{"id":20352,"date":"2020-04-17T08:28:21","date_gmt":"2020-04-17T08:28:21","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20352"},"modified":"2020-04-17T08:28:21","modified_gmt":"2020-04-17T08:28:21","slug":"jugoslavija-i-poljska-odnosi-u-xx-veku-medunarodni-tematski-zbornik-radova-urednici-momcilo-pavlovic-andrzej-zacminski-nebojsa-stambolija-beograd-2019","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20352","title":{"rendered":"Jugoslavija i Poljska: odnosi u XX veku. Me\u0111unarodni tematski zbornik radova, urednici: Mom\u010dilo PAVLOVI\u0106, Andrzej ZA\u0106MI\u0143SKI, Neboj\u0161a STAMBOLIJA, Beograd 2019."},"content":{"rendered":"<p>U okviru zapo\u010dete saradnje Instituta za istoriju i me\u0111unarodne odnose Univerziteta Kazimira Velikog iz Bidgo\u0161\u0107a i Instituta za savremenu istoriju iz Beograda objavljuje se i \u0161esta po redu knjiga na temu jugoslovensko-poljskih odnosa. Ova saradnja svojom dugotrajno\u0161\u0107u i istrajno\u0161\u0107u uspostavlja odre\u0111ene standarde i postavlja se kao uzor kako sistematski istra\u017eiti odnose dvaju naroda i zemalja. Objavljene knjige predstavljaju nau\u010dni doprinos koji je postao nezaobilazan u projektima i istra\u017eivanjima, jer se na\u0161i zbornici radova ve\u0107 citiraju i tra\u017ee od nau\u010dnika ne samo iz na\u0161e dve zemlje. \u0160esta knjiga pod naslovom &#8221;Jugoslavija i Poljska. Odnosi u XX veku&#8221; donosi radove koji su u skra\u0107enom obliku izlagani na nau\u010dnoj konferenciji odr\u017eanoj u Beogradu 27\u201328. septembra 2018. godine. U knjizi se ukupno nalazi 28 radova, 13 su napisali srpski, 12 poljski autori i po jedan autori iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Sa posebnim zadovoljstvom isti\u010demo da zapo\u010deta bilateralna saradnja prerasta u multilateralnu uklju\u010divanjem kolega iz zemalja regiona.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Within the framework of the initiated cooperation between the Institute of History and International Relations of Casimir the Great University of Bydgoszcz and the Institute of Contemporary History in Belgrade, the sixth book on Yugoslav-Polish relations is published. Through its long-lasting and perseverance, this cooperation establishes certain standards and sets itself as a model for how to systematically explore the relations between the two peoples and countries. The published books represent a scientific contribution that has become indispensable in projects and research, as our collections of papers are already cited and sought from scientists not only from our two countries. The sixth book, which is entitled &#8221;Yugoslavia and Poland. Relations in the Twentieth Century&#8221;, brings works that were briefly presented at a scientific conference held in Belgrade on 27-28. September 2018. The book contains a total of 28 articles, 13 written by Serbian, 12 by Polish authors and one from Slovenia, Croatia and Bosnia and Herzegovina. We are particularly pleased to note that the bilateral cooperation started to grow into multilateral involvement of colleagues from the countries of the region.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Agnieszka Rypel: Slika unutra\u0161njih politi\u010dkih odnosa u Kraljevini SHS (na osnovu \u201eDnevnika Bidgoskog\u201c 1918\u20131928) \u2013 nau\u010dno istra\u017eivanje<br \/>\nDragan Teodosi\u0107: Prenos posmrtnih ostataka generala Jo\u017eefa Bema\/Murat-pa\u0161e preko teritorije Kraljevine SHS 1929. godine<br \/>\nBojan Simi\u0107: Poljska i Poljaci u izve\u0161tajima dopisnika \u201ePolitike\u201c Grge Zlatopera (1936\u20131939)<br \/>\nSlaven Kale: Hrvatski odjeci pripojenja \u010dehoslova\u010dkog dijela Cieszynske \u0160leske Poljskoj 1938.<br \/>\nEnes S. Omerovi\u0107: Jan Konopka \u2013 posljednji hajduk \u201eMale Evrope\u201c<br \/>\nRatomir Miliki\u0107: Poljski dr\u017eavljani dobitnici jugoslovenskih odlikovanja izme\u0111u dva svetska rata<br \/>\nSr\u0111an Mi\u0107i\u0107: Jugoslovensko poslanstvo u Var\u0161avi izme\u0111u dva svetska rata<br \/>\nNata\u0161a Mili\u0107evi\u0107: Odnos nema\u010dkih okupacionih vlasti prema poljskoj i srpskoj inteligenciji 1941\u20131944: uporedna analiza<br \/>\nJacek Tebinka: Desant na Balkanu i u\u010de\u0161\u0107e Poljaka u operacijama SOE. Najkra\u0107i put do oslobo-\u0111enja Poljske. Stvarnost ili mit?<br \/>\nTadeusz Wolsza: Slika politi\u010dkog \u017eivota u Jugoslaviji \u2013 stav poljske politi\u010dke emigracije u Velikoj Britaniji iz 1945. godine<br \/>\nPawe\u0142 Wawryszuk: Jan Karol Vende. Prvi ambasador Narodne Republike Poljske u Jugoslaviji<br \/>\nPawe\u0142 Bielicki: Spoljna politika Jugoslavije u razdoblju 1948\u20131956. iz ugla poljske politi\u010dke emi-gracije u Londonu<br \/>\nMaja Lukanc: Poljski odgovor na po\u010detak jugoslovenskog sukoba sa Informbiroom<br \/>\nSr\u0111an Cvetkovi\u0107: Struktura ibeovaca u Jugoslaviji s posebnim osvrtom na Poljake na Golom otoku<br \/>\nAndrzej Za\u0107mi\u0144ski: Operativno i fizi\u010dko osiguranje bezbednosti poseta Josipa Broza Tita (1946\u20131975)<\/p>\n<p>Ranka Ga\u0161i\u0107: Saradnja jugoslovenske i poljske automobilske industrije tokom 1960-ih i 1970-ih godina<br \/>\nVladimir Lj. Cvetkovi\u0107: Delegacija PURP na VIII kongresu SKJ 1964. godine<br \/>\nMicha\u0142 M. Kosman: Politika DR Nema\u010dke prema Jugoslaviji za vreme vladavine Valtera Ulbrihta<br \/>\nMiomir Gatalovi\u0107: Jugoslovenska percepcija Petog kongresa PURP 1968.<br \/>\nDragan Bogeti\u0107: Pogled iz Beograda na burna zbivanja u Var\u0161avi po\u010detkom 70-ih godina pro\u0161log veka<br \/>\nSlobodan Selini\u0107: Odnosi izme\u0111u Saveza pisaca Jugoslavije i Poljske 1955\u20131980: stru\u010dna saradnja i politi\u010dki nesporazumi<br \/>\nNeboj\u0161a Stambolija: Jugoslovensko-poljski odnosi u 1986. godini<br \/>\nZdzis\u0142aw Biega\u0144ski: Jugoslavija i poljsko-jugoslovenski kontakti u Poljskoj filmskoj hronici 1944\u20131994.<br \/>\nMarek G. Zieli\u0144ski: Sedi\u0161ta jugoslovenskih diplomatskih i konzularnih predstavni\u0161tava u Var\u0161avi u XX i na po\u010detku XXI veka<br \/>\nTeresa Maresz: Bu\u0111enje ose\u0107anja nacionalnog ponosa putem osobe-uzora u poljskim ud\u017ebenicima<br \/>\nMa\u0142gorzata \u015awi\u0119cicka, Monika Pepli\u0144ska: Slika Jugoslavije u turisti\u010dkom diskursu. Semantika i aksiologija<br \/>\nDragomir Bond\u017ei\u0107: Ljubomir Durkovi\u0107 Jak\u0161i\u0107 i Poljska<br \/>\nMaria Ewa Szatlach: Regionalna politika u Jugoslaviji i Poljskoj posle Drugog svetskog rata \u2013 sli\u010dnosti i razlike<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/isi.co.rs\/jugoslavija-i-poljska-odnosi-u-xx-veku\/\">https:\/\/isi.co.rs\/jugoslavija-i-poljska-odnosi-u-xx-veku\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20353,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20352","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/poljski-zbornik-2019.jpg?fit=345%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":20352,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":20352,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20352,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":20352,"position":3},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52552","url_meta":{"origin":20352,"position":4},"title":"Besplatni glazbeni antikvarijat","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Muzi\u010dka akademija Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu 23. travnja 2026. od 10 do 17 sati Pozivamo Vas na Besplatni glazbeni antikvarijat, koji u sklopu manifestacije No\u0107 knjige 2026. organizira Hrvatska udruga muzi\u010dkih knji\u017enica, arhiva i dokumentacijskih centara (HUMKAD). Antikvarijat \u0107e se odr\u017eati na Svjetski dan knjige \u2013 u \u010detvrtak 23. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Besplatni-glazbeni-antikvarijat-23.-4.-2026.jpg?fit=1200%2C848&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":20352,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20352","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20352"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20352\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20354,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20352\/revisions\/20354"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20353"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20352"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20352"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20352"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}