<\/p>\n
Zbornik Lovran\u0161\u0107ine<\/i>, Katedra \u010cakavskog sabora Lovran, Lovran 2012, str. 343. <\/p>\n
Zapo\u010deti u znanstvenom \u010dasopisu prikaz osobnim sje\u0107anjem pomalo je neobi\u010dno, \u201epravovjernima\u201c pomalo i diletantsko postupanje, ali u ovom slu\u010daju riskirat \u0107u i u\u010diniti tu iznimku. Ne toliko zbog prodorne osobne nostalgi\u010dne vizije iz studentskih dana u kojoj se u fakultetskom parku i po hodnicima satima raspravljalo o razumijevanju povijesti i oblicima povijesnog znanja koliko zbog detektiranja izvori\u0161ta trajnog \u201eerosa\u201c za istra\u017eivanjem povijesti koje nas prati u kakvim god se profesionalnim\/poslovnim\/\u017eivotnim ulogama na\u0161li nakon diplomiranja. Konkretnije, bila je to akademska godina 2004\/2005, a upravo su pod palicom Miroslava Berto\u0161e zapo\u010dela predavanja o svjetskoj povijesti srednjeg vijeka. \u0160ok! Tko je o\u010dekivao datume Kri\u017earskih ratova, dobio je osvrt na prostitutke i alkohol koje su vitezovi za sobom vukli prema Jeruzalemu, \u017eeljne analize francuskih kraljevskih dinastija do\u010dekalo je predavanje o spava\u0107oj sobi u Parizu u XIII. stolje\u0107u, koga je zanimao nastanak protestantizma dobio je predavanje o tiskarskom stroju! U tom kreativnom loncu \u0161estosatnih predavanja odr\u017eavanih svake druge srijede, tako netipi\u010dnom za na\u0161e dotada\u0161nje shva\u0107anje “znanstvene” povijesti u kojem je kreativnost gotovo nu\u017eno detektirana kao neprijatelj, nalazio sam se zajedno s Igorom Eterovi\u0107em, kao jednim od nadarenijih studenata generacije. Za\u0161to sve ovo prepri\u010davam? S punom odgovorno\u0161\u0107u spreman sam tvrditi \u2013 da te godine Miroslav Berto\u0161a nije s punim \u017earom govorio kako povjesni\u010dar mora biti stvaralac, a da je za nas mlade studente najbolje samostalno tra\u017eiti istra\u017eiva\u010dke putove i izdava\u010dke solucije, ne bismo u rukama danas dr\u017eali drugi broj Zbornika Lovran\u0161\u0107ine, <\/i>povjesni\u010darsku esenciju malog liburnijskog mjesta u podno\u017eju U\u010dke. <\/p>\n
Drugo izdanje Zbornika Lovran\u0161\u0107ine<\/i> pod uredni\u010dkom palicom Igora Eterovi\u0107a donosi 12 rasprava i \u010dlanaka kojima se na pragu paradigmi mikrohistorije ulazi u sr\u017e povijesnog sadr\u017eaja podru\u010dja Lovrana. Markus Leideck donosi prilog \u201eArhivsko gradivo Dr\u017eavnog arhiva u Pazinu kao izvor za istra\u017eivanje pro\u0161losti Lovran\u0161tine\u201c. <\/i>Kao i uvijek kada je rije\u010d o sli\u010dnim uratcima, rije\u010d je o kli\u0161ejizirano ura\u0111enim, ali esencijalnim sadr\u017eajima za bilo kakvo daljnje profesionalno istra\u017eivanje jer pru\u017eaju jednostavniji smjer tra\u017eenja gra\u0111e o podru\u010dju kao \u0161to je lovransko, koje unato\u010d svojoj maloj veli\u010dini gra\u0111u o sebi nalazi na vrlo razli\u010ditim stranama. <\/p>\n
Ivana Eterovi\u0107 i Igor Eterovi\u0107 obradili su kroz prilog \u201eDevet oporuka iz lovranske kancelarije na hrvatskome jeziku iz 18. stolje\u0107a pohranjenih u Dr\u017eavnom arhivu u Rijeci\u201c <\/i>do sada <\/i>neistra\u017een materijal koji je u Zborniku objavljen u obliku faksimila originala, ali i prijepisu i transkripciji sadr\u017eaja oporuka. Prilog \u201eStanovni\u0161tvo isto\u010dnog dijela lovranske gradske jezgre u XIX. stolje\u0107u\u201c Roberta \u017diguli\u0107a i Sanje Bilo\u0161 \u017diguli\u0107 koncizno do mikrorazine istra\u017euje tko su bile obitelji i pojedinci temeljnog urbanog tkiva Lovrana. Taj \u010dlanak svjedo\u010di do koje nevjerojatne mikrorazine podataka mo\u017ee odvesti moderna povijesna znanost \u010dime se pribli\u017eavamo \u017eeljenom cilju \u2013 potpunoj rekonstrukciji \u017eivota na mikrolokacijama. <\/p>\n
Julija Lozzi Barkovi\u0107 i Boris Barkovi\u0107 u prilogu \u201eLovranski mandra\u0107 na prijelomu 19. i 20. stolje\u0107a\u201c <\/i>istra\u017eili su pak lovransku lu\u010dicu i arhitektonska ostvarenja nastala oko nje \u010dime se postupno ulazi u pri\u010du o arhitekturi, interijeru gra\u0111evina i urbanizmu za koju mo\u017eemo konstatirati da generalno prevladava u drugom izdanju ovoga zbornika. \u010clankom \u201eO drvenoj i mramornoj opremi \u017eupne crkve Sv. Jurja u Lovranu\u201c Mateja Jerman uvodi nas u estetski svijet i do\u017eivljaj objekta koji se spominje jo\u0161 1410. godine. Marijan Bradanovi\u0107 u radu \u201ePrilozi poznavanja lovranske skulpture\u201c istra\u017euje skulpturu i dekorativnu arhitektonsku plastiku lovranskog povijesnog sredi\u0161ta i njegova povijesnoga podgra\u0111a, ali zalazi i u podru\u010dje neistra\u017eeni lovranskih ljetnikovaca kojima su bogati pojedinci poku\u0161avali slijediti najsuvremenije europske primjere. Na sli\u010dnom pravcu je i Zana Dragi\u010devi\u0107 radom \u201eElementi venecijanske cvjetne gotike na lovranskim vilama: primjeri graditelja Carla Seidla i Attilia Maguola\u201c. <\/i><\/p>\n
Doprinos povijesti smrti nastavila je davati u podru\u010dju ve\u0107 specijalizirana i oku\u0161ana Daina Glavo\u010di\u0107 koja je u prilogu \u201eLovransko groblje\u201c istra\u017eila temu izrazito zanimljivu za izu\u010davanje kulture smrti i umiranja. Vjekoslava Jurdana je pak kroz \u201eLovran u Vol\u010di\u0107evim zapisima usmenih pjesama\u201c obradila djelo istarskog preporoditelja Jakova Vol\u010di\u0107a, koji je na proputovanju Lovranom zabilje\u017eio uvijek izazovnu usmenu predaju, a danas siguran izvor za istra\u017eivanje ljubavi, udvaranja, seksualnosti. Jezikoslovnim aspektom se u \u010dlanku \u201eLovranski glagolja\u0161ki grafiti \u2013 posebnost pu\u010dkog izri\u010daja\u201c pozabavila Antonija Zaradija Ki\u0161 \u0161to je nastavak nekada\u0161njih istra\u017eiva\u010dkih nastojanja legendarnog Branka Fu\u010di\u0107a. <\/p>\n
Mo\u017eda najzanimljiviji prilog \u201eTradicijski aspekti u na\u010dinu \u017eivota i problemi identiteta malih gradova: Lovran i Volosko\u201c djelo je Tihomire Stepinac Fabijani\u0107; autorica istra\u017euje fenomene pro\u0161losti opstale do dana\u0161njeg dana \u010dine\u0107i dio njihovog identiteta. Na pragu sli\u010dnog problema je i \u201ePrilog stvaranju jedinstvene metodologije revitalizacije malih povijesnih gradova u subregijama Primorsko-goranske \u017eupanije\u201c Veseljka Vel\u010di\u0107a. <\/p>\n
Zbornik Lovran\u0161\u0107ine<\/i> nastaje kao rezultat kombinacije rada lokalnih entuzijasta uronjenih u \u010dakavsku ba\u0161tinu i serioznih znanstvenika kojima je upravo profesionalna znanost \u017eivotni poziv. Dok entuzijasti jam\u010de da iza nastojanja stoji iskrena ljubav prema ba\u0161tini i zavi\u010daju, znanstvenici spoznaji pru\u017eaju utege ne bi li radovi ostali unutar okvira istinitog i relevantnog. Ono \u0161to je impresivno i posebno uo\u010dljivo, jest \u010dinjenica stvaranja znanstvenog standarda \u0161to nadilazi uobi\u010dajena lokalna zborni\u010dka nastojanja koja prijete otklizavanjem u diletantizam. Miroslav Berto\u0161a, Slaven Berto\u0161a, Igor Duda, Julija Lozzi Barkovi\u0107 samo su dio s liste od 27 recenzenata koji jam\u010de znanstvenu utemeljenost iznesenih spoznaja. <\/p>\n
Zanimljivo, jo\u0161 jedna recesijska godina nije donijela nedostatak sredstava za tiskanje, ali valja napomenuti da nije bilo podr\u0161ke iz smjera turisti\u010dkih zajednica i turisti\u010dkih gospodarskih subjekata. Potonje je zabrinjavaju\u0107e jer je upravo turisti\u010dka djelatnost podru\u010dje u kojem ovakva nastojanja imaju najve\u0107u svrhu i bivaju trenutkom u kojem povijest postaje dru\u0161tveno smislena, a ne samo intelektualna disciplina. Istra\u017eivanjima se kreira sadr\u017eaj koji kasnije ima primjenjivost u bilo kojem obliku turisti\u010dke djelatnosti svjesne da uz sunce i more pravu ponudu \u010dini dobra pri\u010da. Za vidjeti je ho\u0107e li sljede\u0107i broj donijeti pozitivnu financijsku promjenu, ali i autorsko izravnije otvaranje prema kreativnom potencijalu povijesnih spoznaja. \u0160est sati u uvodu spomenutih predavanja koje se upijalo poput spu\u017eve tada ne\u0107e biti uzaludnima. <\/p>\n
Kristian Beni\u0107<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2032","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53863,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53863","url_meta":{"origin":2032,"position":0},"title":"Novi broj \u010dasopisa \u201eZbornik Lovran\u0161\u0107ine\u201c (12\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"5. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dvanaesti broj \u010dasopisa Katedre \u010cakavskoga sabora Lovran \u201eZbornik Lovran\u0161\u0107ine\u201c u cijelosti je dostupan na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26555","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zbornik-Lovranscine.jpg?fit=606%2C919&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zbornik-Lovranscine.jpg?fit=606%2C919&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Zbornik-Lovranscine.jpg?fit=606%2C919&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":54140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54140","url_meta":{"origin":2032,"position":1},"title":"Objavljen zbornik \u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni nakladnik Brill Deutschland | V&Runipress upravo je objavio zbornik na engleskom jeziku pod naslovom\u201cInterregional Mobilities in (Post)Ottoman Contexts: The Cases of Slavonia and Bosnia\u201d, \u010diji su urednici Dino Mujad\u017eevi\u0107, Markus Koller i Stefan Rohdewald. Ovaj zbornik na 476 stranica nastao je u okviru kolaborativnog projekta koji je financirala Zaklada\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/Hrvatska-povijest-iz-godine-u-godinu.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":54206,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54206","url_meta":{"origin":2032,"position":2},"title":"Objavljen zbornik radova: \u201eMiko Tripalo: povodom 100. godi\u0161njice ro\u0111enja\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"19. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zbornik na gotovo 800 stranica donosi 37 priloga \u2013 od Tripalove kronologije \u017eivota do razli\u010ditih segmenata kojima se Tripalo bavio u \u017eivotu: prava, ekonomije, socijalne pravednosti, nacionalnog identiteta, kulture, a prije svega Tripalovog inzistiranja ulaska Hrvatske u europsku uniju i njegovanja europskih vrijednosti, demokracije i otvorenog dru\u0161tva. O vrijednostima hrvatskog\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Tripalo-zbornik.png?fit=1200%2C630&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52876,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52876","url_meta":{"origin":2032,"position":3},"title":"Juraj Bali\u0107, \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Zagrebu \u0107e na Festivalu povijesti Kliofest 2026. biti predstavljena knjiga Jurja Bali\u0107a \u201cNA\u0160I \u017dIVOTI PRIPADAJU CARU\u201d: PRIKAZ RATOVANJA I VOJNI\u010cKOG \u017dIVOTA U XVIII. STOLJE\u0106U NA PRIMJERU LI\u010cKE PUKOVNIJE. Izvori: https:\/\/www.kliofest.hr https:\/\/www.hipzg.hr\/product\/nasi-zivoti-pripadaju-caru-prikaz-ratovanja-i-vojnickog-zivota-u-xviii-stoljecu-na-primjeru-licke-pukovnije\/","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/nasi-zivoti-pripadaju-caru.jpg?fit=718%2C1064&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52937","url_meta":{"origin":2032,"position":4},"title":"Zbornik “SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"SREDNJOVJEKOVNI AL\u0160AN I SVETI\u0160TE GOSPE \u0160UMANOVA\u010cKE. Zbornik radova znanstveno-stru\u010dnog skupa odr\u017eanog u \u0160umanovcima 1. lipnja 2023. Anica Bili\u0107 (ur.) Broj stranica: 204Godina izdanja: 2026. Sadr\u017eaj: https:\/\/hipsb.hr\/proizvod\/srednjovjekovni-alsan-i-svetiste-gospe-sumanovacke-zbornik-radova-znanstveno-strucnog-skupa-odrzanog-u-sumanovcima-1-lipnja-2023\/ Knjiga \u0107e biti predstavljena na Festivalu povijesti Kliofest 2026. u Zagrebu","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zbornik-Alsan.png?fit=631%2C960&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53140,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53140","url_meta":{"origin":2032,"position":5},"title":"Novi brojevi \u010dasopisa \u201eHistorijski zbornik\u201c (78\/2025)","author":"Filip \u0160imunjak","date":"14. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom 2025. godine iza\u0161la su dva nova broja \u010dasopisa \u201eHistorijski zbornik\u201c kojeg izdaje Dru\u0161tvo za hrvatsku povjesnicu, oba broja u cijelosti su dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Historijski zbornik, Vol. 78 No. 1, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/25790 Historijski zbornik, Vol. 78 No. 2, 2025. https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26312 Prethodna obavijest na\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Historijski-zbornik-naslovnica.webp?fit=1060%2C574&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Historijski-zbornik-naslovnica.webp?fit=1060%2C574&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Historijski-zbornik-naslovnica.webp?fit=1060%2C574&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Historijski-zbornik-naslovnica.webp?fit=1060%2C574&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Historijski-zbornik-naslovnica.webp?fit=1060%2C574&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2032"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2032\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}