{"id":20317,"date":"2020-04-15T09:41:41","date_gmt":"2020-04-15T09:41:41","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20317"},"modified":"2020-05-14T10:48:19","modified_gmt":"2020-05-14T10:48:19","slug":"vlatko-smiljanic-caruga-zivotopis-slavonskoga-razbojnika-jovana-stanisavljevica-1897-1925","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20317","title":{"rendered":"Vlatko Smiljani\u0107, \u201c\u010caruga: \u017eivotopis slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevi\u0107a 1897. \u2013 1925.\u201d"},"content":{"rendered":"

Nakon \u0161to je novinar i publicist Boris Ra\u0161eta objavio 2019. godine knjigu \u201e\u010caruga. Legenda o Robinu Hoodu\u201c, izdava\u010d Despot Infinitus objavio je 2020. godine knjigu povjesni\u010dara Vlatka Smiljani\u0107a \u201c\u010caruga: \u017eivotopis slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevi\u0107a 1897. \u2013 1925.\u201d.<\/p>\n

 <\/p>\n

—<\/p>\n

 <\/p>\n

\u010caruga: \u017eivotopis slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevi\u0107a 1897. \u2013 1925.<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

autor: Vlatko Smiljani\u0107<\/p>\n

broj stranica: 176<\/p>\n

format: 16 x 24 cm<\/p>\n

broj fotografija: 65<\/p>\n

boja knji\u017enog bloka: crno-bijela<\/p>\n

uvez: meki<\/p>\n

godina izdanja: 2020.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor je modernim historiografskim pristupom osvijetlio pojavnost razbojni\u0161tva, uklju\u010duju\u0107i i osebujnu li\u010dnost slavonskoga razbojnika Jovana Stanisavljevi\u0107a \u010caruge, opisao je povijesno ozra\u010dje i potresna zbivanja, napose zemljopisnu sredinu, slavonski svijet i mikroprostor sela Slavonske Bare. Njegov stru\u010dni i znanstveni pristup te interpretacija kompleksne stvarnosti \u010caruginog doba predstavlja neprijeporni prinos historiografiji.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kriti\u010dkim je pristupom obradio temu, otklonio stereotipna tuma\u010denja, pu\u010dku predaju i mitove \u010desto nazo\u010dne u pri\u010dama i komentarima o razbojni\u0161tvu i istaknutim razbojnicima. Djelo je vi\u0161eslojno, no istodobno i interdisciplinarno. Po svojoj strukturi, metodologiji i sveukupnom sadr\u017eaju, predstavlja neprijeporni prinos povijesnoj znanosti. Vrijednosti djela pokazuju da je rije\u010d o iznimno talentirano napisanom tekstu, znanstvenom i stru\u010dnom metodologijom obra\u0111enoj problematici, o knjizi potkrijepljenoj arhivskim, novinskim i knji\u0161kim izvorima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Autor je, s jedne strane, sa\u017eeo dosada\u0161nje podatke, saznanja i tuma\u010denja, dok je, s druge, u\u010dinio zna\u010dajan korak naprijed i u modernoj historiografskoj fakturi prikazao \u010carugu kao osebujnu studiju slu\u010daja (eng. Case Study). Kulturnoj antropologiji pripada autorova tvrdnja da je \u010caruga lik koji se uvijek vra\u0107a mitu. Time se slavonski razbojnik \u2013 uza sve razlike \u2013 ipak svrstao u plejadu europskih \u201ebandita\u201c i \u201eprimitivnih pobunjenika\u201c u XIX. i XX. stolje\u0107u o kojima je svoje zanimljive teze postavio engleski povjesni\u010dar Eric J. Hobsbawm.<\/p>\n

 <\/p>\n

prof. dr. sc. Miroslav Berto\u0161a, professor emeritus<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/despot-infinitus.com\/proizvod\/caruga\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Iz medija:<\/p>\n

https:\/\/www.hrstud.unizg.hr\/studentski-zbor?%40=21b7j<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.virovitica.net\/viroviticanin-vlatko-smiljanic-objavio-knjigu-o-carugi\/33510\/<\/a><\/p>\n

https:\/\/www.portalnovosti.com\/carugina-vremena<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20318,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20317","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/caruga-naslov.png?fit=960%2C960&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":55937,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55937","url_meta":{"origin":20317,"position":0},"title":"Objavljen 27. broj \u010dasopisa \u201eCRIS: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c za 2025. godinu","author":"Filip \u0160imunjak","date":"21. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"U 27. broju \u010dasopisa \u201eCris: \u010casopis Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci\u201c obavljeno je osam \u010dlanaka, dva nekrologa, jedan prikaz knjige te jedan izvje\u0161taj o radu Povijesnog dru\u0161tva Kri\u017eevci u mandatu od 2021. do 2025. godine.\u00a0 Sadr\u017eaj \u010dasopisa: Zdenko Balog - \u201eMajurec u 18. i 19. stolje\u0107u: veli\u010dina obitelji \u2013 tip obitelji \u2013\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/06\/CRIS.jpg?fit=916%2C212&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":53495,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53495","url_meta":{"origin":20317,"position":1},"title":"CROATICA CHRISTIANA PERIODICA (GOD. 49, br. 95 i 96, 2025)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Tijekom 2025. godine Institut za crkvenu povijest Katoli\u010dko bogoslovnog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu objavio je dva broja \u010dasopisa \u201eCroatica Christiana periodica\u201c, u srpnju br. 95, a u sije\u010dnju 2026. godine br. 96, te su oba dostupna na portalu hrvatskih znanstvenih i stru\u010dnih \u010dasopisa Hr\u010dak. Op\u0161irnije: https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/25840\u00a0 https:\/\/hrcak.srce.hr\/broj\/26584","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CCP.jpg?fit=1200%2C793&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CCP.jpg?fit=1200%2C793&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CCP.jpg?fit=1200%2C793&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CCP.jpg?fit=1200%2C793&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/CCP.jpg?fit=1200%2C793&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54180,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54180","url_meta":{"origin":20317,"position":2},"title":"Dragan Popovi\u0107, “PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990.”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Izdava\u010d MOST ART JUGOSLAVIJA je objavio novu knjigu Dragana Popovi\u0107a PRELOMNE GODINE. Srpski nacionalizam i Jugoslavija 1980-1990. Knjiga koja se nalazi pred \u010ditaocima dopunjen je i prera\u0111en materijal iz dijela doktorske disertacije koju je autor odbranio na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu 2024. godine. Glavna tema istra\u017eivanja bile\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/popovic-dragan-prelomne-godine.jpg?fit=824%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55069,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55069","url_meta":{"origin":20317,"position":3},"title":"Uwe Wittstock, \u201eVelja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Autor u knjizi Velja\u010da 1933. Zima knji\u017eevnosti prikazuje kako je tijekom prvog mjeseca Hitlerove vladavine nacisti\u010dki teror uni\u0161tio kulturni i intelektualni \u017eivot Weimarske Republike te prisilio brojne pisce i umjetnike na progon ili unutarnju emigraciju. Knjigu je prevela\u00a0Gordana-Dana Grozdani\u0107.\u00a0 O knjizi:\u00a0 \"Da uni\u0161te demokraciju, antidemokratima je potrebno otprilike toliko vremena\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Veljaca-1933.jpg?fit=764%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":55584,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55584","url_meta":{"origin":20317,"position":4},"title":"Zbornik radova “Simboli\u010dno i stvarno u Ustavu SFRJ iz 1974. godine: istorijska i pravna perspektiva”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Urednici: Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Izdava\u010d: Beograd: Institut za noviju istoriju Srbije, Pravni fakultet Univerziteta UnionZbirka: Zbornici radova br. 33Godina: 2026Jezik: srpski, 530 str.ISBN: 978-86-7005-213-0 UVOD Violeta Be\u0161irevi\u0107, Aleksandar R. Mileti\u0107, Marko Bo\u017ei\u0107, Sr\u0111an Milo\u0161evi\u0107Pravnici i istori\u010dari o poslednjem Ustavu SFRJ OD AMANDMANA DO ARMAGEDONA Nenad\u2026","rel":"","context":"U "E-knjige"","block_context":{"text":"E-knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=19"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/Ustav-1974.jpg?fit=541%2C294&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":55447,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55447","url_meta":{"origin":20317,"position":5},"title":"[Razgovor o knjizi] Tekstovi i konteksti: iz istorije feminizma i \u017eenskih prava u Isto\u010dnoj i Srednjoj Evropi u drugoj polovini XX veka (Genlab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"Tema razgovora \u0107e biti knjiga najreprezentativnijih tekstova o feminizmu i pravima \u017eena iz Isto\u010dne i Srednje Evrope, nastalih u periodu od kraja Drugog svetskog rata do po\u010detka devedesetih godina. Istorijski fokus ove hrestomatije, sastavljene od stotinu izvora, sa kratkim biografijama autorki i uvodom je period komunizma, ali tematizuju se i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/Razgovor-o-knjizi.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20317","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20317"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20978,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20317\/revisions\/20978"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20318"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}