{"id":20330,"date":"2020-04-15T10:07:09","date_gmt":"2020-04-15T10:07:09","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20330"},"modified":"2020-04-15T10:07:09","modified_gmt":"2020-04-15T10:07:09","slug":"stipica-grgic-prikaz-knjige-srdan-micic-od-birokratije-do-diplomatije-istorija-jugoslovenske-diplomatske-sluzbe-1918-1939-2018","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20330","title":{"rendered":"Stipica Grgi\u0107 – prikaz knjige – Sr\u0111an Mi\u0107i\u0107, “Od birokratije do diplomatije: Istorija jugoslovenske diplomatske slu\u017ebe 1918-1939.”, 2018."},"content":{"rendered":"

Sr\u0111an Mi\u0107i\u0107, Od birokratije do diplomatije: Istorija jugoslovenske diplomatske slu\u017ebe 1918-1939.<\/em>, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd 2018., 482 str.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Krajem 2018. iz tiska je izi\u0161la knjiga Od birokratije do diplomatije: Istorija jugoslovenske diplomatske slu\u017ebe 1918-1939. <\/em>Njen autor, Sr\u0111an Mi\u0107i\u0107, nau\u010dni saradnik Instituta za noviju istoriju Srbije iz Beograda, znanstvenik je mla\u0111e generacije (r. 1983.). I kroz svoj dosada\u0161nji znanstveni rad Sr\u0111an Mi\u0107i\u0107 se ponajvi\u0161e bavio temama vezanim uz povijest vanjske politike i odnose koje je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca\/Jugoslavija za vrijeme svoga postojanja imala sa susjednim dr\u017eavama, onima ostataka Europe i svijeta. Stoga ne iznena\u0111uje \u0161to je nakon knjige Kraljevina Jugoslavija i an\u0161lus Austrije 1938. godine <\/em>(2010.) odlu\u010dio objaviti ovu knjigu koja na pregledan na\u010din govori o organizaciji njene diplomatske slu\u017ebe.<\/p>\n

U Uvodu<\/em> (str. 7\u201317) autor nastoji definirati istra\u017eivanje pro\u0161losti vanjskih poslova monarhisti\u010dke Jugoslavije. Tu \u0107e nas upoznati u prvom redu sa zapanjuju\u0107e op\u0161irnim popisom arhivskih fondova, memoarskog, dnevni\u010dkog i drugog gradiva, kao i literature, tj. materijalima koji su kori\u0161teni za istra\u017eivanje i pisanje ovoga rada. Iako autor malo isti\u010de samu metodu obrade materijala ili neku jasniju tezu koju \u0107e nastojati dokazati, jasno je vidljivo da se temi pristupa pozitivisti\u010dki. Doista, svrha je ove knjige bila pru\u017eiti detaljan uvid u zamr\u0161eni sustav diplomatsko-konzularne slu\u017ebe jedne dr\u017eave. To\u010dnije, kako je ona bila organizirana u Kraljevini SHS\/Jugoslaviji, kako je djelovala, s kime i kako sura\u0111ivala, kakva je bila mre\u017ea veleposlanstava, konzulata itd. Sve \u0107e ovo, naizgled pregledno, autor obra\u0111ivati u nadolaze\u0107im poglavljima. Ipak, iz gotovo svakog odlomka izbija na o\u010digled kompleksnost ove teme, koju ovako minuciozno, a opet zaokru\u017eeno, nitko do sada nije obradio.<\/p>\n

U prvim poglavljima sredi\u0161njeg dijela knjige, Razvoj moderne evropske diplomatije <\/em>(str. 19\u201339) \u00a0te Razvoj moderne srpske diplomatije<\/em> (str. 41\u201359), kao \u0161to im i naziv govori, raspravlja se o poku\u0161ajima izgradnje diplomatske slu\u017ebe u Europi od ranog novog vijeka te utjecajima koji su tako do\u0161li i u vanjskopoliti\u010dku slu\u017ebu Kraljevine Srbije do Prvog svjetskog rata. U drugonavedenom poglavlju autor se vi\u0161e fokusira na zakonodavnu regulativu organizacije te slu\u017ebe, \u0161to je razumljivo jer \u0107e ona biti vi\u0161e-manje preuzeta nakon ujedinjenja u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca 1918. godine.<\/p>\n

Idu\u0107e poglavlje, Dvor i ministarski savet<\/em> (str. 59\u201372), upoznaje nas sa vrhovnim subjektima vanjske politike, osobama koje su bile odgovorne za odre\u0111ivanje kurseva vanjske politike u tada\u0161njoj dr\u017eavi. Prije svega autor pi\u0161e o pogledima na zada\u0107e diplomacije koje su imali regent, tj. kralj Aleksandar, a nakon njega knez Pavle Kara\u0111or\u0111evi\u0107 kao vode\u0107a osoba Namjesni\u0161tva. Obojica su ponajvi\u0161e svojim aktivnostima, ali i postavljanjem vlada (ministarskih savjeta), tj. ministara vanjskih poslova, imali potpunu kontrolu nad tim resorom i jako ga prilago\u0111avali svojim idejama.<\/p>\n

Na to se nadovezuje poglavlje Ministarstvo inostranih dela Kraljevine SHS i Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije<\/em> (str. 73\u2013132). Ministarstvo inostranih dela Kraljevine SHS nastalo je pod tim imenom 1918. kao pravni sljednik Ministarstva inostranih dela Kraljevine Srbije te je uz odre\u0111ene reorganizacije i nove unutarnje podjele koje su se doga\u0111ale do 1928., tj. kraja parlamentarnog razdoblja Kraljevine SHS, djelovalo pod tim imenom. Reorganizacijom vrhovne dr\u017eavne uprave po\u010detkom \u0160estosije\u010danjske diktature, kao i posljedi\u010dnom promjenom imena dr\u017eave, i ovo je ministarstvo promijenilo svoj naziv u Ministarstvo inostranih poslova Kraljevine Jugoslavije. Ipak, reorganizacije u ministarstvu i dono\u0161enje novih propisa (npr. zanimljive uredbe o stupanju u brak slu\u017ebenika toga resora), nastavile su se sve do kraja istra\u017eivanog razdoblja.<\/p>\n

Sredi\u0161nja poglavlja knjige, ujedno su i ona u kojima je autor na zanimljiv na\u010din opisao tko su djelatnici toga resora te \u0161to i kako oni rade. \u0160esto poglavlje Personal ministarstva<\/em> (str.\u00a0 133\u2013230) opisuje prvo same ministre, a onda i ostale vi\u0161erangirane slu\u017ebenike. Tu Mi\u0107i\u0107 rje\u0161ava kompleksna pitanja vezana uz ulazak u diplomatsku slu\u017ebu, zatim nastavlja opisom podrijetla slu\u017ebenika, pri \u010demu se isticala mje\u0161avina stare, \u201epredratne\u201d gra\u0111anske elite i novih \u0161kolovanih slu\u017ebenika. Tu \u0107e autor vrlo plasti\u010dno dokazati da je obiteljska i strana\u010dka pripadnost, pogotovo tokom 1920-ih kada su se izmjenjivale radikalske <\/em>i demokratske <\/em>vlade na \u010delu dr\u017eave, bila izrazito bitna \u2013 \u010desto vi\u0161e od znanja jezika ili \u0161kolskih kvalifikacija onih bez strana\u010dkih i obiteljskih veza. Ipak, Mi\u0107i\u0107 tu ne staje, ve\u0107 analizira i radne navike djelatnika ministarstva, pitanja osiguranja i povjerljivosti informacija, korupcija i kra\u0111a, ali i obiteljskog \u017eivota slu\u017ebenika. Rekonstrukcija svakodnevice djelatnika ministarstva vanjskih poslova, okolnosti njihova rada u pojedino doba, ali i te\u017enje u budu\u0107nosti tu su minuciozno opisani, jer su doista sve te stvari utjecale na diplomatsku slu\u017ebu i stvarale sliku o njihovoj dr\u017eavi u svijetu.<\/p>\n

Poglavlje Diplomatska i konzularna predstavni\u0161tva <\/em>(str. 231\u2013356) nastavlja se na prethodno poglavlje. Ono zapo\u010dinje pitanjem organizacije (vele)poslanstava, ambasada i delegacija u stranim dr\u017eavama te karijernih diplomatskih predstavni\u0161tva. Opisuje i smje\u0161taj zgrada te kancelarija predstavni\u0161tava u drugim dr\u017eavama, zatim sigurnosti i izvje\u0161tavanja iz njih, ali i svakodnevice slu\u017ebenika u njima. Tu se opet isti\u010de isprepletenost poslovnog i privatnog, tj. dr\u017eavnih i osobnih interesa. U oba ova poglavlja isti\u010du se mnogobrojni primjeri koji na vrlo \u017eivotopisan na\u010din ocrtavaju tada\u0161nje stvarno stanje stvari u \u201ecentrali\u201d ministarstva, ali i mre\u017ei poslanstava u svijetu.<\/p>\n

Na to se naslanja poglavlje Saradnja sa drugim institucijama u inostranstvu<\/em> (str. 357\u2013439) koje obra\u0111uje one organe koji su nadopunjavali diplomatsku slu\u017ebu u u\u017eem smislu ili se na nju naslanjali. Prvenstveno se to odnosi na razne civilne i vojne ata\u0161ee, ali i razne izvje\u0161tajne agencije, poput organiziranja izvje\u0161tajne agencije \u201eAvala\u201d i Centralnog pressbiroa. U ovome se poglavlju nalazi i jedno zanimljivo potpoglavlje \u2013 studija slu\u010daja \u2013 <\/em>koje govori o postavljanju diplomacije monarhisti\u010dke Jugoslavije prema pitanju odgovornosti za Prvi svjetski rat s politi\u010dkih, ali isto tako i intelektualnih, tj. historiografskih i drugih srodnih znanstvenih pozicija.<\/p>\n

Nakon toga slijedi relativno kratak Zaklju\u010dak<\/em> (str. 441\u2013444) koji radi svoje \u0161turosti zapravo ne poga\u0111a u bit svih glavnih istra\u017eiva\u010dkih pitanja ove knjige. Potom knjiga sadr\u017eava stvarno impresivan popis izvora i literature, koji ima preko 20 stranica (str. 445\u2013468), a na samom kraju je imensko kazalo koje doista poma\u017ee u orijentaciji u tekstu knjige.<\/p>\n

Ova monografija pru\u017ea bitan uvid u organizaciju diplomatske slu\u017ebe u monarhisti\u010dkoj Jugoslaviji u razdoblju od dvadesetak godina nakon Prvog svjetskog rata. Dapa\u010de, Od birokratije do diplomatije<\/em> temeljna je knjiga koju treba pro\u010ditati o toj temi. Iako je mo\u017eda mogao dodatno dublje potencirati neka istra\u017eiva\u010dka pitanja, poput nezainteresiranosti diplomacije da se vi\u0161e pozabavi i stvaranju gospodarskih veza za svoju mati\u010dnu dr\u017eavu u inozemstvu, Sr\u0111an Mi\u0107i\u0107 je napravio ogroman iskorak za znanost. Knjiga je ovo koju \u0107e u ruke prvenstveno uzeti svi povjesni\u010dari koji se bave politi\u010dkom, intelektualnom, pravnom, gospodarskom i dru\u0161tvenom povijesti jugoslavenskog te europskog me\u0111ura\u0107a, ali i mnogi drugi koje zanima povijest diplomacije.<\/p>\n

Osim zakonske regulative jednoga od resora dr\u017eavne uprave, njegovih zgrada i prostorija, materijala za rad i sl. ova knjiga najve\u0107im dijelom ne govori mehanicisti\u010dki o usustavljivanju vanjskih poslova. Usudio bih se re\u0107i da je naglasak ovoga djela s pravom stavljen na ljudske potencijale te slu\u017ebe, tj. mogu\u0107nosti koje su slu\u017ebenici zaposleni u diplomatskoj slu\u017ebi imali u svom radu. Osobni mi je dojam da ova knjiga pokazuje nezainteresiranost i nedoraslost \u010delnih ljudi tada\u0161nje monarhisti\u010dke Jugoslavije da, kao i u drugim resorima dr\u017eavne uprave, i na polju vanjskih poslova stvore profesionalan i odr\u017eiv sustav, koji doista funkcionalno poma\u017ee razvoju njihove dr\u017eave. S druge strane, unato\u010d ograni\u010denjima \u201eodozgo\u201d, tako\u0111er pokazuje i nedoraslost te nezainteresiranost dijela kadra slu\u017ebenika u istom resoru da samoinicijativno naprave neke iskorake u slu\u017ebi dr\u017eave koju su zastupali.<\/p>\n

Vrijednost ove monografije le\u017ei u mno\u0161tvu dosad nepoznatih informacija koje je autor ispri\u010dao na pozitivisti\u010dki na\u010din, ali koji je i vi\u0161e nego primjeren temeljnom istra\u017eivanju \u2013 pogotovo sveobuhvatnom kakvo je ovo. Svoj je narativ Sr\u0111an Mi\u0107i\u0107 stvarao prvenstveno na temelju dosad slabo obra\u0111ene literature, autobiografskih tekstova razne provenijencije te nepreglednog mno\u0161tva neobjavljenih arhivskih izvora, \u0161to je hvalevrijedno. Ono \u0161to bi mo\u017eda dodatno pomoglo razumijevanju ove knjige je vi\u0161e grafi\u010dkih priloga, fotografija, tablica ili dijagrama. Oni bi razbili tekstualnu monotoniju i pribli\u017eili \u010ditatelju razumijevanje problema u jednoj drugoj formi. Isto tako mogla su se izbje\u0107i i odre\u0111ena ponavljanja. Me\u0111utim, uzev\u0161i sve u obzir vjerujemo da je autoru ostalo jo\u0161 dosta neispri\u010danih pri\u010da i materijala za otvaranje srodnih tema te pisanje mnogih ve\u0107ih ili manjih radova kojima bi se jo\u0161 dodatno istra\u017eili neki aspekti povijesti me\u0111unarodnih odnosa Kraljevine SHS\/Jugoslavije.<\/p>\n

 <\/p>\n

Stipica Grgi\u0107<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-20330","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53758,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53758","url_meta":{"origin":20330,"position":0},"title":"Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Stanislave Bara\u0107 \u201eAnga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Centar za kulturnu dekontaminaciju, Beograd 29. maj 2026. 18h Antifa\u0161izam, feminizam i knji\u017eevnost: razgovor povodom knjige Anga\u017eovana \u017eenska proza u eri Narodnog fronta (1934\u20131956)(Stanislava Bara\u0107, Institut za knji\u017eevnost i umetnost, Beograd, 2025) Pro\u0161lo je ta\u010dno deset godina od kada je u Centru za kulturnu dekontaminaciju prvi put predstavljen pojam anga\u017eovane\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Barac.jpg?fit=614%2C472&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54100,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54100","url_meta":{"origin":20330,"position":1},"title":"Izlo\u017eba \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c u Tuzli","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"JU Centar za kulturu Tuzla i Muzej devedesetih iz Beograda otvorili su 16. maja izlo\u017ebu \u201eDevedesete: od nepristajanja do otpora\u201c, posve\u0107enu pojedincima, kolektivima i organizacijama koji su tokom ratova i kriza devedesetih birali otpor umesto \u0107utanja. Izlo\u017eba predstavlja nastavak vi\u0161egodi\u0161njeg rada na istra\u017eivanju i predstavljanju druga\u010dijih perspektiva o devedesetim godinama\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tuzla.jpg?fit=1200%2C700&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":47355,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=47355","url_meta":{"origin":20330,"position":2},"title":"Mario \u0160imunkovi\u0107 \u2013 prikaz knjige \u2013 Dragan Popovi\u0107, \u201eGubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica\u201c, 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. srpnja 2025.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107, Gubljenje ljudskosti \u2013 Srebrenica kao istorijska \u010dinjenica, Forum Ziviler Friedensdienst - Pro Peace, Predstavni\u0161tvo Beograd i Udru\u017eenje za modernu historiju - Udruga za modernu povijest - UMHIS, Sarajevo, 2025., 270 str. Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980.) povjesni\u010dar je i dugogodi\u0161nji aktivist za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Zavr\u0161io je\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":54052,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54052","url_meta":{"origin":20330,"position":3},"title":"Tribina: Mark Blok, istori\u010dar u Panteonu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"16 Jun 2026 - 18h \/ Francuski institut u Srbiji, Beograd Povodom sve\u010danog polaganja posmrtnih ostataka Marka Bloka u kriptu Panteona, francuskog nacionalnog mauzoleja u kojem po\u010divaju najistaknutije li\u010dnosti francuske istorije, Francuski institut u Srbiji, u saradnji sa uglednim francuskim \u010dasopisom L\u2019Histoire, organizuje tribinu posve\u0107enu \u017eivotu, delu i nasle\u0111u jedne\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Bloch-site.jpg?fit=720%2C400&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":20330,"position":4},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":42895,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=42895","url_meta":{"origin":20330,"position":5},"title":"Dragan Popovi\u0107, \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. listopada 2024.","format":false,"excerpt":"U izdanju Biblioteke XX vek upravo je objavljena knjiga Dragana Popovi\u0107a \u201eRat se\u0107anja u Srbiji 1980-1990.\u201c Dragan Popovi\u0107 (Kraljevo, 1980) je istori\u010dar i dugogodi\u0161nji aktivista za za\u0161titu ljudskih prava iz Beograda. Osnovne i master studije zavr\u0161io je na Pravnom fakultetu u Beogradu, a doktorsku disertaciju pod naslovom \u201ePromene u politici\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/Rat_secanja.jpg?fit=450%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20330","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20330"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20330\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20331,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20330\/revisions\/20331"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20330"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20330"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20330"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}