{"id":2040,"date":"2013-02-17T23:00:05","date_gmt":"2013-02-17T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2040"},"modified":"2018-02-15T09:50:19","modified_gmt":"2018-02-15T09:50:19","slug":"tomislav-bali-prepricana-povijest-u-maniri-trafikantske-historiografije-zvonimir-despot-i-danijel-tatic-seljacka-buna-matije-gupca-nova-povijest-1573-cinjenice-protiv-mitova-440-godina-poslij","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2040","title":{"rendered":"Tomislav Bali – Prepri\u010dana povijest u maniri trafikantske historiografije. Zvonimir Despot i Danijel Tati\u0107, Selja\u010dka buna Matije Gupca: Nova povijest 1573. – \u010cinjenice protiv mitova, 440 godina poslije, Ve\u010dernji list, Zagreb 2013."},"content":{"rendered":"

Prepri\u010dana povijest u maniri trafikantske historiografije. Zvonimir Despot i Danijel Tati\u0107, Selja\u010dka buna Matije Gupca: Nova povijest 1573. – \u010cinjenice protiv mitova, 440 godina poslije<\/i>, Ve\u010dernji list, Zagreb 2013.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Otprilike od trenutka raspada Jugoslavije nije bilo zna\u010dajnijih doprinosa hrvatske historiografije na temu selja\u010dke bune iz 1573. godine. Zbog toga se pojava knjige Zvonimira Despota i Danijela Tati\u0107a doimala kao dobrodo\u0161lo osvje\u017eenje. Sami su autori visoko postavili letvicu o\u010dekivanja konstatacijom da “nema ni jedne knjige koja je na jednom mjestu su\u010delila razli\u010dita historiografska tuma\u010denja, koja je na jednom mjestu uzela u obzir sve izvore, autore, tvrdnje, teze, koja je i\u0161la ogoliti povijesne \u010dinjenice od legendi i mitova. Stoga, bez la\u017ene skromnosti, mo\u017eemo ustvrditi kako je ovo prva jedinstvena knjiga na ovu temu. To ne zna\u010di da smo njome stavili pe\u010dat na istra\u017eivanje i da ne postoji prostor za ne\u0161to vi\u0161e, druk\u010dije. Posebice ako se negdje u nekom arhivu na\u0111u neki novi dokumenti. Ali mi smo u radu na ovoj knjizi nastojali uzeti u obzir sve relevantne radove objavljene na ovu temu i su\u010delili ih, a onda i sami izvla\u010dili zaklju\u010dke.” (str. 7-8). Na\u017ealost, dojam je da autori nisu uspjeli u svojim nastojanjima jer se knjizi mogu prona\u0107i ozbiljni nedostaci. Krenimo redom.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Kao prvo, autori definitivno nisu konzultirali sve relevantne radove, a kamoli ih su\u010delili. Pogled na oskudan popis kori\u0161tene literature na kraju knjige otkriva da su prvenstveno koristili radove Josipa Adam\u010deka i Nade Klai\u0107. To ne za\u010du\u0111uje s obzirom da su Adam\u010dek i N. Klai\u0107 ponajvi\u0161e pisali o selja\u010dkoj buni iz 1573. godine. Me\u0111utim, nema niti traga mnogim va\u017enim radovima na tu temu. Nema ondje Tkal\u010di\u0107a, \u0160i\u0161i\u0107a, Durmana, Nagyja, Antoljaka, \u010culinovi\u0107a, Grafenauera, Karamana, Schulzea, Streche i tako dalje, pa \u010dak niti svih radova N. Klai\u0107 o buni, kao niti poglavlja iz drugog sveska Historije naroda Jugoslavije<\/i> bez kojeg se ne mo\u017ee pri\u010dati o tome kakva se slika o buni nastojala stvoriti na razini cijele Jugoslavije. \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

No, dok bi se preko tog nedostatka jo\u0161 koliko-toliko moglo prije\u0107i, nema opravdanja za nekori\u0161tenje svih objavljenih izvora. Na primjer, nigdje se ne koriste va\u017eni izvori koje je u M\u00fcnchenu otkrio i objavio Winfried Schulze (Novi izvori za povijest slavonske selja\u010dke bune 1573., Arhivski vjesnik<\/i>, br. 29, 1986). Nedostatak podataka koje ti izvori donose i vi\u0161e je nego primjetan na pojedinim mjestima u knjizi. Na primjer, me\u0111u razlozima bune \u010desto se navodilo silovanje \u017eena od strane Tahyja i njegovih ljudi. Despot i Tati\u0107 odbacuju tu mogu\u0107nost jer je prema njima jedino Gregori\u0107 takvo ne\u0161to tvrdio 4. svibnja 1573. i stoga se njegovo svjedo\u010danstvo ne treba uzeti u obzir jer je htio prikazati Tahyja kao isklju\u010divog krivca za bunu (str. 145). Me\u0111utim, upravo u izvorima koje je objavio Schulze nalazi se pregled tu\u017ebi koje su 9. velja\u010de 1537. u Kostanjevici na ra\u010dun Franje Tahyja iznijeli predstavnici seljaka iz Brdova, Pu\u0161\u0107e, Podgorja i Zapre\u0161i\u0107a. Tahy je pritom optu\u017een za “prisiljavanje kmetova da otkupljuju njegovo vino, uzdr\u017eavaju lova\u010dke pse, ovce i goveda, te silovanje djevojaka i \u017eena i ubojstvo stenjeva\u010dkog \u017eupnika” (Schulze, Novi izvori<\/i>, str. 37). <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Komentiraju\u0107i broj pobunjenika, autori ne vjeruju da je pobunjenika bilo vi\u0161e od 16.000 jer je Radmannsdorf u pismu \u0161tajerskim stale\u017eima taj broj proglasio preuveli\u010danim zbog glasina (str. 211). No, tko su bili \u0161iritelji tih glasina? Nadvojvoda Karlo, koji 8. velja\u010de 1573. u pismu nadvojvodi Albrechtu pi\u0161e da se broj pobunjenih seljaka s 10.000 pove\u0107ao na 16.000 (Schulze, Novi izvori<\/i>, str. 11-13)? \u0160tajerski plemi\u0107, koji 6. velja\u010de iste godine pi\u0161e salzbur\u0161kom nadbiskupu da pobunjenika ima 16.000 te da su organizirani kao prava vojska koja tra\u017ei ukidanje svih novih poreza i da\u0107a (Schulze, Novi izvori<\/i>, str. 17-19)? Hans von Helfenberg, koji 11. velja\u010de pi\u0161e Hansu Adrianu von Greiffeneggu i navodi da je 16.000 pobunjenika podijeljeno u pet skupina (Schulze, Novi izvori<\/i>, str. 23-25)? Autori nam o tome ne daju svoje mi\u0161ljenje, jednako kao \u0161to ne poznaju ove izvje\u0161taje. <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Despot i Tati\u0107 pretjeranima smatraju Adam\u010dekove tvrdnje da je do depopulacije Susedgrada i Stubice do\u0161lo zbog “masakriranja” seljaka tijekom same bune (str. 212). No, je li Adam\u010dek zbilja pogrije\u0161io? Naime, bavarski nadvojvoda u pismu salzbur\u0161kom nadbiskupu od 22. velja\u010de sa \u017ealjenjem konstatira da su prilikom gu\u0161enja bune i ka\u017enjavanja pobunjenika stradale nedu\u017ene \u017eene i djeca (Schulze, Novi izvori<\/i>, str. 28-29). Naravno, to\u010dan broj nije poznat, ali broj nedu\u017enih \u017ertava sigurno nije bezna\u010dajan jer bi one ina\u010de te\u0161ko na\u0161le spomena u pismu bavarskog vojvode. Iako svi izvori spomenuti u prethodnim odlomcima mo\u017eda ne bi drasti\u010dno promijenili kona\u010dne zaklju\u010dke dvojice autora, definitivno nisu smjeli biti ignorirani.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Zbog nepoznavanja svih izvora Despot i Tati\u0107 ne uspijevaju ukloniti “natruhe politi\u010dkih i ideolo\u0161kih manipulacija” (str. 11) koje su se nakupile na interpretacijama bune kroz radove “komunisti\u010dkih povjesni\u010dara”. Iako je sama sintagma “komunisti\u010dki povjesni\u010dar” netipi\u010dna i mnogozna\u010dna, mo\u017ee se pretpostaviti da u ovom slu\u010daju ozna\u010dava povjesni\u010dara koji je stvarao u vrijeme komunizma. Pritom se autori posebno osvr\u0107u na neka tuma\u010denja Josipa Adam\u010deka koja uzimaju kao tipi\u010dna za “komunisti\u010dke povjesni\u010dare” (str. 169-171). Problem je \u0161to Despot i Tati\u0107 kritiziraju Adam\u010deka isklju\u010divo na temelju interpretacije Svra\u010devog iskaza pri \u010demu slijede mi\u0161ljenje N. Klai\u0107 prema kojem se uzrok bune treba tra\u017eiti u \u017eelji selja\u010dkih vo\u0111a da postanu privilegirani vojnici pod za\u0161titom vladara. Pomalo je ironi\u010dno da Despot i Tati\u0107 pobijaju Adam\u010deka i njegove tvrdnje karakteristi\u010dne “komunisti\u010dkim historiografima” pomo\u0107u N. Klai\u0107 za koju postoje indicije da je bila \u010dlan Aktiva komunista Povijesnog dru\u0161tva Hrvatske. Iako to ne mora zna\u010diti ni\u0161ta u pogledu njezinih historiografskih kvaliteta, va\u017eno je zbog utvr\u0111ivanja razli\u010ditih kriterija prosu\u0111ivanja kod Despota i Tati\u0107a koji u kona\u010dnici zaklju\u010duju da je komunisti\u010dka historiografija pogrije\u0161ila jer razloge bune nije tra\u017eila u odnosu (\u010dijem to\u010dno?) prema vlastelinskoj vojsci (str. 171). No, podupiru li uop\u0107e izvori ovakav zaklju\u010dak? Oni koje Despot i Tati\u0107 ne koriste \u2013 ne. Naime, sa\u010duvan je dokument koji su 4. velja\u010de barunu Thurnu uputili predstavnici pobunjenih seljaka koji pi\u0161u da su se pobunili protiv feudalaca jer tra\u017ee svoje “stare pravice i obi\u010daje” te da \u0107e dalje slu\u017eiti upravo po tim pravicama. Predstavnici navode da govore u ime seljaka iz Krapine, Tabora, Zbilja, Pod\u010detrteka, Skopica, Bre\u017eica, Samobora, Mokrica, Oki\u0107a, Jastrebarskog, Breznika i cijelog kraja izme\u0111u Save i Kupe (Schulze, Novi izvori<\/i>, str. 38-39). Schulze ove va\u017ene podatke komentira rije\u010dima: “Ispred nas stoji izvor u okviru Oki\u0107kog programa <\/i>koji mo\u017eemo opisati kao naj\u0161iri koncenzus selja\u010dkog pokreta pa tako nailazimo na zahtjeve za uklanjanjem zemljoposjedni\u010dkog plemstva (ili onih koji posjedima upravljaju) i za ostvarenjem selja\u010dke autonomije.” (Schulze, Der Windische Bauernaufstand von 1573, S\u00fcdost-Forschungen<\/i>, br. 33, 1974., str. 44). Zanimljivo je da Despot i Tati\u0107 upravo zaklju\u010dak o tra\u017eenju autonomije dr\u017ee odre\u0111enim grijehom “jugoslavenske historiografije” (\u0161to god se pod tom sintagmom podrazumijevalo) i zaklju\u010duju isklju\u010divo na temelju Svra\u010devog svjedo\u010danstva da je neto\u010dan. Me\u0111utim, sam Schulze dokaz je da su takvi zaklju\u010dci bili prisutni izvan okvira prvenstveno hrvatske i slovenske historiografije, temeljeni na izvoru koji \u010dak niti “komunisti\u010dki povjesni\u010dari” nisu koristili (iako je jo\u0161 iz \u0160idakovog pregleda historiografije o buni evidentno da su znali za nj). Zapravo, jedino \u0161to je manje-vi\u0161e isto kod svih “komunisti\u010dkih povjesni\u010dara” jest inzistiranje na klasnom karakteru bune. Kakav god bio taj karakter u kona\u010dnici, klasni ili besklasni, autori su tom pitanju posvetili tek marginalne opaske poput tvrdnje da je tra\u017eenje elemenata klasne borbe bilo u slu\u017ebi jugoslavenske vlasti (str. 169). <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ve\u0107 spomenuto obilno kori\u0161tenje Adam\u010deka i N. Klai\u0107 u mnogim se slu\u010dajevima \u010dini kao otegotna okolnost, a ne prednost. Neki dijelovi knjige jednostavno izgledaju kao kola\u017e napravljen od njihovih radova, a Despot i Tati\u0107 na odre\u0111enim mjestima kr\u0161e na\u010dela struke \u010dinom koji je Stanko Andri\u0107 tako lijepo i precizno opisao kao “obi<\/span>\u010dno<\/span> prepisivanje<\/span> i<\/span> slabo<\/span> zaba<\/span>\u0161ureno<\/span> potkradanje<\/span> drugih<\/span> autora<\/span>, to<\/span> jest<\/span> plagijatorska<\/span> (zlo<\/span>)upotreba<\/span> naj<\/span>\u010de<\/span>\u0161\u0107e<\/span> po<\/span> dvije<\/span>–tri<\/span> publikacije<\/span> u<\/span> kojima<\/span> je<\/span> prethodno<\/span> obra<\/span>\u0111ena<\/span> tema<\/span>” (Andri\u0107, \u00bbDubok i o\u0161tar izazov\u00ab (ili jo\u0161 jedanput o historiografskoj aktivnosti Ivana Balte, Historijski zbornik<\/i>, br. 62\/2, 2009., str. 520-521).<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

O\u010dito je potrebno ponoviti da se u slu\u010daju pismenog rada plagijatom smatra preuzimanje ne\u010dijih rije\u010di bez navodnika i\/ili odgovaraju\u0107eg referiranja na originalnog autora i njegovo djelo u bilje\u0161ci pri \u010demu plagijator tu\u0111e rije\u010di prikazuje kao svoje. Pritom preuzimanje ne mora biti doslovno od rije\u010di do rije\u010di (tj. direktni plagijat) i uop\u0107e nije va\u017eno radi li se o znanstvenom radu ili popularnom \u0161tivu. Naime, kod indirektnog plagijata “se ne preuzme doslovno ne\u010diji tekst, ve\u0107 se zamijene neke rije\u010di ili fraze kako bi ga se malo izmijenilo ili se kombiniraju dijelovi razli\u010ditih re\u010denica, kojiput i razli\u010ditih autora” (Zrinka Nikoli\u0107, Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum<\/i>, Zagreb, 2008., str. 61). Upravo se indirektni plagijat mo\u017ee vrlo lako uo\u010diti kod Despota i Tati\u0107a. Navedimo nekoliko izabranih primjera uz napomenu da su oba Adam\u010dekova rada objavljena u zborniku Dru\u0161tveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do po\u010detka 20. stolje\u0107a<\/i>, ur. Mirjana Gross, 1981. <\/span><\/p>\n

\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
\n

Despot i Tati\u0107, str. 18: “U Slavoniji je po\u010detkom 16. stolje\u0107a bilo 850 do 950 feudalnih posjednika na \u010dijim posjedima je \u017eivjelo 25 do 30 tisu\u0107a ovisnih seljaka. Me\u0111u njima su bili velika\u0161i (‘magnates’, ‘proceres’) koji su, zahvaljuju\u0107i povlasticama, monopolizirali politi\u010dku vlast nakon smrti Matije Korvina 1490. godine. Neki od najzna\u010dajnijih velika\u0161a bili su nasljedni knezovi, baruni i crkveni velikodostojnici.”<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Adam\u010dek, Ekonomsko-dru\u0161tveni razvoj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u 16. i 17. st.<\/i>, str. 21: “Na po\u010detku 16. st. u Slavoniji je bilo 850 do 950 feudalnih posjednika. Oni su na svojim posjedima imala (sic!<\/i>) 25 000 do 30 000 zavisnih seljaka. Me\u0111u njima su golemu materijalnu i politi\u010dku premo\u0107 imali velika\u0161i (magnates, <\/i>proceres). Tu su skupinu pripadnika feudalne klase \u010dinili nasljedni knezovi (comites, grofovi), baruni i crkveni velikodostojnici (biskupi, opati, kaptoli). Nakon smrti Matije Korvina 1490. velika\u0161i su monopolizirali politi\u010dku vlast…”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Despot i Tati\u0107, str. 20: “Plemi\u0107ke op\u0107ine su politi\u010dke i gospodarske organizacije jednoselaca, ni\u017eih i srednjih plemi\u0107a, koje su nastale od dijela slu\u017ebenika kraljevskih tvr\u0111ava (‘jobagiones castri’).”<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Adam\u010dek, Ekonomsko-dru\u0161tveni razvoj<\/i>,<\/u> <\/i>str. 24: “Plemi\u0107ke op\u0107ine (generationes <\/i>communitates <\/i>nobilium) bile su va\u017ene gospodarske i politi\u010dke organizacije plemi\u0107a jednoselaca, ni\u017eih i srednjih plemi\u0107a. Plemi\u0107ke su op\u0107ine nastale od dijela slu\u017ebenika kraljevskih tvr\u0111ava (jobagiones <\/i>castri).”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Despot i Tati\u0107, str. 47: “Na stubi\u010dkom posjedu samo 37 kmetova ima oko deset jugera oranica, \u0161to bi pribli\u017eno odgovaralo povr\u0161ini od dva i pol hektara. Vi\u0161e od 100 kmetova imalo je tek po polovicu kvartalnog seli\u0161ta, odnosno manje od pola hektara zemlji\u0161ta.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Klai\u0107, Dru\u0161tvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stolje\u0107u<\/i>, str. 74-75: “Uzme li se kao primjer stubi\u010dki posjed, opazit \u0107emo da samo 37 kmetova ima oko 10 jugera oranica, dok vi\u0161e od 100 podlo\u017enika ima samo polovicu kvartalnog seli\u0161ta.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Despot i Tati\u0107, str. 185: “Ustanak je buknuo na ugovoreni znak u no\u0107i izme\u0111u 28. i 29. sije\u010dnja 1573. godine. Na Cesargradskom vlastelinstvu ustanici su u \u010detvrtak 29. sije\u010danja prvi ustali, a njima su se odmah pridru\u017eili ustani\u010dki odredi sa Susedgradsko-stubi\u010dkog vlastelinstva.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Adam\u010dek, Selja\u010dka buna 1573.<\/i>, str. 46: “Buna je planula na ugovoreni znak u no\u0107i izme\u0111u 28. i 29. sije\u010dnja 1573. U \u010detvrtak 29. sije\u010dnja ustali su kmetovi cesagradskog vlastelinstva. Cesargra\u0111anima su se odmah pridru\u017eili ustani\u010dki odredi sa Susjedgrada i Stubice.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Despot i Tati\u0107, str. 190: “Ustanak se za nekoliko dana pro\u0161irio na vlastelinstvima izme\u0111u Save i Kupe. S ju\u017ene strane Save prvi su se pobunili kmetovi susedgradskih op\u0107ina, Stupnika i Novaka, oni isti koji su se bili pobunili protiv Tahyja godinu dana ranije na Jurjevo (23. travnja) 1572. godine.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Adam\u010dek, Selja\u010dka buna 1573.<\/i>, str. 48: “Selja\u010dka se buna za svega dva-tri dana pro\u0161irila na vlastelinstva izme\u0111u Save i Kupe. Ju\u017eno od Save najprije su ustali seljaci susjedgradskih op\u0107ina Stupnika i Novaka. Oni su se zapravo uklju\u010dili u bunu protiv Tahyja jo\u0161 o Jurjevu 1572.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Despot i Tati\u0107, str. 190-191: “Iz pisma usko\u010dkog kapetana Thurna, koje je 5. velja\u010de uputio kranjskim vlastima, doznajemo kako je buna u kraju izme\u0111u Save i Kupe vrlo \u017eestoka te kako se tamo\u0161nja vlastela nada pomo\u0107u uskoka.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Adam\u010dek, Selja\u010dka buna 1573.<\/i>, str. 49: “Barun Josip Thurn pisao je 5. velja\u010de kranjskim vlastima da je buna u Hrvatskoj – misle\u0107i pri tome u prvom redu na kraj izme\u0111u Save i Kupe – veoma \u017eestoka i da tamo\u0161nji feudalci o\u010dekuju pomo\u0107 od uskoka.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n

\n

Despot i Tati\u0107, str. 197: “Ujutro 6. velja\u010de \u0160terc sa svojim odredima ulazi u mjesto Planinu, a tamo\u0161nji se upravitelj vlastelinstva zatvara u zamak odlu\u010dan u namjeri da ga brani. U Planini \u0160trec ostavlja odred od 600 do 700 seljaka te s oko 120 ustanika nastavlja prema samostanu u Jurklo\u0161tru.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n

\n

Adam\u010dek, Selja\u010dka buna 1573.<\/i>, str. 50-51: “Ujutro 6. velja\u010de \u0160terc je s dva odreda u\u0161ao u mjesto Planinu. Upravitelj vlastelinstva zatvorio se sa svojim ljudima u zamak i odlu\u010dio da ga brani. \u0160terc je u Planini ostavio odred od 600 do 700 seljaka, a sam je s oko 120 ustanika po\u017eurio prema samostanu u Jurklo\u0161tru.”<\/span><\/p>\n<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

\n

Te\u0161ko se oteti dojmu da se ovdje, iz perspektive nekih eti\u010dkih pravila koja vrijede u zanatu povjesni\u010dara, ne radi tek o “kompiliranju” niti o “slu\u010dajnim podudarnostima”. S obzirom da su i Despot i Tati\u0107 po struci povjesni\u010dari \u2013 ili to barem \u017eele biti, slobodno se mo\u017ee re\u0107i da je takav na\u010din pisanja bez opravdanja. I jedan i drugi svakako bi trebali temeljito prou\u010diti spomenutu knjigu Zrinke Nikoli\u0107, od 59. do 62. stranice. Prema kojem su kriteriju autori na nekoliko mjesta ipak stavili pojedine preuzete dijelove u navodnike ili naveli da su ne\u0161to preuzeli u stilu “prema Adam\u010deku” ili “Adam\u010dek navodi”, te za\u0161to se toga nisu dr\u017eali kroz cijelu knjigu, poznato je vjerojatno samo njima. U svakom slu\u010daju, nije \u010dudo \u0161to Despot i Tati\u0107 ne uspijevaju interpretacije bune o\u010distiti od “natruha politi\u010dkih i ideolo\u0161kih manipulacija” jer ne mogu niti sami sebe rije\u0161iti potrebe da uzimaju re\u010denicu po re\u010denicu od “komunisti\u010dkih povjesni\u010dara”, osim ako se pod uklanjanjem natruha ne podrazumijeva pedantno micanje rije\u010di “klasa” iz svih preuzetih dijelova. No to je ve\u0107 pri\u010da koja nema veze s ozbiljnom historiografijom.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Iznimna je \u0161teta \u0161to od nastojanja autora da “ogole povijesne \u010dinjenice od legendi i mitova” nije ostalo vi\u0161e od mrtvog slova na papiru. Koliki je tu spektar mitova i legendi ostao nespomenut \u2013 od kontemplativnog intelektualca Gupca koji igra \u0161ah u filmu Vatroslava Mimice do legende o Gupcu koji spava u pe\u0107ini na Sljemenu i \u010deka da ponovno povede borbu (na\u0161iroko je to obradila Maja Bo\u0161kovi\u0107-Stulli). Neke \u010dinjeni\u010dne pogre\u0161ke tako\u0111er bodu o\u010di, poput tvrdnje da je Ladislav Arpadovi\u0107 bio ugarsko-hrvatski kralj (str. 29). Mogu se prona\u0107i i neke nejasne opaske, npr. dijelu koji obja\u0161njava pomanjkanje radne snage u Europi i posebno Ugarskoj dodaje se primjedba da je nedostatku ljudi pridonio “Selja\u010dki rat 1515. godine” (str. 31), pri \u010demu apsolutno nije jasno na \u0161to se misli. Po\u010detkom 16. stolje\u0107a u kontekstu europskih prilika najve\u0107i problem je bio tzv. Njema\u010dki selja\u010dki rat koji je zavr\u0161io 1525., a u Ugarskoj D\u00f3zsina buna iz 1514. godine. Mo\u017eda autori ipak misle da je najve\u0107e probleme uzrokovala buna na podru\u010dju dana\u0161nje Slovenije 1515. godine? Kona\u010dan odgovor je nejasan.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Zaustavimo se ovdje s kritikom iako bi se moglo navesti jo\u0161 mnogo toga. Knjizi se ne mogu pore\u0107i odre\u0111ene sporadi\u010dne kvalitete. Sama struktura poglavlja je dobra i logi\u010dna, a slikovni je materijal atraktivan. \u0160teta \u0161to nema kazala koje bi omogu\u0107ilo lak\u0161e kori\u0161tenje. Nema sumnje da \u0107e zaljubljenici u povijesti kao ciljana skupina \u010ditatelja u njoj prona\u0107i mnogo zanimljivoga, a njima vjerojatno nije bitno \u0161to autori nisu uspjeli opravdati niti naslov knjige, a kamoli svoje diplome. Despotova i Tati\u0107eva “nova povijest” zapravo je prepri\u010dani kola\u017e “stare povijesti”, k tome iznimno manjkava, bez ikakve dubinske i stvarne analize literature i izvora, a o ozbiljnom i temeljitom su\u010deljavanju “\u010dinjenica protiv mitova” ne mo\u017ee se niti govoriti. Sre\u0107om po izdava\u010da, brza zarada na kioscima ipak ne bi trebala biti ugro\u017eena.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Tomislav Bali<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-2040","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2040,"position":0},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":2040,"position":1},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2040,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2040,"position":3},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2040,"position":4},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2040,"position":5},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2040","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2040"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":8393,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2040\/revisions\/8393"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2040"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2040"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2040"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}