njim, dakako, nikada nije saginjao <\/em>glavu!). Uostalom, u nekim njegovim kasnijim radovima ponovio je stajali\u0161ta koja sam osporavao. Ali, sve to nema nikakve veze s problemom iz teksta na koji odgovara.<\/p>\n

Zaklju\u010dno, treba primijetiti da i emeritus prof. ddr. Azem Ko\u017ear, kao i prof. dr. Izet \u0160aboti\u0107, spektakularne zgoditke zabija u vlastitu mre\u017eu. Ako mi za “sadr\u017eaje iz historije” kompetencije odri\u010de o\u010devidno prema kriteriju fakultetske diplome, \u0161to nam o smislenosti takvoga kriterija mogu re\u0107i neka mjesta iz zbornika radova “Pedago\u0161ki i nau\u010dni rad prof. dr. Azema Ko\u017eara” (2012.), zbornika koji je veoma ponosni emeritus na samom po\u010detku “Odgovora na tekst Andreja Rodinisa” postavio kao kona\u010dan i jedini relevantan sud o njegovu djelu? Kako, primjerice, bez obzira na kompetencije, za ozbiljno uzeti zbornik u kojemu pi\u0161e da je Azem Ko\u017ear “zaslu\u017ean \u0161to je arhivistika uzdignuta na stepen nauke”[6]<\/a> i da je Azem Ko\u017ear arhivistiku “sigurno uvrstio me\u0111u nau\u010dne discipline”?[7]<\/a> Samo, ni to nema veze s tekstom na koji odgovara.<\/p>\n

 <\/p>\n

Andrej Rodinis<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> https:\/\/historiografija.hr\/?p=20300<\/a><\/p>\n

[2]<\/a> Senaid Had\u017ei\u0107: “Ud\u017ebeni\u010dka historijska literatura prof. ddr. Azema Ko\u017eara”; u “Pedago\u0161ki i nau\u010dni rad prof. dr. Azema Ko\u017eara”, Zbornik radova, Tuzla 2012., 259.<\/p>\n

[3]<\/a> Usp. Azem Ko\u017ear: “Arhivistika u teoriji i praksi, knjiga druga”, Tuzla 2005., 118.<\/p>\n

[4]<\/a> “Za primjer svima – Analiza jedne tendenciozne ilustracije”; Gra\u0111a Arhiva Bosne i Hercegovine<\/em>, 2, Sarajevo 2010., 65-76.<\/p>\n

[5]<\/a> Azem Ko\u017ear: “Ponovo o Strategiji kulturne politike Bosne i Hercegovine”; Gra\u0111a Arhiva Bosne i Hercegovine<\/em>, 4, Sarajevo 2012., 58.<\/p>\n

[6]<\/a> “Pedago\u0161ki i nau\u010dni rad prof. dr. Azema Ko\u017eara”, Zbornik radova, Tuzla 2012., 23-24.<\/p>\n

[7]<\/a> Isto, 39.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20400","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52961,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52961","url_meta":{"origin":20400,"position":0},"title":"Predstavljanje prvoga sveska knjige \u201cIzvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju\u201d na Kliofestu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Izvori i konteksti. Rasprave o jadranskom srednjovjekovlju. Svezak I odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njeg Kliofesta u \u010detvrtak, 7. svibnja 2026. u 18 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a (Preradovi\u0107eva 5, Zagreb). Knjigu \u0107e pored autora, dr. sc. Ivana Basi\u0107a (Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu) predstaviti recenzent\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-7_5_2026-Izvori-i-konteksti.jpg?fit=1030%2C486&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":29969,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=29969","url_meta":{"origin":20400,"position":1},"title":"Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2022.","format":false,"excerpt":"Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavljuje izlazak iz tiska izdanja \u201eMikrohistorija. Pola stolje\u0107a inovacija\", prvog ove vrste na hrvatskom jeziku. Mikrohistorijska radionica Centra za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu (CKHIS) objavljuje izlazak iz tiska izdanja Mikrohistorija. Pola stolje\u0107a\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Mikrohistorija.jpg?fit=450%2C612&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":20400,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53815,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53815","url_meta":{"origin":20400,"position":3},"title":"Odr\u017eana II. sociohistorijska radionica na temu \u201e\u010cemu teorija?\u201c u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"28. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U organizaciji Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i Doktorskog studija Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. svibnja 2026. godine odr\u017eana je druga Sociohistorijska radionica pod naslovom \u201e\u010cemu teorija?\u201c. Ovogodi\u0161nja radionica otvorila je pitanje u kojoj je mjeri\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Radionica-FFOS.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54089","url_meta":{"origin":20400,"position":4},"title":"Snimka predavanja Darjana Godi\u0107a “Zbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na YouTube kanalu Hrvatskog instituta za povijest objavljena je snimka predavanja povjesni\u010dara Darjana Godi\u0107a \u201eZbivanja na Petrova\u010dkoj i Prijedorskoj cesti u kolovozu 1995. \u010cinjenice i narativi\u201c koje je odr\u017eano u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. u sklopu Festivala povijesti Kliofest. https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=laIkJIv4oEA","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Godic_predavanje.png?fit=1200%2C844&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54093,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54093","url_meta":{"origin":20400,"position":5},"title":"Srednja.hr: Razgovor sa Snje\u017eanom Koren o nastavi povijesti i povu\u010denom ud\u017ebeniku povijesti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"15. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"\"Iz brojnih,\u00a0uglavnom politi\u010dki motiviranih razloga, povijest je predmet koji je oduvijek izazovno podu\u010davati. Potvr\u0111uje to i Snje\u017eana Koren s Odsjeka za povijest pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. (...) U tom kontekstu prisje\u0107a se posljednjeg slu\u010daja povla\u010denja ud\u017ebenika povijesti za 4. razred gimnazije potkraj 2023. i po\u010detkom 2024. godine. Kao formalni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/snjezana-koren-povijest.webp?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20400","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20400"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20400\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20402,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20400\/revisions\/20402"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20400"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20400"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20400"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}