<\/p>\n
Silverio Annibale, La questione di Fiume nel diritto internazionale<\/i>, Centro di Ricerche Storiche di Rovigno, Unione Italiana di Fiume, Universit\u00e0 Popolare di Trieste, Rovinj 2011., 111 str.<\/p>\n
U izdanju rovinjskoga Centra za povijesna istra\u017eivanja (Centro di Ricerche Storiche<\/i>) objavljena je 2011. godine knjiga La questione di Fiume nel diritto internazionale <\/i>(Pitanje Rijeke u me\u0111unarodnom pravu), jedanaesta u seriji Monografie<\/i>. Autor je knjige Silverio Annibale, stru\u010dnjak za me\u0111unarodno pravo i profesor na Sveu\u010dili\u0161tu u Teramu u Italiji. Na\u017ealost, tijekom pisanja ovoga prikaza, saznao sam za tragi\u010dnu vijest da je profesor Annibale naglo preminuo u o\u017eujku 2012. godine u 46. godini \u017eivota. Knjiga se bavi povije\u0161\u0107u Rijeke i njezinom me\u0111unarodno-pravnom polo\u017eaju u burnom razdoblju od 1918. do 1924., odnosno od kraja Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske do kona\u010dnoga pripajanja grada Kraljevini Italiji. <\/p>\n
Uz predgovor (7-9), koji potpisuje Orietta Moscarda Oblak, i zaklju\u010dak (109-110), knjiga sadr\u017ei tri poglavlja, prvo \u201eKratki povijesni pregled\u201c, drugo \u201eRije\u010dki doga\u0111aji pod aspektom me\u0111unarodnoga prava\u201c i tre\u0107e \u201eOstala pitanja vezana za rije\u010dke doga\u0111aje postavljena nasuprot principa me\u0111unarodnoga prava\u201c.<\/p>\n
U prvom poglavlju Breve ricostruzione storica<\/i> (\u201eKratki povijesni pregled\u201c) (11-44) autor daje povijesni kontekst svojoj analizi pitanja Rijeke u me\u0111unarodnim odnosima. Nakon opisa stanja i polo\u017eaja Rijeke pod habsbur\u0161kom upravom, slijedi razdoblje neposredno nakon kraja Prvoga svjetskog rata kada je kratku vlast Narodnoga vije\u0107a SHS zamijenila vojna okupacija Antante pod vodstvom Italije. Budu\u0107i da je tajnim Londonskim ugovorom iz 1915. Rijeka bila obe\u0107ana Italiji, o\u010dekivalo se da \u0107e joj biti pripojena, ali je ta izvjesnost polako izmicala na Versajskoj mirovnoj konferenciji tijekom 1919. godine. Talijanski pjesnik-ratnik Gabriele D’Annunzio sa svojim je legionarima 12. rujna 1919. zauzeo Rijeku i time htio dovesti do pripajanja grada Kraljevini <\/span>Italiji. Godinu dana kasnije D’Annunzijeva okupacija slu\u017ebeno je progla\u0161ena Talijanskom Regencijom Kvarnera \u2013 dobila je svoj ustav, zakonodavna tijela, izvr\u0161no tijelo (sedam rektora), sudstvo i druge institucije vlasti. Annibale je dao opis svake od tih institucija i obrazlo\u017eio njihove ovlasti. Rapallski ugovor potpisan izme\u0111u Kraljevine Italije i Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca 12. studenoga 1920. odredio je uspostavljanje Slobodne Dr\u017eave Rijeke unutar granica nekada\u0161njega ugarskog corpus separatuma<\/i>. Ugovor je na me\u0111unarodnom polju obvezao Italiju da sama rije\u0161i problem D’Annunzijeve okupacije, \u0161to je i u\u010dinjeno uspje\u0161nom vojnom intervencijom krajem prosinca 1920. godine. Uslijedilo je stvaranje Slobodne Dr\u017eave Rijeke, koja je, prema autoru, bila ovisna o okupatoru i samo ponekad autonomna na me\u0111unarodnom planu. Kona\u010dno, aneksija Rijeke od strane Kraljevine Italije dogodila se nakon potpisivanja Rimskih ugovora s Kraljevinom SHS 27. sije\u010dnja 1924. godine. <\/p>\n Drugo poglavlje Le vicende di Fiume sotto l’aspetto del diritto internazionale<\/i> (\u201eRije\u010dki doga\u0111aji pod aspektom me\u0111unarodnog prava\u201c) (45-90) predstavlja autorov poku\u0161aj pogleda na neke doga\u0111aje koji su utjecali na grad Rijeku kroz prizmu me\u0111unarodnog prava. Primjerice, Annibale sagledava efekte raspada Austro-Ugarske na rije\u010dki corpus separatum<\/i>, koji je ostao de iure<\/i> u sastavu Ugarske do potpisivanja Trijanonskog sporazuma, ali pod okupacijom savezni\u010dkih snaga prema klauzulama primirja u Villi Giusti. Velik prostor dan je razmatranju uloge Talijanskog nacionalnog vije\u0107a (CNI), za koje autor ka\u017ee da je bilo tijelo bez ikakvih legalnih ingerencija i nepriznato na Versajskoj konferenciji. Tako\u0111er, Annibale se osvrnuo na efekte prouzrokovane Rapallskim ugovorom te je posebno istaknuo klauzulu u kojoj se spominje priznavanje Dr\u017eave Rijeke od strane Italije i Kraljevstva SHS. Prema njemu, to \u201epriznanje\u201c treba biti interpretirano kao odustajanje od zahtjeva suvereniteta nad Rijekom od strane dvije dr\u017eave potpisnice. Talijansku intervenciju protiv snaga G. D’Annunzija u prosincu 1920. autor je okarakterizirao kao internu akciju protiv pobunjenika. Anarhi\u010dno stanje u Rijeci nakon 1922. (potaknuto djelovanjem fa\u0161ista) uzrokovalo je povratak na re\u017eim prije Rapalla, a on je zahtijevao potpisivanje novog ugovora izme\u0111u Rima i Beograda. To se i dogodilo Rimskim ugovorima iz 1924. i talijanskom aneksijom Rijeke. Posljednji dio ovog poglavlja autor je posvetio problematici usugla\u0161avanja rije\u010dkih s talijanskim zakonima nakon aneksije.<\/p>\n Tre\u0107e poglavlje Altre questioni legate alla vicenda di Fiume poste a confronto con i principi del diritto internazionale<\/i> (\u201eOstala pitanja vezana za rije\u010dke doga\u0111aje postavljena nasuprot principa me\u0111unarodnoga prava\u201c (91-107) tretira nekoliko dodatnih pitanja vezanih za to burno razdoblje rije\u010dke povijesti. Primjerice, pitanje prava na samoopredjeljenje naroda koje je podiglo rije\u010dko Talijansko nacionalno vije\u0107e a pritom nije bilo podr\u017eano, zbog fluidnosti rije\u010dke situacije, niti od Italije, niti od strane propagatora te ideje \u2013 Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Tako\u0111er, Annibale je u ovo poglavlje ubacio i pitanje odgovornosti za \u0161tete koje su stranci pretrpjeli zbog okupacije Rijeke od D’Annunzijevih \u201elegionara\u201c. Posebno su zabilje\u017eeni slu\u010dajevi zapljena nekoliko teretnih brodova od strane D’Annunzijevih ljudi, samoprozvanim \u201euskocima\u201c. Autor tvrdi da je Kraljevina Italija bila ta koja je bila odgovorna za sve nastale \u0161tete prilikom okupacije legionara s obzirom da se pred Antantom obvezala na odr\u017eavanje reda u Rijeci do rje\u0161avanja njezinog kona\u010dnog statusa.<\/p>\n Knjiga La questione di Fiume nel diritto internazionale<\/i> pogled je na rije\u010dku povijest od 1918. do 1924. kroz jednu novu prizmu. Autor je vje\u0161to filtrirao glavne trenutke tog razdoblja kroz metodolo\u0161ko sito me\u0111unarodnog prava te time drugim istra\u017eiva\u010dima pru\u017eio uvid u mo\u017eda \u010desto zanemarivane pravne zavrzlame oko rije\u010dkog pitanja. Posebno su zanimljive analize vezane za entitet progla\u0161en pod nazivom Talijanska Regencija Kvarnera, djelo pjesnika-ratnika Gabriela D’Annunzija. Vjerujem da bi knjiga mogla biti dobro pomagalo budu\u0107im istra\u017eiva\u010dima povijesti Rijeke i \u0161irega kvarnerskog podru\u010dja u godinama odmah nakon Prvoga svjetskog rata.<\/p>\n David Orlovi\u0107<\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2033","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2033"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2033\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}