<\/p>\n
Hanna Krall, Sti\u0107i prije Boga<\/i>, prevela Barbara Kry\u017can-Stanojevi\u0107, Srednja Europa, Zagreb 2011, 150 str.<\/span><\/b><\/p>\n <\/span><\/span><\/p>\n Dana 19. travnja 1943. zapo\u010deo je ustanak u \u017eidovskom getu u Var\u0161avi, potaknut namjerom njema\u010dkih vlasti da likvidiraju geto, te je trajao do 8. svibnja. Upravo su doga\u0111aji tijekom toga ustanka, kao i \u0161iri kontekst \u017eivotne svakodnevice u var\u0161avskom getu, jedan od tematskih okvira knjige Sti\u0107i prije Boga<\/i>, poljske autorice Hanne Krall. Knjiga je nastala 1976. godine na temelju autori\u010dinih razgovora s Marekom Edelmanom, zamjenikom zapovjednika ustanka i kasnije poljskim kardiokirurgom, koji je s autoricom podijelio svoja sje\u0107anja na \u017eivot i ustanak u var\u0161avskom getu te sje\u0107anja na svoje pacijente i lije\u010dni\u010dku karijeru u poslijeratnom razdoblju.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Tematska okosnica prvog potpoglavlja (str. 3-13) jest \u017eivot i ustanak u getu. U nelinearnom pripovijedanju Edelman isprepli\u0107e sje\u0107anja na dane ustanka te okolnosti okrutne svakodnevice \u017eivota u getu. Govore\u0107i o doga\u0111ajima tijekom ustanka, Edelman razja\u0161njava i pojedine detalje \u2013 za\u0161to je ustanak po\u010deo upravo 19. travnja, te na koji je na\u010din izabran zapovjednik ustanka. Prisje\u0107aju\u0107i se \u017eivota u getu, govori o svom poslu dostavlja\u010da u bolnici, ali i zada\u0107i stajanja na Umschlagplatzu i izdvajanja bolesnika iz kolone ljudi koja je, pod egidom odlaska na rad, vlakovima odlazila u Treblinku, u smrt u plinskim komorama, pri \u010demu opisuje i mehanizam deportacija u Treblinku. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Edelmanovo se pripovijedanje sastoji od kolopleta ljudi, detalja i situacija, kojih ima previ\u0161e da bi ih se ovdje moglo sve spomenuti, me\u0111utim, svaka njegova uspomena ostavlja odre\u0111en emocionalni utisak, a upravo njegov opis mehanizma deportacije \u2013nacisti su u svojim nastojanjima likvidacije stanovnika geta oti\u0161li toliko daleko da su po\u010deli dijeliti kruh svima koji se prijave za rad \u2013 evocira sliku tisu\u0107a ljudi kako s kruhom u ruci mirno kora\u010daju prema vlaku za Treblinku, jedna od mnogih potresnih u njegovu kazivanju koja zaslu\u017euje da ju se istakne.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Uz ono \u0161to pripovijeda, bitan je i na\u010din<\/i> na koji Edelman pripovijeda. Govore\u0107i o zapovjedniku ustanka Anielewiczu, Edelman ne mistificira njegov izbor ve\u0107 isti\u010de da je Anielewicz bio zapovjednik zato \u0161to je to jako htio biti, pa su mu dopustili, iznose\u0107i potom detalje iz njegova \u017eivota koji pru\u017eaju uvid u zapovjednikov karakter. Takvim se jednostavnim diskursom, koji sadr\u017ei intimne detalje o ljudima, Edelman opire op\u0107oj tendenciji mitologizacije i mistifikacije kako ustanka tako i ustanika, nastoje\u0107i primjerice naglasiti da su ustanici bili tek vrlo mladi ljudi (s\u00e2m Edelman bio je dvadesetdvogodi\u0161njak, ujedno i najstariji sudionik ustanka). Stoga, osvr\u0107u\u0107i se na podatak da je ustanika bilo dvjesto dvadeset, Edelman nudi krajnji \u010din pobune protiv mitologizacije i glorifikacije ustanka, komentiraju\u0107i taj podatak pitanjem: \u201eMo\u017ee li se to uop\u0107e nazvati ustankom?\u201c, smatraju\u0107i ustanak jedino izborom na\u010dina umiranja (str. 13).<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>\u017destoke reakcije javnosti koje su izazvale te Edelmanove rije\u010di autorica razra\u0111uje u drugom potpoglavlju (str. 13-17). Opisuju\u0107i njegov susret s ljudima koji su tijekom rata slali novac za oru\u017eje ustanicima u geto, a koje je on duboko uvrijedio svojom izjavom, autorica istovremeno problematizira i odnos javnosti prema sje\u0107anju na ustanak, fokusiraju\u0107i se na \u010dinjenicu da je javnost imala odre\u0111enu viziju o ispravnom na\u010dinu sje\u0107anja i pripovijedanja o ustanku, sudionicima, \u017eivotu u getu, kao i Holokaustu op\u0107enito, zbog \u010dega ih je Edelmanova jednostavnost i izravnost zaprepastila. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span> <\/span>Nastavljaju\u0107i razmatrati pitanje \u201epa\u017eljivog biranja rije\u010di\u201c u opisivanju tih doga\u0111aja, autorica u tre\u0107em potpoglavlju (str. 17-18) opisuje Edelmanov susret s predstavnicima poljskih politi\u010dkih stranaka tri dana nakon njegovog izlaska iz geta, sa svrhom podno\u0161enja izvje\u0161taja o ustanku. Preneseni razgovor otkriva sraz svjetonazora: politi\u010dari nisu mogli pojmiti Edelmanovu gotovo blasfemi\u010dnu jednostavnost s kojom je opisivao ustanak, dok je Edelmanu bilo neshvatljivo o\u010dekivanje martiri\u010dnog izja\u0161njavanja o ustanku. Tako\u0111er se jasno o\u010dituje i autori\u010dino ogor\u010denje zbog na\u010dina na koji je Edelman u toj situaciji tretiran te prema cijelom apsurdu pravilnog izbora rije\u010di, odnosno pateti\u010dnog izra\u017eavanja i herojsko-martiri\u010dnog dr\u017eanja, \u0161to proklamiraju ljudi kojima su doga\u0111aji koje je Edelman pro\u017eivio i opisao ve\u0107inom puka apstrakcija.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>U \u010detvrtom potpoglavlju (str. 18-25), kontrapostiranjem slici lijepe smrti pjesnikinje Krystine Krahelske u var\u0161avskom ustanku 1944. godine naturalisti\u010dke opise izgladnjelih, bolesnih, umrlih te pojedinih slu\u010dajeva kanibalizma u var\u0161avskom getu, oslikava se surova svakodnevica \u017eivota u getu, \u010dije je glavno obilje\u017eje glad. U ovome potpoglavlju se na temelju statisti\u010dkih podataka iz istra\u017eivanja lije\u010dnice u getu Teodozje Goliborske \u2013 jedine pre\u017eivjele sudionice istra\u017eivanja o metabolizmu materije u mirovanju kod gladnih ljudi provo\u0111enog u getu \u2013 problematiziraju psihofizi\u010dke posljedice izgladnjelosti. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span> <\/span>Ti su medicinski podaci svojevrsna uvertira u peto potpoglavlje (str. 25-40), kojim se uvodi nova tematska razina, Edelmanova sje\u0107anja na poslijeratnu lije\u010dni\u010dku karijeru. Sredi\u0161nja je li\u010dnost ovoga potpoglavlja Profesor, poljski kardiokirurg Jan Moll, voditelj operacijskih timova u kojima je Edelman sudjelovao. Autorica postavlja scenu za problematiziranje pitanja lije\u010dni\u010dke etike opisuju\u0107i Profesorova kolebanja glede izvo\u0111enja rizi\u010dne operacije na koju ga Edelman poku\u0161ava privoljeti. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span> <\/span>\u0160esto potpoglavlje (str. 40-42) autorica, koriste\u0107i prizor tisu\u0107a \u017didova koji kora\u010daju prema transportnim vlakovima, iz poljskog dokumentarnog filma Requiem za 500 000 <\/i>(1963)<\/span>, opisuje \u017eestoku Edelmanovu reakciju na opasku jednog ameri\u010dkog profesora koji je smatrao da je takvo kora\u010danje prema vagonima za transport predstavljalo liniju manjeg otpora. U pozadini Edelmanovog ispada je polemiziranje o \u201e\u010dasnijoj\u201c smrti. Naime implicitno se nastavljaju\u0107i na problematiku sje\u0107anja iz prvog potpoglavlja, o ljudima koji su mirno, s kruhom, i\u0161li u transportne vlakove, Edelman jo\u0161 jednom nastoji naglasiti da smrt s oru\u017ejem u ruci nije \u010dasnija od smrti u plinskoj komori. Time \u017eeli potaknuti razumijevanje te\u017eine pojedinih \u010dinova, kao \u0161to je u ovom slu\u010daju mirno kora\u010danje prema vagonima i Treblinki.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>U sedmom potpoglavlju (str. 42-56) tematski se fokus ponovno vra\u0107a na \u017eivot u getu. Opisuju\u0107i okolnosti koje su dovele do njegova imenovanja zamjenikom zapovjednika ustanka, Edelman tu odluku ne glorificira, ve\u0107 isti\u010de da se to dogodilo gotovo slu\u010dajno. Uvelike raspravljano pitanje pravilnog izbora rije\u010di prilikom govora o neljudskim uvjetima u getu te ustanku u ovom je potpoglavlju polemizirano autori\u010dinim pitanjem je li u getu bilo prostitutki. Edelmanov ironi\u010dan odgovor da bi u getu trebali biti mu\u010denici i Ivana Orleanska u suglasju je s njegovom op\u0107om tendencijom ogra\u0111ivanja od beatifikacije stanovnika geta. S druge strane, osvr\u0107u\u0107i se na pitanje jednog Francuza o spolnim aktivnostima u getu, Edelman nastoji istaknuti da je, uz to \u0161to su ljudi u getu i dalje imali iste fiziolo\u0161ke potrebe, ipak najva\u017enije bilo pre\u017eivjeti, a za to je trebalo imati usmjerenje na nekoga ili ne\u0161to za \u0161to se \u017eivjelo, jer je to bio jedini na\u010din opstanka duha.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>U osmom (str. 56-59) i devetom potpoglavlju (str. 59-65) autorica ponovno govori o Edelmanovim i Profesorovim pacijentima.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span> <\/span>Na po\u010detku desetog potpoglavlja (str. 65-81), iz opisanog se susreta i razgovora Edelmana i k\u0107eri policajca kojeg su ustanici strijeljali jer nije \u017eelio predati novac za oru\u017eje saznaje omjer cijena revolvera i sakrivanja \u017didova na arijevskoj strani, otkrivaju\u0107i pritom apsurd: isplativije je bilo kupiti revolvere nego sakriti jednu osobu, iako Edelman napominje da se takve kalkulacije nisu radile. U nastavku potpoglavlja op\u0161irnije su opisane razli\u010dite pojedinosti ustanka, poput sije\u010danjske akcije likvidacije geta, na\u010dina tiskanja i distribuiranja novina u getu, te izlaska iz geta kroz kanale. U kontekstu pobune u Edelmanovu odredu \u2013 pojedinci, nezadovoljni njegovim vodstvom, smatraju\u0107i da im daje premalo oru\u017eja, odlu\u010dili su \u0161trajkati gla\u0111u odbiv\u0161i popiti zasla\u0111enu vodu \u2013 Edelman progovara o svojoj nesigurnosti u situaciji kada se od njega o\u010dekivalo vodstvo.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>U jedanaestom se potpoglavlju (str. 81-90) opisuju doga\u0111aji neposredno nakon Edelmanova izlaska iz geta. Me\u0111utim, dominantna problematika potpoglavlja jest ideja Andrzeja Wajde o snimanju filma o getu, s Edelmanom kao govornikom na mjestima na kojima se sve odvijalo. Razra\u0111uju\u0107i mogu\u0107i sinopsis, autorica navodi potencijalne lokacije na kojima bi se organizirali susreti biv\u0161ih stanovnika geta. U naraciji se autori\u010dino pripovijedanje o scenariju prepli\u0107e s Edelmanovim sje\u0107anjima, stoga kada autorica govori o groblju kao jednoj od mogu\u0107ih lokacija za Wajdin film Edelman se sje\u0107a pojedinih stanovnika geta, njihove smrti i sudbina njihovih obitelji nakon rata. Budu\u0107i da je u cijelom tekstu autorica intimno anga\u017eirana, uo\u010dljivo je njezino specifi\u010dno vi\u0111enje mogu\u0107nosti realizacije ideje o filmu o getu, dopunjeno Edelmanovom izjavom da ne\u0107e govoriti u kameru ono \u0161to je ve\u0107 jednom ispri\u010dao. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span> <\/span>U dvanaestom potpoglavlju (str. 90-97) Edelman odgovara na pitanje za\u0161to je postao lije\u010dnik, opisuju\u0107i apatiju u koju je zapao nakon zavr\u0161etka rata. Iako se, prije nego \u0161to je po\u010deo kazivanje, opire ideji da je postao lije\u010dnik kako bi mogao nastaviti ono \u0161to je radio u getu, naime odgovarati za ljudske \u017eivote, ipak zaklju\u010duje da je odgovornost za ljudske \u017eivote bila jedan dio njegove motivacije za bavljenjem medicinom. Pritom, prisje\u0107aju\u0107i se klinike u kojoj je radio, spominje da je \u010desto stajao pod palmom pred klinikom, promatraju\u0107i sobe svojih pacijenata, \u0161to uspore\u0111uje sa stajanjem na Umschlagplatzu gdje je stajao pored ulaza i izvla\u010dio bolesnike iz kolone, te u kona\u010dnici zaklju\u010duje da cijeloga \u017eivota odgovara za ljudske \u017eivote. To je potpoglavlje klju\u010dno jer je u njemu obja\u0161njeno zna\u010denje naslova djela, Sti\u0107i prije Boga<\/i>. Govore\u0107i o svojoj ulozi kao lije\u010dnika, Edelman obja\u0161njava da je njegov zadatak iskoristiti trenuta\u010dnu Bo\u017eju nepa\u017enju i za\u0161tititi plamen \u017eivota kojeg Bog \u017eeli ugasiti te ga odr\u017eati barem malo dulje no \u0161to bi On to \u017eelio. Naime, za Edelmana, koji je otpratio 400 000 ljudi u Treblinku, Bog nije milosrdan, i upravo zbog toga \u0161to je u getu otpratio tolike tisu\u0107e ljudi u vagone, Edelman ima potrebu razra\u010dunavati se s Bogom. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>U trinaestom potpoglavlju (str. 98-120), nastoje\u0107i unijeti reda u podatke i udovoljiti \u017eelji javnosti za konkretnim brojkama i kronologijom, autorica donosi logisti\u010dki pregled opreme i ljudstva s njema\u010dke i ustani\u010dke strane, te kratku i preciznu kronologiju doga\u0111aja tijekom ustanka. U nastavku potpoglavlja autorica opisuje mehanizam informiranja svijeta o ustanku u getu. Bitna karika tog mehanizma bio je Jurek Wilner, koji je Henryku Woli\u0144skom (\u201eWac\u0142awu\u201c) na arijevskoj strani donosio informacije o getu, koje su zatim radiotelegrafskim putem proslje\u0111ivane u London. Detaljno se potom govori o Jureku Wilneru i doga\u0111ajima iz njegova \u017eivota u getu. Opisano je njegovo preno\u0161enje informacija iz geta, nabavljanje oru\u017eja za geto, uhi\u0107enje od strane Gestapa prilikom kojeg je navodno tjedan dana ili \u010dak \u010ditav mjesec \u0161utio o ustani\u010dkim planovima, odluka da se nakon osloba\u0111anja ipak vrati u geto, te davanje znaka za masovno samoubojstvo u bunkeru na Mi\u0142oj 18, dana 8. svibnja 1943. godine, kako bi izbjegli da padnu \u017eivi Nijemcima u ruke. Uza sve to, kao i uz navo\u0111enje pjesni\u010dkih fragmenata iz njegove sa\u010duvane bilje\u017enice, Wilnerov psiholo\u0161ki profil svjedo\u010di o izrazito altruisti\u010dnoj osobi, koja zbog svih svojih postupaka ima auru mu\u010denika, zbog \u010dega bi \u2013 u svjetlu problematike prikladnosti \u2013 on bio prikladniji za ulogu junaka od Edelmana. <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span> <\/span>U \u010detrnaestom potpoglavlju (str. 120-122) autorica prenosi Edelmanov odgovor na pitanje za\u0161to je pre\u017eivio. Kao \u0161to je slu\u010daj s ve\u0107inom teksta, Edelman si ni u ovom slu\u010daju ne pridaje la\u017enu veli\u010dinu; opisuje dvije situacije u kojima je tijekom \u017eivota u getu mogao poginuti, pri \u010demu zaklju\u010duje da je pre\u017eivio zahvaljuju\u0107i sre\u0107i i slu\u010dajnosti.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>U posljednjem potpoglavlju (str. 122-129) autorica opet povezuje moralno-eti\u010dke dileme osoba tijekom razli\u010ditih situacija u getu koje je Edelman opisivao, s poslijeratnim iskustvima pre\u017eivjelih i okolnostima medicinskih operacija. Tekst zaklju\u010duje promi\u0161ljanjem o proporcijama: Edelman je otpratio 400 000 ljudi u Treblinku; \u0161to, naspram toga, zna\u010di spa\u0161avanje \u017eivota jednog pacijenta? Me\u0111utim, \u201esvaki je \u017eivot za svakoga cijelih sto posto, pa onda to mo\u017eda ima nekog smisla\u201c.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Rije\u010dima autorice, Sti\u0107i prije Boga<\/i> nije knjiga o povijesti, ve\u0107 knjiga o sje\u0107anju, zbog \u010dega je te\u0161ko prosuditi njezin sadr\u017eaj sa strogo znanstvenog stajali\u0161ta, jer kako kriti\u010dki vrednovati ne\u010dija sje\u0107anja, posebno ako su mu\u010dna poput onih Mareka Edelmana? Ipak, iako nije znanstvena studija Holokausta, knjiga Sti\u0107i prije Boga<\/i> ima neizmjernu va\u017enost za razumijevanje Holokausta, zbog toga \u0161to pru\u017ea druga\u010diju perspektivu. Naime lajtmotiv studija o Holokaustu je podatak o \u0161est milijuna stradalih \u017didova, me\u0111utim taj broj sam po sebi ne predstavlja mnogo jer ne govori ni\u0161ta o tih \u0161est milijuna ljudi \u2013 to je samo broj, apstraktan zbog svoje veli\u010dine. Me\u0111utim poimanje i razumijevanje Holokausta ne svodi se na jedan broj ve\u0107 na shva\u0107anje da je svaki od tih \u0161est milijuna \u017didova imao ime, obitelj, \u017eelje, planove za budu\u0107nost, \u017eivot<\/i>, koji je odjednom prekinut smr\u0107u, ili u plinskoj komori koncentracijskog logora, ili u getima od gladi itd. Shva\u0107anjem da je svaki od tih \u0161est milijuna bio \u010dovjek<\/i>, poimanje Holokausta postaje znatno intenzivnije, surovije, stvarnije, a s\u00e2m broj stradalih vi\u0161e nije apstraktan. Sje\u0107anja Mareka Edelmana potaknut \u0107e shva\u0107anje o ljudskosti tih \u017ertava, iako on ne govori o \u0161est milijuna, \u010dak ni o onih \u010detiristo tisu\u0107a koje je otpratio niz Umschlagplatz. Govori o svega nekoliko desetaka ljudi, ali njegovo pripovijedanje ima jedan va\u017ean element \u2013 ljudskost. Edelman govori o ljudima; oni nisu dio povijesne statistike umrlih ili mitologizirani junaci povijesti. On govori o njihovim \u017eivotima, problemima, \u017eeljama, pro\u0161losti… Naravno, \u010desto mora navesti i kako su umrli, ali se taj podatak ne svodi na datum smrti. Takav na\u010din pripovijedanja pribli\u017eava povijesne doga\u0111aje \u010ditateljima, a povijest vi\u0161e nije ne\u0161to \u0161to je pro\u0161lo i \u0161to ne utje\u010de na pojedince. S druge strane, i Edelmanov na\u010din pripovijedanja \u2013jednostavnost, izravnost, prividna hladnokrvnost \u2013 utje\u010du na intenzifikaciju do\u017eivljaja Holokausta, \u010dine\u0107i ga stvarnijim i ne\u010dovje\u010dnijim od puke statistike i znanstvenih \u010dinjenica.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Knjiga Sti\u0107i prije Boga<\/i> ukazuje i na pitanje odnosa javnosti prema Holokaustu. Pritom razmatranje pitanja pravilnog izbora rije\u010di prilikom govora o toj tematici kritizira gotovo dogmatsku pretpostavku da se o Holokaustu treba izra\u017eavati koriste\u0107i pateti\u010dne i martiri\u010dne izraze. Nadalje, postavlja se i pitanje sje\u0107anja \u2013 Edelman se pita sje\u0107a li se danas itko svih \u201enepoznatih\u201c mladi\u0107a i djevojaka koji su dali svoj obol povijesnim zbivanjima, te ima li uop\u0107e smisla sje\u0107ati se.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Historiografija nije knji\u017eevnost \u2013 ona je pisano izvje\u0161\u0107e o rezultatima znanstvenog istra\u017eivanja, stoga u njoj nema mjesta liri\u010dnom izra\u017eavanju. Me\u0111utim, Holokaust je jo\u0161 uvijek svje\u017e u povijesnoj svijesti i relativno nedavan doga\u0111aj, zbog \u010dega je i vrlo osjetljiva tema rasprava. Neosporno je da o njemu treba govoriti, treba ga istra\u017eivati, a nu\u017ene su \u010dak i statistike. No potrebno je raspravljati o Holokaustu i na drugi na\u010din, bli\u017ei ovom Edelmanovom. Edelman je pokazao da je jednostavnost bolji pristup od grandioznih izraza. Mitologizacija je proiza\u0161la iz \u010dinjenice da su povjesni\u010dari \u2013 u ovom konkretnom slu\u010daju \u2013 vrednovali ustanak u var\u0161avskom getu sa historijskog odmaka, daju\u0107i mu zna\u010daj koji on za sudionike nije imao. Naravno da doga\u0111aji, promatrani s odmakom, imaju odre\u0111enu te\u017einu koja im se mora priznati. No za razumijevanje povijesne zbilje nu\u017eno je poznavati i drugu stranu, a to je odnos samih sudionika prema doga\u0111aju. Zahvaljuju\u0107i Edelmanu, to je mogu\u0107e za jedan element povijesti.<\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Zbog njezine specifi\u010dne forme te\u0161ko bi bilo uputiti neku kritiku knjizi. Najjednostavnije je prihvatiti zadanu formu i nadati se da \u0107e i \u010ditateljima i istra\u017eiva\u010dima poslu\u017eiti za dublje shva\u0107anje i, na neki na\u010din, oplemenjivanje njihove perspektive Holokausta. <\/span><\/p>\n Dora Kosor\u010di\u0107<\/span><\/i><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2036","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2036,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52603,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52603","url_meta":{"origin":2036,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Carska i kraljevska kuhinja","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas da nam se pridru\u017eite 23. travnja 2026. u 18 sati u obilje\u017eavanju No\u0107i knjige u Pivnici Bobi&Rudi na Trgu Ivana Me\u0161trovi\u0107a u Zapru\u0111u u Zagrebu gdje uz kavu \u010ditamo recepte iz zemalja Austro-Ugarske Monarhije iz knjige Carska i kraljevska kuhinja, autora Roberta Mak\u0142owicza, u prijevodu Damira Agi\u010di\u0107a. Izvor:\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Noc-knjige-Carska-i-kraljevska.jpg?fit=1200%2C1200&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2036,"position":2},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":2036,"position":3},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2036,"position":4},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":2036,"position":5},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2036","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2036"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2036\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2036"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2036"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2036"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}