{"id":20365,"date":"2020-04-17T09:39:08","date_gmt":"2020-04-17T09:39:08","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20365"},"modified":"2020-04-17T09:39:08","modified_gmt":"2020-04-17T09:39:08","slug":"pajtim-statovci-roman-moja-macka-jugoslavija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20365","title":{"rendered":"Pajtim Statovci, roman \u201cMoja ma\u010dka Jugoslavija\u201d"},"content":{"rendered":"<p>Statovcijev knji\u017eevni prvijenac prati sazrijevanje mlade Albanke Emine, koja \u017eivi u ruralnom dijelu Kosova. Ondje je Emine, osamdesetih godina 20. stolje\u0107a, odrastala u okru\u017eenju punom predrasuda, nacionalnih, vjerskih, ali i onih prema \u017eenama, kojima je, kako se smatralo, bilo mjesto u ku\u0107i, gdje su nakon udaje trebale ra\u0111ati, obavljati sve ku\u0107anske poslove i podvrgavati se mu\u017eevoj volji. Unato\u010d tome, Emine je uzbu\u0111ena oko svadbene sve\u010danosti na kojoj \u0107e se udati za nao\u010dita mu\u0161karca, Bajrama, kojega je dotad vidjela samo jedanput i o kojemu gotovo ni\u0161ta ne zna, ali kojega se ipak nada jednog dana zavoljeti, iako je oduvijek sanjala o romanti\u010dnoj ljubavi i zaljubljivanju prije svadbe.<\/p>\n<p>No ubrzo se Jugoslavija, zemlja u kojoj Emine, Bajram i njihova djeca \u017eive, po\u010dinje uru\u0161avati i oni bivaju prisiljeni prona\u0107i privremeni dom negdje drugdje, daleko na sjeveru, u Finskoj. No ta zemlja po\u010detkom devedesetih nije bila nimalo navikla na useljenike niti je bila gostoljubiva prema njima, bez obzira na to zbog kojega razloga i iz kojega dijela svijeta dolazili. \u017divot u novoj sredini te\u017eak je cijeloj obitelji, ponajvi\u0161e zbog jezi\u010dnih i kulturolo\u0161kih razlika, ali u po\u010detku najte\u017ee pada djeci, osobito njihovu darovitom sinu Bekimu, koji se s vremenom ipak nau\u010di nositi s predrasudama nove okoline prema svome podrijetlu, vjeri, pa \u010dak i imenu (\u201estvar koju uvijek moram obja\u0161njavati\u201c).<\/p>\n<p>Jednog dana, Bekim, sada ve\u0107 odrastao, obrazovan mu\u0161karac, odlu\u010di nabaviti neobi\u010dnog ku\u0107nog ljubimca, kraljevsku bou, no stvari postaju zanimljive kada mu se u stan useli ma\u010dka koju je upoznao u gej baru. Bila je to potpuno druga\u010dija ma\u010dka od svih ma\u010daka koje je dotad upoznao\u2026<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&#8220;<strong>Moja ma\u010dka Jugoslavija<\/strong>&#8221; prvi je i iznimno hvaljen roman <strong>Pajtima Statovcija<\/strong> (1990.), mladog finskog autora podrijetlom s Kosova, dobitnika ovogodi\u0161nje &#8220;Finlandije&#8221;, najpresti\u017enije finske knji\u017eevne nagrade, za svoj zadnji roman &#8220;Bolla&#8221; (2019.).<\/p>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li>Nakladnik: <a href=\"https:\/\/www.mvinfo.hr\/pretraga-knjiga\/?pojam=V.B.Z.\">V.B.Z.<\/a><\/li>\n<li>Prijevod: Boris Vidovi\u0107<\/li>\n<li>03\/2020.<\/li>\n<li>260 str.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>Pajtim Statovci <\/strong>(1990.), knji\u017eevnik podrijetlom s Kosova, jedan je od najva\u017enijih finskih pisaca mla\u0111e generacije. Studirao je komparativnu knji\u017eevnost na Helsin\u0161kom sveu\u010dili\u0161tu, a potom i studij dramaturgije (scenaristiku) na Fakultetu za umjetnost, dizajn i arhitekturu Sveu\u010dili\u0161ta Alto. Svoj prvi roman &#8220;Moja ma\u010dka Jugoslavija&#8221; (Kissani Jugoslavia) objavio je 2014. i za njega je iste godine dobio nagradu Helsingin Sanomat, najva\u017enije finsko knji\u017eevno priznanje za najbolji debitantski roman. Za drugi roman, &#8220;Tiranan syd\u00e4n&#8221; (2016.), dodijeljena mu je knji\u017eevna nagrada Toisinkoinen. Njegov zadnji roman, &#8220;Bolla&#8221; (2019.), dobio je najpresti\u017eniju finsku knji\u017eevnu nagradu Finlandia te je tako Statovci postao najmla\u0111i dobitnik te nagrade u njezinoj povijesti.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/13672\/moja-macka-jugoslavija\">https:\/\/www.mvinfo.hr\/knjiga\/13672\/moja-macka-jugoslavija<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20366,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3,12],"tags":[],"class_list":["post-20365","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti","category-knjizevnost"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/moja-macka.jpg?fit=649%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":20365,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":20365,"position":1},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":20365,"position":2},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":20365,"position":3},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":20365,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":20365,"position":5},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20365","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20365"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20365\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20367,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20365\/revisions\/20367"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20366"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}