<\/p>\n
Zbornik Lovran\u0161\u0107ine<\/i>, Katedra \u010cakavskog sabora Lovran, Lovran 2012, str. 343. <\/p>\n
Zapo\u010deti u znanstvenom \u010dasopisu prikaz osobnim sje\u0107anjem pomalo je neobi\u010dno, \u201epravovjernima\u201c pomalo i diletantsko postupanje, ali u ovom slu\u010daju riskirat \u0107u i u\u010diniti tu iznimku. Ne toliko zbog prodorne osobne nostalgi\u010dne vizije iz studentskih dana u kojoj se u fakultetskom parku i po hodnicima satima raspravljalo o razumijevanju povijesti i oblicima povijesnog znanja koliko zbog detektiranja izvori\u0161ta trajnog \u201eerosa\u201c za istra\u017eivanjem povijesti koje nas prati u kakvim god se profesionalnim\/poslovnim\/\u017eivotnim ulogama na\u0161li nakon diplomiranja. Konkretnije, bila je to akademska godina 2004\/2005, a upravo su pod palicom Miroslava Berto\u0161e zapo\u010dela predavanja o svjetskoj povijesti srednjeg vijeka. \u0160ok! Tko je o\u010dekivao datume Kri\u017earskih ratova, dobio je osvrt na prostitutke i alkohol koje su vitezovi za sobom vukli prema Jeruzalemu, \u017eeljne analize francuskih kraljevskih dinastija do\u010dekalo je predavanje o spava\u0107oj sobi u Parizu u XIII. stolje\u0107u, koga je zanimao nastanak protestantizma dobio je predavanje o tiskarskom stroju! U tom kreativnom loncu \u0161estosatnih predavanja odr\u017eavanih svake druge srijede, tako netipi\u010dnom za na\u0161e dotada\u0161nje shva\u0107anje “znanstvene” povijesti u kojem je kreativnost gotovo nu\u017eno detektirana kao neprijatelj, nalazio sam se zajedno s Igorom Eterovi\u0107em, kao jednim od nadarenijih studenata generacije. Za\u0161to sve ovo prepri\u010davam? S punom odgovorno\u0161\u0107u spreman sam tvrditi \u2013 da te godine Miroslav Berto\u0161a nije s punim \u017earom govorio kako povjesni\u010dar mora biti stvaralac, a da je za nas mlade studente najbolje samostalno tra\u017eiti istra\u017eiva\u010dke putove i izdava\u010dke solucije, ne bismo u rukama danas dr\u017eali drugi broj Zbornika Lovran\u0161\u0107ine, <\/i>povjesni\u010darsku esenciju malog liburnijskog mjesta u podno\u017eju U\u010dke. <\/p>\n
Drugo izdanje Zbornika Lovran\u0161\u0107ine<\/i> pod uredni\u010dkom palicom Igora Eterovi\u0107a donosi 12 rasprava i \u010dlanaka kojima se na pragu paradigmi mikrohistorije ulazi u sr\u017e povijesnog sadr\u017eaja podru\u010dja Lovrana. Markus Leideck donosi prilog \u201eArhivsko gradivo Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu kao izvor za istra\u017eivanje pro\u0161losti Lovran\u0161tine\u201c. <\/i>Kao i uvijek kada je rije\u010d o sli\u010dnim uratcima, rije\u010d je o kli\u0161ejizirano ura\u0111enim, ali esencijalnim sadr\u017eajima za bilo kakvo daljnje profesionalno istra\u017eivanje jer pru\u017eaju jednostavniji smjer tra\u017eenja gra\u0111e o podru\u010dju kao \u0161to je lovransko, koje unato\u010d svojoj maloj veli\u010dini gra\u0111u o sebi nalazi na vrlo razli\u010ditim stranama. <\/p>\n
Ivana Eterovi\u0107 i Igor Eterovi\u0107 obradili su kroz prilog \u201eDevet oporuka iz lovranske kancelarije na hrvatskome jeziku iz 18. stolje\u0107a pohranjenih u Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci\u201c <\/i>do sada <\/i>neistra\u017een materijal koji je u Zborniku objavljen u obliku faksimila originala, ali i prijepisu i transkripciji sadr\u017eaja oporuka. Prilog \u201eStanovni\u0161tvo isto\u010dnog dijela lovranske gradske jezgre u XIX. stolje\u0107u\u201c Roberta \u017diguli\u0107a i Sanje Bilo\u0161 \u017diguli\u0107 koncizno do mikrorazine istra\u017euje tko su bile obitelji i pojedinci temeljnog urbanog tkiva Lovrana. Taj \u010dlanak svjedo\u010di do koje nevjerojatne mikrorazine podataka mo\u017ee odvesti moderna povijesna znanost \u010dime se pribli\u017eavamo \u017eeljenom cilju \u2013 potpunoj rekonstrukciji \u017eivota na mikrolokacijama. <\/p>\n
Julija Lozzi Barkovi\u0107 i Boris Barkovi\u0107 u prilogu \u201eLovranski mandra\u0107 na prijelomu 19. i 20. stolje\u0107a\u201c <\/i>istra\u017eili su pak lovransku lu\u010dicu i arhitektonska ostvarenja nastala oko nje \u010dime se postupno ulazi u pri\u010du o arhitekturi, interijeru gra\u0111evina i urbanizmu za koju mo\u017eemo konstatirati da generalno prevladava u drugom izdanju ovoga zbornika. \u010clankom \u201eO drvenoj i mramornoj opremi \u017eupne crkve Sv. Jurja u Lovranu\u201c Mateja Jerman uvodi nas u estetski svijet i do\u017eivljaj objekta koji se spominje jo\u0161 1410. godine. Marijan Bradanovi\u0107 u radu \u201ePrilozi poznavanja lovranske skulpture\u201c istra\u017euje skulpturu i dekorativnu arhitektonsku plastiku lovranskog povijesnog sredi\u0161ta i njegova povijesnoga podgra\u0111a, ali zalazi i u podru\u010dje neistra\u017eeni lovranskih ljetnikovaca kojima su bogati pojedinci poku\u0161avali slijediti najsuvremenije europske primjere. Na sli\u010dnom pravcu je i Zana Dragi\u010devi\u0107 radom \u201eElementi venecijanske cvjetne gotike na lovranskim vilama: primjeri graditelja Carla Seidla i Attilia Maguola\u201c. <\/i><\/p>\n
Doprinos povijesti smrti nastavila je davati u podru\u010dju ve\u0107 specijalizirana i oku\u0161ana Daina Glavo\u010di\u0107 koja je u prilogu \u201eLovransko groblje\u201c istra\u017eila temu izrazito zanimljivu za izu\u010davanje kulture smrti i umiranja. Vjekoslava Jurdana je pak kroz \u201eLovran u Vol\u010di\u0107evim zapisima usmenih pjesama\u201c obradila djelo istarskog preporoditelja Jakova Vol\u010di\u0107a, koji je na proputovanju Lovranom zabilje\u017eio uvijek izazovnu usmenu predaju, a danas siguran izvor za istra\u017eivanje ljubavi, udvaranja, seksualnosti. Jezikoslovnim aspektom se u \u010dlanku \u201eLovranski glagolja\u0161ki grafiti \u2013 posebnost pu\u010dkog izri\u010daja\u201c pozabavila Antonija Zaradija Ki\u0161 \u0161to je nastavak nekada\u0161njih istra\u017eiva\u010dkih nastojanja legendarnog Branka Fu\u010di\u0107a. <\/p>\n
Mo\u017eda najzanimljiviji prilog \u201eTradicijski aspekti u na\u010dinu \u017eivota i problemi identiteta malih gradova: Lovran i Volosko\u201c djelo je Tihomire Stepinac Fabijani\u0107; autorica istra\u017euje fenomene pro\u0161losti opstale do dana\u0161njeg dana \u010dine\u0107i dio njihovog identiteta. Na pragu sli\u010dnog problema je i \u201ePrilog stvaranju jedinstvene metodologije revitalizacije malih povijesnih gradova u subregijama Primorsko-goranske \u017eupanije\u201c Veseljka Vel\u010di\u0107a. <\/p>\n
Zbornik Lovran\u0161\u0107ine<\/i> nastaje kao rezultat kombinacije rada lokalnih entuzijasta uronjenih u \u010dakavsku ba\u0161tinu i serioznih znanstvenika kojima je upravo profesionalna znanost \u017eivotni poziv. Dok entuzijasti jam\u010de da iza nastojanja stoji iskrena ljubav prema ba\u0161tini i zavi\u010daju, znanstvenici spoznaji pru\u017eaju utege ne bi li radovi ostali unutar okvira istinitog i relevantnog. Ono \u0161to je impresivno i posebno uo\u010dljivo, jest \u010dinjenica stvaranja znanstvenog standarda \u0161to nadilazi uobi\u010dajena lokalna zborni\u010dka nastojanja koja prijete otklizavanjem u diletantizam. Miroslav Berto\u0161a, Slaven Berto\u0161a, Igor Duda, Julija Lozzi Barkovi\u0107 samo su dio s liste od 27 recenzenata koji jam\u010de znanstvenu utemeljenost iznesenih spoznaja. <\/p>\n
Zanimljivo, jo\u0161 jedna recesijska godina nije donijela nedostatak sredstava za tiskanje, ali valja napomenuti da nije bilo podr\u0161ke iz smjera turisti\u010dkih zajednica i turisti\u010dkih gospodarskih subjekata. Potonje je zabrinjavaju\u0107e jer je upravo turisti\u010dka djelatnost podru\u010dje u kojem ovakva nastojanja imaju najve\u0107u svrhu i bivaju trenutkom u kojem povijest postaje dru\u0161tveno smislena, a ne samo intelektualna disciplina. Istra\u017eivanjima se kreira sadr\u017eaj koji kasnije ima primjenjivost u bilo kojem obliku turisti\u010dke djelatnosti svjesne da uz sunce i more pravu ponudu \u010dini dobra pri\u010da. Za vidjeti je ho\u0107e li sljede\u0107i broj donijeti pozitivnu financijsku promjenu, ali i autorsko izravnije otvaranje prema kreativnom potencijalu povijesnih spoznaja. \u0160est sati u uvodu spomenutih predavanja koje se upijalo poput spu\u017eve tada ne\u0107e biti uzaludnima. <\/p>\n
Kristian Beni\u0107<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2032","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2032,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2032,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2032,"position":2},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":2032,"position":3},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":2032,"position":4},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":2032,"position":5},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2032"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2032\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}