{"id":20333,"date":"2020-04-16T09:40:27","date_gmt":"2020-04-16T09:40:27","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20333"},"modified":"2020-04-16T09:40:27","modified_gmt":"2020-04-16T09:40:27","slug":"heinz-dieter-heimann-habzburzi-dinastija-i-carstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20333","title":{"rendered":"Heinz-Dieter Heimann, \u201eHabzburzi. Dinastija i carstva\u201c"},"content":{"rendered":"

Nakladni\u010dka ku\u0107a Akademska knjiga iz Novog Sada objavila je 2020. godine srpsko izdanje knjige Heinza-Dietera Heimanna \u201eHabzburzi. Dinastija i carstva\u201c (214 str.) u prijevodu povjesni\u010dara Mihaela Antolovi\u0107a.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Habzburzi<\/strong><\/p>\n

Dinastija i carstva<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Po\u010deci porodice Habzburg se\u017eu hiljadu godina u pro\u0161lost. Dodu\u0161e, u 11. veku \u010dak ni najodva\u017eniji \u010dlanovi porodice tog grofovskog roda nisu mogli sanjati da \u0107e njihovi potomci jednom vladati svetskim carstvom. O tome kako se odvijao uspon ove porodice, \u010diji se uspesi nisu zasnivali samo na ve\u0161toj bra\u010dnoj politici, na informativan i op\u0161terazumljiv na\u010din govori ova knjiga. Pri tome, predstavljene su veoma razli\u010dite vladarske li\u010dnosti, poput cara Fridriha III i Karla V, ba\u0161 kao i Marija Terezija i legendarna Sisi. Povezani s istorijom dinastije, istovremeno su, u osnovnim crtama, prikazani glavni doga\u0111aji evropske istorije tokom dugog razdoblja vladavine Habzburga kao \u0161to su reformacija, Be\u010dki kongres i propast dvojne monarhije Austro-Ugarske.<\/p>\n

 <\/p>\n

Profesor Hajnc-Diter Hajman predavao je istoriju srednjeg veka na Univerzitetu u Potsdamu. Glavna podru\u010dja njegovog rada jesu istorija nema\u010dkog i evropskog ustavnog prava i kulturna istorija.<\/p>\n

 <\/p>\n

Hajnc-Diter Hajman (Heinz-Dieter Heimann, 1949), nema\u010dki istori\u010dar, specijalizovao se za srednjovekovnu istoriju. Studije nema\u010dkog jezika i istorije zavr\u0161io je na Rurskom univerzitetu u Bohumu 1977. godine. Kao istra\u017eiva\u010d saradnik Ferdinanda Zajbta (Ferdinand Seibt) na Katedri za srednjovekovnu istoriju Rurskog univerziteta u Bohumu, odbranio je disertaciju \u201eIzme\u0111u \u010ce\u0161ke i\u00a0 Burgundije. O odnosu Istok\u2013Zapad unutar teritorijalnog sistema Nema\u010dkog carstva u 15. veku\u201d.\u00a0 Nakon habilitacije (1988), naredne godine izabran je za privatnog docenta na Katedri za srednjovekovnu istoriju Rurskog univerziteta u Bohumu. Od 1994. do 2015. bio je profesor srednjovekovne istorije na Univerzitetu u Potsdamu, odakle je oti\u0161ao u penziju 2015. godine. Hajman je \u010dlan upravnog odbora Istorijske komisije Brandenburga (od 2002), \u010dlan Istorijske komisije za Vestfaliju (od 2003), kao i predsednik Savetodavnog odbora u Muzeju za crkvenu i kulturnu istoriju Brandenburga u srednjem veku (od 2003).<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/akademskaknjiga.com\/katalog\/habzburzi-dinastija-i-carstva\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

Die Habsburger<\/strong><\/p>\n

Dynastie und Kaiserreiche<\/strong><\/p>\n

https:\/\/www.chbeck.de\/heimann-dieter-habsburger\/product\/18281<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20334,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20333","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Habzburzi_naslovnica.jpg?fit=827%2C1240&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54465,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54465","url_meta":{"origin":20333,"position":0},"title":"Hilaire Belloc, \u201eEuropa i vjera\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. srpnja 2026.","format":false,"excerpt":"Protekle godine objavljen je prijevod knjige \u201eEurope and the Faith\u201c Hilairea Belloca, engleskog i francuskog katoli\u010dkog povjesni\u010dara u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Verbum, koju je na hrvatski jezik preveo Josip Vrande\u010di\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \u0160to zapravo zna\u010di biti Europljanin? Koji je istinski temelj na\u0161e civilizacije? U ovom klasi\u010dnom djelu \u010duveni povjesni\u010dar i\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/07\/Europa-i-vjera-knjiga.jpg?fit=400%2C274&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":20333,"position":1},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53109,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53109","url_meta":{"origin":20333,"position":2},"title":"D\u017eenan Dautovi\u0107, \u201eBosna i Rimska kurija u srednjem vijeku\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010dka ku\u0107a Dram radosti iz Travnika objavila je knjigu D\u017eenana Dautovi\u0107a Bosna i Rimska kurija u srednjem vijeku. Knjiga predstavlja prera\u0111eni i dopunjeni rukopis doktorske disertacije obranjene na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 15. studenoga 2017. godine. Podijeljena je u pet osnovnih cjelina i posve\u0107ena slo\u017eenom odnosu izme\u0111u srednjovjekovne Bosne, koja\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Bosna_knjiga_06-scaled-1.webp?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":19614,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=19614","url_meta":{"origin":20333,"position":3},"title":"Filip \u0160imunjak – prikaz knjige – Anthony Kaldellis, “Byzantium Unbound”, 2019.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"13. o\u017eujka 2020.","format":false,"excerpt":"Anthony Kaldellis, Byzantium Unbound, Arc Humanities Press, Leeds 2019, 128 str. \u00a0 \u201eBizant je bio meta zapadnih klevetanja i rasprava od srednjeg vijeka, preko renesanse, pa sve do 20. stolje\u0107a\u2026 \u201eBizantium\u201c je izmi\u0161ljen u poku\u0161aju da se rimsku povijest podijeli na manje, lak\u0161e izvodljive dijelove postuliranjem (krive) premise da je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54303,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54303","url_meta":{"origin":20333,"position":4},"title":"Film \u201eZrinski\u201c (2026)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. godini iza\u0161ao je film Zrinski redatelja Alena Matu\u0161ine. Film prati jednog od najutjecajnijih hrvatskih velika\u0161a u 17. stolje\u0107u Nikolu VII. Zrinskog, \u010dija je iznenadna smrt i danas predmet povijesnih rasprava. U fokusu filma je kinematografski dosad zapostavljen pripadnik jedne od najva\u017enijih dinastija u Hrvatskoj, Nikola VII. Zrinski, koji\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zrinski-film.jpg?fit=857%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53492,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53492","url_meta":{"origin":20333,"position":5},"title":"Predstavljena knjiga Stipe Kljai\u0107a “Vje\u010dni tre\u0107i Rim: uzroci rusko-ukrajinskoga rata” u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na 35. obljetnicu povijesnog referenduma u Splitu predstavljena knjiga dr. Stipe Kljai\u0107a o rusko-ukrajinskom ratu U organizaciji Hrvatske udruge Benedikt, Zmajskog stola u Splitu Dru\u017ebe \u201cBra\u0107a Hrvatskoga Zmaja\u201d i Muzeja Domovinskog rata u Splitu, 19. svibnja 2026. u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu odr\u017eano je predstavljanje knjige Vje\u010dni\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Predstavljanje_Klaic_Ukrajina_Split_naslov.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20333","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20333"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20333\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20335,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20333\/revisions\/20335"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20333"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20333"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20333"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}