{"id":20385,"date":"2020-04-18T20:58:39","date_gmt":"2020-04-18T20:58:39","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20385"},"modified":"2020-04-18T21:01:54","modified_gmt":"2020-04-18T21:01:54","slug":"kako-izaci-iz-historiografske-samoizolacije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20385","title":{"rendered":"Kako iza\u0107i iz historiografske (samo)izolacije?"},"content":{"rendered":"<p>I dok se u Hrvatskoj trenutno govori o popu\u0161tanju mjera izolacije uspostavljenih zbog epidemije koronavirusa, vrijedi zapitati se \u0161to iskustvo izolacije zna\u010di za hrvatsku historiografiju. O\u010dito je da globalna pandemija koronavirusa nije samo zdravstveno nego i politi\u010dko, dru\u0161tveno i ekonomsko pitanje. A u kojoj je mjeri historiografsko? Vidjeli smo da su mediji donosili priloge o \u0160panjolskoj gripi, kugi i drugim epidemijama kroz povijest te na\u010dinima njihova obuzdavanja i odnosa prema njima, kao i utjecajnim li\u010dnostima javnog zdravstva poput Andrije \u0160tampara. Na isti na\u010din smo na portalu <em>Historiografija.hr<\/em> predstavljali historiografske \u201ezdravstvene djelatnike\u201c, povjesni\u010dare i povjesni\u010darke koji se bave povije\u0161\u0107u bolesti, medicine i zdravstva u razli\u010ditim razdobljima \u2013 \u0161to \u0107emo nastaviti \u010diniti i dalje. Fokusirali smo se tom prigodom na odre\u0111enu vrstu programa \u201eHistoriografija u doba korone\u201c s brojnim obavijestima \u0161iroko vezanima uz tu problematiku.<\/p>\n<p>\u201eNezamislivo je misliti ne uspore\u0111uju\u0107i\u201c, poznata maksima iz komparativne povijesti, jak je argument u prilog tome da \u0107e povijest \u2013 kako udaljena tako i nedavna, ali i ona dana\u0161nja koja upravo to postaje \u2013 uvijek neizostavno imati svoje mjesto referiranja i uspore\u0111ivanja u na\u0161em obja\u0161njavanju suvremenih (ne)prilika. Epidemija koronavirusa ukazala nam je da imamo historiografske \u201ezdravstvene radnike\u201c koji o tome mogu upu\u0107eno i stru\u010dno govoriti \u2013 postavljaju\u0107i navodnu suvremenu iznimnost u povijesnu perspektivu \u2013 kao \u0161to imamo stru\u010dnjake i za druge teme i probleme. No povjesni\u010dari imaju \u0161to re\u0107i ne samo o epidemijama, bolestima, medicini i zdravstvu kroz povijest nego i zdravstvenim, ekonomskim i dru\u0161tvenim krizama i \u017eivotu tijekom kriza i nakon njih.<\/p>\n<p>Osim ekspertize o kugi i \u0160panjolskoj gripi, poznato im je \u0161to se doga\u0111alo u svijetu za vrijeme tih, ali i drugih epidemija i bolesti poput AIDS-a i SARS-a, kao i velikih ekonomskih i politi\u010dkih kriza, \u0161to je va\u017ena orijentacija za na\u0161u suvremenost. Kako je svijet izlazio iz dramati\u010dnih kriza? U vrijeme pandemije koronavirusa posebno je sada aktualno pitanje ho\u0107e li svijet zaista biti nepovratno druga\u010diji kako se \u010desto govori ili \u0107e se ipak sve brzo vratiti na staro ili je pak istina negdje u sredini. I u tome pro\u0161la iskustva mogu biti jako zanimljiva. Stoga na aktualnom <a href=\"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19971\">natje\u010daju<\/a> Hrvatske zaklade za znanost povodom pandemije itekako svoje mjesto imaju i povjesni\u010dari.<\/p>\n<p>Vjerujemo da povjesni\u010dari mogu govoriti ne samo o povijesnim nego i dru\u0161tveno va\u017enim temama. Zato bismo voljeli da ova situacija rezultira promjenom u kojoj bi se povjesni\u010dari i povjesni\u010darke jo\u0161 vi\u0161e otvorili javnosti i komunicirali o dru\u0161tveno va\u017enim temama. Ovo nam mo\u017ee biti poticaj i za potvr\u0111ivanje ili pak novu borbu za opravdavanje dru\u0161tvene va\u017enosti povijesne znanosti. I dok mnogi povjesni\u010dari, nastavnici i studenti povijesti to ve\u0107 nastoje \u010diniti, neka ovo bude poticaj da se tome priklju\u010de i drugi, kao i za usustavljivanje pojedina\u010dnih inicijativa. Za po\u010detak, bilo bi dobro da znanstvene i stru\u010dne institucije svoje materijale i aktivnosti u\u010dine jo\u0161 dostupnijima na daljinu i da naprave korak dalje u digitalizaciji i javnom komuniciranju. Va\u017eno je ina\u010de izlaziti i iz op\u0107e teorijsko-metodolo\u0161ke i me\u0111unarodne historiografske (samo)izolacije, ali u ovom trenutku prije svega mislimo na izlazak historiografije iz dru\u0161tvene (samo)izolacije.<\/p>\n<p>Isto tako, i dok razli\u010dite struke iznose svoju perspektivu na ono \u0161to nam se trenutno doga\u0111a \u2013 i medicina, i ekonomija, i politologija, i sociologija, i druge \u2013 nadamo se da \u0107e historiografija kao i dosad nastojati objedinjavati njihove spoznaje. Stoga na portalu <em>Historiografija.hr<\/em> poku\u0161avamo prenositi na\u010dine kako su navedene discipline u Hrvatskoj, susjedstvu i svijetu reagirale na aktualnu situaciju. Htjeli bismo, koliko je u na\u0161oj mo\u0107i, pratiti \u0161to vi\u0161e toga i informirati \u0161to se doga\u0111a s drugim strukama, mo\u017eda i vi\u0161e nego \u0161to to one same \u2013 \u010desto zabavljene same sobom \u2013 \u010dine. Nadamo se da bi i u tome mogla biti na\u0161a odre\u0111ena specifi\u010dnost i dodatna stru\u010dna i dru\u0161tvena relevantnost.<\/p>\n<p>U vrijeme pove\u0107anja odr\u017eavanja koncerata na daljinu, zavr\u0161it \u0107emo stoga prigodnim rije\u010dima iz pjesme Gorana Barea \u2013 \u201e<a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=4ZOhRqNZt64\">Pokreni se<\/a>, izmijeni se\u201c!<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Urednik<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20386,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20385","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/knjiga.jpg?fit=1920%2C1210&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":39630,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=39630","url_meta":{"origin":20385,"position":0},"title":"Veze su\u0111enja i povijesti (3): Carlo Ginzburg, \u201eThe Judge and the Historian\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. velja\u010de 2024.","format":false,"excerpt":"Iako povjesni\u010dar Carlo Ginzburg nije nimalo nepoznat hrvatskoj historiografiji, vrijedi u ovoj tematskoj prigodi uputiti na njegovu knjigu \u2013 u engleskom prijevodu - \u00a0\u201eThe Judge and the Historian: Marginal Notes on a Late-Twentieth-Century Miscarriage of Justice\u201c. U njoj Ginzburg preko problematike su\u0111enja vje\u0161ticama u 16. i 17. stolje\u0107u oponira njemu\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/02\/Ginzburg.jpg?fit=464%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53692","url_meta":{"origin":20385,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Skrile smo sve \u0161to je va\u017eno&#8221; u Zagrebu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U ponedjeljak, 25. svibnja, s po\u010detkom u 19.30 sati, u Apoteci \u2013 prostoru za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, bit \u0107e otvorena izlo\u017eba behshad tajammol i Karle Crn\u010devi\u0107 \u201cSkrile smo sve \u0161to je va\u017eno\u201d. Autorice \u0107e se predstaviti radom \u201cNevidljivi pogled\u201d, analognom interaktivnom instalacijom u kojoj istra\u017euju arhiv iranskog \u017eenskog pokreta\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Skrile-smo-sve-sto-je-vazno.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54885,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54885","url_meta":{"origin":20385,"position":2},"title":"Ante Tomi\u0107, &#8220;Kraljevi\u0107 Marko osloba\u0111a Imotski&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Moglo bi biti da je svako vrijeme isto: u svakom nas \u010deka neki rat, biv\u0161a vlast\u00a0koja se dodvorava sada\u0161njoj, a strepi i oprezno \u010deka budu\u0107u, ne bi li joj se,\u00a0dakako, opet dodvorila i postala njezinom perjanicom.\u00a0Da, \u010dovjek je kvarna roba, a nacija i religija u tome dosta \u201cpoma\u017eu.\u201d Ante Tomi\u0107\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/kraljevic-marko-3.jpg?fit=1200%2C590&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54595,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54595","url_meta":{"origin":20385,"position":3},"title":"Alessandro Vanoli, \u201eIstorija mora\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"U izdanju Akademske knjige iz Novog Sada objavljen je 2025. godine prijevod knjige Alesandra Vanolija Istorija mora, koju je na srpski jezik prevela Julijana Vu\u010do. O knjizi: Pred nama je istorija mora. Knjiga pripoveda o geologiji, ljudima sa obala, otkri\u0107ima, brodovima, ratovima, mitovima i snovima. Ali pre svega govori o\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Istorija-mora.png?fit=600%2C394&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54383,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54383","url_meta":{"origin":20385,"position":4},"title":"Documenta: Objavljeni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d za podru\u010dje Li\u010dko-senjske \u017eupanije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"30. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Objavljeni su preliminarni rezultati istra\u017eivanja \u201cLjudski gubici 1991.-1995. u Hrvatskoj\u201d u Li\u010dko-senjskoj \u017eupaniji te je tablica, koja obuhva\u0107a 1135 potvr\u0111enih stradalnika, predstavljena u ponedjeljak, 29. lipnja 2026. u prostorijama KIC-a u Gospi\u0107u. Popis obuhva\u0107a 1775 osoba koje su stradale ili imale prebivali\u0161te na podru\u010dju Li\u010dko-senjske \u017eupanije. Me\u0111u njima je: \u2013\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Rezultati_istrazivanja.jpeg?fit=937%2C452&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54872,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54872","url_meta":{"origin":20385,"position":5},"title":"Margaret Atwood, &#8220;Penelopeja&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"4. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nakon izdanja romana Margaret Atwood \"Penelopeja: mit o Penelopi i Odiseju\" iz 2005. (u prijevodu Gige Gra\u010dan), objavljeno je 2022. i 2023. novo hrvatsko izdanje romana \"Penelopeja\" (u prijevodu Marka Marasa). Margaret Atwood Penelopeja Nakladnik: Lumen Preveo: Marko Maras 147 str. Zagreb 2022, 2. izd. 2023. Sjajno\u2026 Margaret Atwood, autorica\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Penelopeja.jpg?fit=640%2C466&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20385","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20385"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20385\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20390,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20385\/revisions\/20390"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20386"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20385"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20385"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20385"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}