<\/p>\n
\u0421\u0435\u0440\u0433\u0435\u0439 \u0420\u043e\u043c\u0430\u043d\u0435\u043d\u043a\u043e: \u041c\u0435\u0436\u0434\u0443 \u00ab\u043f\u0440\u043e\u043b\u0435\u0442\u0430\u0440\u0441\u043a\u0438\u043c \u0438\u043d\u0442\u0435\u0440\u043d\u0430\u0446\u0438\u043e\u043d\u0430\u043b\u0438\u0437\u043c\u043e\u043c\u00bb \u0438 \u00ab\u0441\u043b\u0430\u0432\u044f\u043d\u0441\u043a\u0438\u043c \u0431\u0440\u0430\u0442\u0441\u0442\u0432\u043e\u043c\u00bb<\/span>: <\/b>\u0440\u043e\u0441\u0441\u0438\u0439\u0441\u043a\u043e-\u044e\u0433\u043e\u0441\u043b\u0430\u0432\u0441\u043a\u0438\u0435 \u043e\u0442\u043d\u043e\u0448\u0435\u043d\u0438\u044f \u0432 \u043a\u043e\u043d\u0442\u0435\u043a\u0441\u0442\u0435 \u044d\u0442\u043d\u043e\u043f\u043e\u043b\u0438\u0442\u0438\u0447\u0435\u0441\u043a\u0438\u0445 \u043a\u043e\u043d\u0444\u043b\u0438\u043a\u0442\u043e\u0432 \u0432 \u0421\u0440\u0435\u0434\u043d\u0435\u0439 \u0415\u0432\u0440\u043e\u043f\u0435 (\u043d\u0430\u0447\u0430\u043b\u043e \u0425\u0425 \u0432\u0435\u043a\u0430 \u2013 1991 \u0433\u043e\u0434)<\/span>, [Sergej Romanjenko: Izme\u0111u \u00abproleterskog internacionalizma i slavenskog bratstva\u00bb<\/b>: <\/span>rusko-jugoslavenski odnosi u kontekstu etnopoliti\u010dkih konflikata u Srednjoj Europi (po\u010detak 20. stolje\u0107a \u2013 1991. godina)], Novoe literaturnoe obozrenie<\/b>, <\/span>Moskva<\/b> 2011, 10<\/span>24<\/b> <\/span>str.<\/b><\/p>\n <\/p>\n <\/span>U najnovijoj monografiji autor nastavlja istra\u017eivanje rusko-ju\u017enoslavenskih tema, ovoga puta ograni\u010davaju\u0107i istra\u017eivanje na vremenski period koji zapo\u010dinje neposredno prije Prvoga svjetskog rata i traje do raspada obaju dr\u017eava \u2013 Jugoslavije i Sovjetskog Saveza \u2013 po\u010detkom devedesetih godina. Navedeno razdoblje \u010dini uokvirenu cjelinu koja obuhva\u0107a mnoga pitanja odnosa izme\u0111u dviju strana: bolj\u0161evizam i austromarksizam, odnos Sovjetske Rusije i Kraljevine Jugoslavije, veze Komunisti\u010dke internacionale i Komunisti\u010dke partije Jugoslavije, suprotstavljenost i zajedni\u0161tvo tijekom Drugoga svjetskog rata, socijalisti\u010dka izgradnja SSSR-a i nove Jugoslavije, me\u0111usobni konflikti partijskih i dr\u017eavnih rukovodstava i raspad dviju dr\u017eava. Bez obzira na dru\u0161tveno-politi\u010dke promjene u proteklih dvadesetak godina, koje su omogu\u0107ile slobodniji, neoptere\u0107eniji pristup povijesnim istra\u017eivanjima, navedene su teme jo\u0161 uvijek nedovoljno istra\u017eene u ruskoj historiografiji. Prema rije\u010dima Sergeja Romanjenka, sovjetsko-jugolavenski odnosi, sli\u010dno kao i u vrijeme svevla\u0161\u0107a komunisti\u010dke partije i ideolo\u0161ko-propagandne pod\u010dinjenosti historiografskih istra\u017eivanja, paradoksalno, jo\u0161 uvijek predstavljaju jednu od najzatvorenijih, tabuiziranih tema ruske historiografije. Tek danas, navodi autor, stvoreni su uvjeti za istra\u017eivanje evolucije odnosa izme\u0111u Sovjetskog Saveza s jedne strane i ju\u017enoslavenskih narodnih pokreta, nezavisnih dr\u017eava i njihove zajedni\u010dke dr\u017eave s druge. Tome je zna\u010dajno pridonio rad ruskih povjesni\u010dara na pronalasku i objavljivanju dijela materijala i dokumenata najvi\u0161ih dr\u017eavnih organa SSSR-a, ponajvi\u0161e za period od 1920-ih do po\u010detka 1960-ih godina.<\/p>\n <\/span>Na temelju \u0161irokog kruga neobjavljenih i tiskanih izvora iz ruskih i stranih arhiva, znanstvenoj literaturi, kao i sovjetske i jugoslavenske memoaristike, autor razmatra najva\u017enije doga\u0111aje u odnosima Sovjetskog Saveza i Jugoslavije. Uspore\u0111uje politi\u010dke smjerove dviju zemalja u razvoju uzajamnih odnosa i me\u0111usobne politi\u010dke poglede najvi\u0161eg rukovodstva. Osim dr\u017eavno-politi\u010dkih elemenata u uzajamnim odnosima, autor u znanstvenom radu osobitu pa\u017enju posve\u0107uje koncepcijama razli\u010ditih povijesnih i regionalnih varijanata “slavenske ideje”, koje su se u obliku mitologema i ideologema pojavljivale u promjenjivim povijesnim okolnostima. Pored toga, u knjizi se razmatra zna\u010denje i uloga “sovjetskog pitanja” u jugoslavenskoj politici me\u0111uratnog i poslijeratnog perioda, kao i zastupljenost “jugoslavenskog faktora” u vanjskoj, ali i unutra\u0161njoj politici Sovjetskog Saveza. Analizira se suprotstavljenost nacionalno-dr\u017eavnih interesa i politi\u010dko-ideolo\u0161kih koncepcija Sovjetskog Saveza i dviju Jugoslavija koje su u odre\u0111enim etapama razvoja onemogu\u0107avale uspostavljanje stabilnih diplomatskih veza i dovodile do o\u0161trih sukoba i kriza u me\u0111usobnim odnosima. <\/p>\n <\/span>U uvodnom dijelu monografije, pod nazivom “Hladno ljeto” 1948<\/i>, Romanjenko isti\u010de sukob sovjetskog i jugoslavenskog dr\u017eavnog i partijskog rukovodstva na \u010delu s Josifom V. Staljinom i Josipom Brozom Titom 1948-1953. godine kao doga\u0111aj sa zna\u010dajnim i dugoro\u010dnim posljedicama za obje dr\u017eave. Konflikt, izazvan opre\u010dno\u0161\u0107u nacionalno-dr\u017eavnih interesa i uvjetovan geopoliti\u010dkim polo\u017eajem obaju zemalja, pretvorio se u personalni sukob dvojice tada neospornih lidera, da bi uskoro prerastao u ideolo\u0161ko suparni\u0161tvo u me\u0111unarodnom komunisti\u010dkom pokretu. Me\u0111utim, u pojedinim povijesnim etapama odnosi dviju dr\u017eava nosili su atribute konflikta kroz cijeli razmatrani period manifestiraju\u0107i se s razli\u010ditim osobinama i stupnjem intenziteta. Bez razumijevanja osnovnih uzroka, su\u0161tine i povijesnih rezultata sovjetsko-jugoslavenskog konflikta u cijelosti i njegove najo\u0161trije faze 1948-1953, isti\u010de autor, nemogu\u0107e je razumjeti doga\u0111aje u drugim zemljama Isto\u010dnog bloka sve do raspleta politi\u010dkih zbivanja nastankom samostalnih dr\u017eava na postjugoslavenskom prostoru. Uz obrazlo\u017eenje predmeta i polaznih to\u010daka na kojima se temelji istra\u017eivanje, autor donosi pojmovnik terminologije klju\u010dne za tuma\u010denje i razumijevanje povijesnih pojava obra\u0111enih u ovoj knjizi.<\/p>\n <\/span>Osim uvodnog dijela, zaklju\u010dka i kazala imena, monografija sadr\u017ei sedam poglavlja podijeljenih na vi\u0161e potpoglavlja. U prvom poglavlju pod nazivom Rat i revolucija: od “slavenskog bratstva” prema proleterskom internacionalizmu: Vladimir Lenjin i Lav Trocki \u2013 Nikola Pa\u0161i\u0107 i Ante Trumbi\u0107 1908-1918.<\/i> autor razmatra politi\u010dki odnos ruske carske vlasti prema ju\u017enoslavenskom pitanju po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Osim toga, analizira pogled radikalnog krila ruskih socijal-demokrata-bolj\u0161evika na problem teritorijalno-politi\u010dkih promjena na jugoistoku Europe u okolnostima Prvoga svjetskog rata. Na po\u010detku pro\u0161loga stolje\u0107a, isti\u010de autor, slavenski etnokonfesionalni, u mnogome mitolo\u0161ki, orijentiri u odnosu prema ju\u017enoslavenskim narodima zamjenjuju se geopoliti\u010dkim, ekonomskim i vojnim osnovama. Ipak, “slavenski motivi” zadr\u017eali su svoju ulogu u svojstvu propagandnog oru\u017eja zbog svoje ukorijenjenosti u masovnom raspolo\u017eenju i tradicionalnim predod\u017ebama ruskog dijela stanovni\u0161tva Ruskog Carstva. <\/p>\n U istom razdoblju bolj\u0161evi\u010dke koncepcije principijelno su se temeljile na odbacivanju naslje\u0111a Ruskog Carstva \u2013 monarhizma i imperijalizma, ruskog etni\u010dkog nacionalizma i ideje “slavenskog bratstva”. Zamijenili su ih principi proleterskog internacionalizma, svjetske revolucije i nacionalnog samoopredjeljenja. Kritika bolj\u0161evi\u010dkih teoreti\u010dara Lava Trockog i Vladimira Lenjina bila je usmjerena na politiku vladaju\u0107ih slojeva zbog eksploatiranja “slavenske ideje”, imperijalisti\u010dkih pretenzija i velikoruskog nacionalizma. Rje\u0161enje ju\u017enoslavenskog pitanja u nestabilnoj balkanskoj regiji bolj\u0161evici su vidjeli u stvaranju federalne balkanske dr\u017eave (ideja formiranja Balkanske federacije \u2013 bilo monarhijskog, bilo republikanskog ure\u0111enja \u2013 postojala je u Rusiji od druge polovice 19. stolje\u0107a) pobjedom radni\u010dko-selja\u010dke revolucije. Ipak, u balkanskoj politici ratnog perioda, pa i nakon preuzimanja vlasti, bolj\u0161evici su zadr\u017eali oslonac na nacionalne pokrete Ju\u017enih Slavena. Do 1918. godine takav se vanjskopoliti\u010dki pristup odrazio u simpatijama bolj\u0161evi\u010dkih vo\u0111a prema Srbiji, posebno prema “revolucionarima” iz organizacije “Crna ruka”. Istovremeno, isti\u010de Romanjenko, bolj\u0161evi\u010dki vo\u0111e nisu uo\u010davali jedan od najo\u0161trijih problema Austro-Ugarske \u2013 suparni\u0161tvo hrvatskog i srpskog nacionalnog pokreta.<\/p>\n S druge strane, kraljevska vlada Srbije i Jugoslavenski odbor nisu skrivali svoj negativni odnos prema idejama i djelatnosti bolj\u0161evika. Cilj \u2013 stvaranje nove ju\u017enoslavenske dr\u017eave \u2013 bio <\/span>je vezan uz pobjedu Antante u ratu. Nasuprot tome, potpisivanje Brest-Litovskog mira izme\u0111u Sovjetske Rusije i Njema\u010dke zna\u010dilo je priznavanje cjelovitosti Austro-Ugarske i legitimnosti habsbur\u0161ke dinastije.<\/p>\n O proturje\u010dnostima u stavovima vladaju\u0107e dinastije Kara\u0111or\u0111evi\u0107a i vlade Kraljevine Srba Hrvata i Slovenaca (Kraljevine Jugoslavije) s jedne strane, i bolj\u0161evi\u010dkog rukovodstva Sovjetske Rusije (Sovjetskog Saveza) govori se u drugom poglavlju “Diktatura proletarijata” i “diktatura kralja Aleksandra”: Josif Staljin \u2013 dinastija Kara\u0111or\u0111evi\u0107a 1918-1941. <\/i>Autor analizira odnos dviju dr\u017eava koji je u me\u0111uratnom periodu obilje\u017eavalo \u010dvrsto neprijateljstvo, uvjetovano ideolo\u0161kim i geopoliti\u010dkim razlozima, kao i osobitostima sudbina i karaktera predstavnika vladaju\u0107eg sloja obaju strana. Nepomirljive razlike u unutra\u0161njoj i vanjskoj politici SSSR-a i Kraljevine SHS\/Jugoslavije sprje\u010davale su uspostavljanje diplomatskih odnosa sve dok zna\u010dajne promjene me\u0111unarodnih politi\u010dkih okolnosti u Europi krajem 1930-ih godina i po\u010detak Drugog svjetskog rata nisu primorale suprotstavljene strane na tra\u017eenje vanjskih oslonaca protiv zajedni\u010dke opasnosti. Osim odnosa vladaju\u0107ih re\u017eima autor razmatra veze i utjecaj ostalih dru\u0161tveno-politi\u010dkih faktora na me\u0111unarodne odnose. Zna\u010dajan uteg pribli\u017eavanju dviju zemalja bila je brojna ruska “bijela” emigracija u Jugoslaviji i djelovanje Komunisti\u010dke partije Jugoslavije. Istovremeno sa sukobom diktature proletarijata u Moskvi i diktature kralja Aleksandra u Beogradu, Komunisti\u010dka internacionala, napominje autor, za kojom je stajao Kremalj, te\u0161ko je nalazila zajedni\u010dki jezik s Komunisti\u010dkom partijom Jugoslavije zbog razli\u010ditog pristupa nacionalnom pitanju, pristupu socijalnoj revoluciji i unutarnjih proturje\u010dja u KPJ. Odnosi \u0107e biti dodatno ote\u017eani zbog masovnih \u010distki u drugoj polovici tridesetih godina u kojima su stradali brojni jugoslavenski komunisti. Tijekom 1920-ih godina politika sovjetskog rukovodstva, koja je u tom periodu imala obilje\u017eja nacional-bolj\u0161evizma, oslanjala se na prostoru Jugoslavije ne samo na KPJ, nego i na hrvatski nacionalni pokret. Ipak, tvrdi autor, poslije propasti “operacije Radi\u0107”, sovjetsko vodstvo ponovno se okrenulo oslanjanju na pripadnike organizacije “Crna ruka” i Komunisti\u010dku partiju Jugoslavije, vidjev\u0161i u njima simbol i sredstvo \u0161irenja na Europu i svijet svojih ideolo\u0161kih \u2013 klasnih i geopoliti\u010dkih ideja. Me\u0111utim, dolaskom Hitlera na vlast u Njema\u010dkoj 1933. promijenio se odnos Kremlja i Kominterne prema Jugoslaviji. Cilj vi\u0161e nije bio ru\u0161enje jugoslavenske dr\u017eave kao produkta imperijalisti\u010dkog rata, nego o\u010duvanje njene cjelovitosti.<\/p>\n U me\u0111uratnom periodu zna\u010dajne transformacije do\u017eivjela je uloga “slavenske ideje”. Prakti\u010dki u svim slavenskim zemljama koncepcija slavenske povezanosti potisnuta je u drugi plan pred klasnim i socijalnim teorijama, kao i pred strogo nacionalnim samoopredjeljenjem. Me\u0111utim, pribli\u017eavanjem i tijekom ratnih sukoba, sovjetsko rukovodstvo upotrebljavalo je slavensku ideju, u promijenjenoj formi i ispunjenu drugim sadr\u017eajem, radi unutarnje dru\u0161tvene konsolidacije kao i u vrijeme Prvog svjetskog rata.<\/p>\n U tre\u0107em poglavlju Izbor Josifa Staljina: Valter ili Dra\u017ea? 1941-1945.<\/i> razmatra se odnos Sovjetskog Saveza prema slo\u017eenoj situaciji na balkanskom prostoru tijekom Drugoga svjetskog rata. U promijenjenim me\u0111unarodnim okolnostima od kraja 1930-ih godina mijenjaju se polazi\u0161ta sovjetske vanjske politike i me\u0111unarodnog komunisti\u010dkog pokreta. Svjetskom komunisti\u010dkom pokretu namijenjena je tako uloga djelovanja u smjeru podr\u0161ke Sovjetskom Savezu, dok su ideolo\u0161ke predod\u017ebe i klasna suprotstavljenost stavljeni u drugi plan. Iako pitanje sudbine Jugoslavije nije bilo zastupljeno u dokumentu pakta Molotova i Ribbentropa iz 1939. godine, sovjetsko se vodstvo, navodi autor, u daljnjim pregovorima s njema\u010dkim vodstvom jasno zalagalo protiv komadanja Jugoslavije, \u0161to je bilo u suprotnosti s njema\u010dkim stavom. U poglavlju se razmatra odnos Kremlja prema svim suprotstavljenim stranama s jugoslavenskog prostora, kao i sudbina ruskih emigranata koji su se uklju\u010dili u borbe sukobljenih skupina. Analiziraju\u0107i prepisku sovjetske i jugoslavenske ambasade u Londonu i Moskvi sa svojim vladama, autor prikazuje evoluciju odnosa sovjetskih vlasti prema kraljevskoj vladi u emigraciji. Odnosi su se razvijali silaznom putanjom, \u0161to se manifestiralo u razila\u017eenjima oko budu\u0107eg ure\u0111enja Balkana i borbi za utjecaj nad balkanskim prostorom. <\/span>Isto tako, autor navodi i brojna razila\u017eenja u odnosima sovjetskog vrha i vodstva antifa\u0161isti\u010dkog pokreta, koje je u mnogome djelovalo bez prethodnog usugla\u0161avanja odluka sa Moskvom. Usprkos \u010destim primjedbama iz Kremlja, komunisti\u010dkom vodstvu pristizala je zna\u010dajna pomo\u0107 iz Sovjetskog Saveza u vojnim materijalima i izgradnji novog dru\u0161tveno-politi\u010dkog ure\u0111enja.<\/p>\n \u010cetvrto poglavlje Zale\u0111ena eksplozija: “proleterski internacionalizam” i\/ili “slavensko bratstvo”: Josif Staljin \u2013 Josip Broz Tito 1945-1953. <\/i>posve\u0107eno je periodu najintenzivnije suradnje Sovjetskog Saveza i Jugoslavije, ali i najo\u0161trijem sukobu u povijesti njihovih odnosa. Sergej Romanjenko obja\u0161njava genezu odnosa sovjetskog i jugoslavenskog vodstva koji su utjecali na formiranje uzajamnih stavova, analizira <\/span>neposredne uzroke sukoba dviju dr\u017eava i njegove posljedice. Autor nagla\u0161ava da uzroci sukoba ne le\u017ee samo u psiholo\u0161kom konfliktu dviju sli\u010dnih li\u010dnosti i ne nalaze se samo u nesuglasicama rukovodstva dviju dr\u017eava oko “izgradnje socijalizma”, koje su javljaju kasnije. To je bio, isti\u010de autor, sukob tradicionalnih varijanata slavenske ideje \u2013 ruske, centralnoeuropske i ju\u017enoslavenske \u2013 balkanske. Veliku ulogu, smatra autor, odigrale su ideologija i psihologija velikoruskog nacionalizma i centralizma zajedno s etnokonfesionalnim elementima ruske duhovne kulture i antisemitizmom. Autor karakterizira konflikt kao geokomunisti\u010dki sukob dviju partija koje imaju pretenzije na prvenstvo u me\u0111unarodnom komunisti\u010dkom pokretu i kao odraz etnoteritorijalne krize na Balkanu u Sredi\u0161njoj Europi zbog nerije\u0161enih grani\u010dnih pitanja. Zbog toga je ovaj sukob bio povijesno neizbje\u017ena proturje\u010dnost izme\u0111u interesa dviju dr\u017eava koje su na razli\u010dite na\u010dine vidjele Balkan sferom svojeg utjecaja, zaklju\u010duje autor.<\/p>\n Analiziraju\u0107i posljedice sukoba autor navodi, izme\u0111u ostalog, <\/span>mogu\u0107nost postojanja planova za vojni napad na Jugoslaviju neposredno nakon po\u010detka sukoba, kao i planova za atentat na jugoslavenskog vo\u0111u. Isto tako, autor se osvr\u0107e i na posljedice sovjetsko-jugoslavenskog prekida veza na znanstvena istra\u017eivanja i polo\u017eaj slavistike u slo\u017eenim me\u0111udr\u017eavnim okolnostima.<\/p>\n Peto poglavlje Hru\u0161ovljeva “zatopljenja” i Titova “zahla\u0111enja”: Nikita Hru\u0161\u010dov \u2013 Josip Broz Tito 1953-1964.<\/i> nastavlja se na vremenski period u kojem je jugoslavenski faktor ponovno, kao i u predrevolucionarnom periodu, igrao zna\u010dajnu ulogu u unutarnjim politi\u010dkim borbama za vlast u Kremlju. Autor u ovom poglavlju opisuje put obnavljanja odnosa dviju dr\u017eava koji je rezultirao potpisivanjem deklaracija kojima je potvr\u0111en ravnopravan polo\u017eaj Jugoslavije i samostalnost u odabiru puta “izgradnje socijalizma”. Autor tako\u0111er prikazuje kako su se nepravocrtno razvijali odnosi dviju dr\u017eava i partija, prolaze\u0107i etape ponovnog zahladnjenja odnosa. U navedenom razdoblju Jugoslavija je imala osobitu va\u017enost u unutarnjoj politici SSSR-a. Autor analizira brojne prepreke na koje je Nikita Hru\u0161\u010dov nailazio unutar sovjetskog vrha u prevladavanju sukoba s jugoslavenskim vodstvom i ustrajnosti na odr\u017eavanju bliskih veza. Autor pokazuje kako se jugoslavensko pitanje koristilo za me\u0111usobne optu\u017ebe u borbi me\u0111u potencijalnim nasljednicima Staljina \u2013 grupacijama Lavrentija Berije, Georgija Maljenkova i Andreja \u017ddanova. Nakon Staljinove smrti 1953. godine, navodi autor, Berija je optu\u017een za tajne veze s Titom i jugoslavenskim vrhom. Ve\u0107 1955. godine kritike su bile usmjerene prema Vja\u010deslavu Molotovu i njegovom antijugoslavenskom djelovanju i utjecaju na Staljina. Narednih godina u unutarnjim sukobima sovjetskog rukovodstva optu\u017ebe zbog jugoslavenskog pitanja igrale su ulogu u svrgavanju “antipartijske grupe” V. Molotov, G. Maljenkov, L. Kaganovi\u010d. Zbog mogu\u0107eg \u0161irenja utjecaja alternativnih pristupa u zemljama “narodne demokracije” i razli\u010ditih politi\u010dkih pogleda i interesa, slo\u017eenosti u uzajamnim odnosima javljale su se i zbog me\u0111unarodnih okolnosti (Ma\u0111arske revolucije) i zbog unutarnjih pitanja (program Saveza komunista Jugoslavije).<\/p>\n U \u0161estom poglavlju Intervencije protiv reformi: “Zastoj” za \u017eivota i posmrtni te\u0161ki dani: Leonid Bre\u017enjev \u2013 Josip Broz Tito 1964-1985.<\/i> autor analizira odnos politike Leonida Bre\u017enjeva prema Jugoslaviji. Novi sovjetski lider, isti\u010de autor, naslijedio je suprotstavljenost novim ideolo\u0161kim i geopoliti\u010dkim protivnicima \u2013 kineskim i albanskim komunistima. U takvim, okolnostima jugoslavensko pitanje \u2013 kao unutarnje pitanje u sovjetskoj politici \u2013 izgubilo je zna\u010denje, sve do kraja 1980-ih godina. Novo vodstvo nije imalo namjeru vra\u0107anja na stare konflikte u intenzivnoj i otvorenoj formi. Analiziraju\u0107i period 1968-1971, autor opisuje nova zahla\u0111enja u sovjetsko-jugoslavenskim odnosima. Na njih su utjecali, navodi autor, ne samo doga\u0111aji u Pragu 1968. godine, nego i zaokret sovjetske politike u smjeru “blage rehabilitacije” Staljina i staljinizma. Sporom oko \u010cehoslova\u010dke tako se nastavilo ideolo\u0161ko suparni\u0161tvo u komunisti\u010dkom pokretu i geopoliti\u010dko u Srednjoj Europi, zapo\u010deto u 1940-im godinama 20. stolje\u0107a. Godine 1971, isti\u010de autor, sovjetsko dr\u017eavno i partijsko vodstvo dalo je jasnu potporu Titu protiv unutarpartijskih reformatorskih pokreta u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji.<\/p>\n Sedmo poglavlje “Perestrojka”, pu\u010d i\/ili revolucije? Od proleterskog internacionalizma prema “slavenskom bratstvu”: Mihail Gorba\u010dov i “kolektivno rukovodstvo” SFRJ 1985-1991. <\/i>autor analizira politi\u010dke promjene u Sovjetskom Savezu krajem 1980-ih godina koje su zna\u010dajno utjecale na razvoj doga\u0111aja u Jugoslaviji i uzajamne odnose dviju dr\u017eava. Novi sovjetski lider Mihail Gorba\u010dov, isti\u010de autor, inicirao je kona\u010dno pomirenje s Jugoslavijom. Prilikom posjete Jugoslaviji Gorba\u010dov je naglasio krivnju sovjetskog rukovodstva za naru\u0161avanje dobrih odnosa i istaknuo princip samostalnog odabira modela razvoja. Vodstvo Sovjetskog Saveza time je pokazalo da Jugoslaviju vi\u0161e ne smatra suparnikom u me\u0111unarodnom komunisti\u010dkom pokretu i Srednjoj Europi. Razvoj doga\u0111aja krajem 1980-ih godina u Jugoslaviji postao je upozorenje sovjetskom rukovodstvu na mogu\u0107i rasplet doga\u0111aja u Sovjetskom Savezu. Gorba\u010dov, navodi autor, nije odobravao kori\u0161tenje sile za spas Sovjetskog Saveza. Zbog toga nije mogao niti htio podr\u017eati Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, koji je, prema rije\u010dima autora, ratoborni srpski etni\u010dki nacionalizam u\u010dinio glavnom politi\u010dkom kartom, nastoje\u0107i odr\u017eati Jugoslaviju na velikosrpskim osnovama. S druge strane, isti\u010de autor, Gorba\u010dovu nisu bili bliski niti ciljevi hrvatskog nacionalnog pokreta, ponajvi\u0161e varijante stvaranja monoetni\u010dkih dr\u017eava u maksimalnim granicama. Ipak, nastojanja i posredovanje Gorba\u010dova u pronala\u017eenju dogovora izme\u0111u dviju suprotstavljenih strana unutar same Jugoslavije nisu urodili plodom. <\/p>\n U svojoj izuzetno opse\u017enoj i sadr\u017eajnoj knjizi Sergej Romanjenko na pregledan i jasan na\u010din pokazuje razvoj odnosa Sovjetskog Saveza (Rusije) i naroda nekada\u0161nje Jugoslavije kroz ve\u0107i dio 20. stolje\u0107a. Detaljno analizira i tra\u017ei uzroke i posljedice odre\u0111enih doga\u0111aja i pojava u novijoj povijesti Sovjetskog Saveza i dviju Jugoslavija te prati njihov razvoj kroz pojedine povijesne etape. Time pronalazi stanovite zakonitosti i ponavljanja u odnosima dviju zemalja, \u0161to daje mogu\u0107nost jasnijeg razumijevanja novije povijesti obaju dr\u017eava i veza njihovih naroda.<\/p>\n <\/p>\n Sonja Vresk<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2038","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":2038,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2038,"position":1},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2038,"position":2},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52646,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52646","url_meta":{"origin":2038,"position":3},"title":"5. MALI FESTIVAL POVIJESTI U LASTOVU","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Peti Mali festival povijesti odr\u017eava se od 25. do 27. travnja 2026. na Lastovu, u suradnji Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, Op\u0107ine Lastovo i Turisti\u010dke zajednice te uz potporu Dubrova\u010dko-neretvanske \u017eupanije. Predavanja: Dr. sc. Jasna \u010capo \u201eKu\u0107a kao zalog budu\u0107nosti i most izme\u0111u iseljenika i domovine\u201c Dr. sc.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Lastovo.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2038,"position":4},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2038,"position":5},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2038","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2038"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2038\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}