<\/p>\n
Tvrtko Jakovina, Tre\u0107a strana Hladnog rata<\/i>, Fraktura, Zagreb 2011, 782 str.<\/span><\/b><\/p>\n <\/span><\/p>\n Za razliku od prvih dviju knjiga Tvrtka Jakovine (Socijalizam na ameri\u010dkoj p\u0161enici<\/i> i Ameri\u010dki komunisti\u010dki saveznik. Hrvati, Titova Jugoslavija i SAD 1945.-1955<\/i>.) koje su se bavile temom vanjske politike Jugoslavije od 1945. do 1963. godine, knjiga Tre\u0107a strana Hladnog rata<\/i> ne fokusira se isklju\u010divo na Jugoslaviju i njezinu vanjsku politiku, ve\u0107 je posve\u0107ena temi nesvrstanosti. Sam autor isti\u010de da je knjiga originalno bila zami\u0161ljena kao povijest Jugoslavije u detantu, povijest vanjske politike SFRJ 1970-ih i 1980-ih godina, odnosno povijest Pokreta nesvrstanih. No svjestan kako je hrvatska historiografija koja obra\u0111uje nekada\u0161nju jugoslavensku federaciju \u201enepopravljivo sku\u010dena, gotovo u strahu od komunikacije sa svijetom\u201d, autor je, \u010ditaju\u0107i dokumente, postupno shvatio da bi su\u017eavanje na jugoslavensko gledanje nesvrstanosti bilo ne samo bespredmetno nego i uglavnom nemogu\u0107e. Naime, dokumenti koji su pokazivali djelatnost jugoslavenskog dr\u017eavnog vrha pru\u017eali su puno vi\u0161e, govorili su o svjetskim zbivanjima. Pokazali su da su jugoslavenski politi\u010dari, s obzirom na u\u010destalost i kvalitetu susreta s vode\u0107im svjetskim politi\u010darima, bili relevantni i dobro informirani sugovornici te da je jugoslavenska diplomacija u tom vremenu bila na svjetskoj razini. <\/span><\/p>\n Politika nesvrstavanja bila je glavna vanjskopoliti\u010dka poluga Jugoslavije. Sa\u017eeto re\u010deno, tuma\u010dena je kao potvrda me\u0111unarodne osobnosti malih i slabijih spram velikih i mo\u0107nih i nipo\u0161to nije zna\u010dila neutralnost kako su je mnogi poku\u0161avali definirati.<\/u> Bit nesvrstane politike bila je da dr\u017eave \u017eele biti slobodne, da se ne \u017eele svrstati uz jedan ili drugi blok i braniti tu\u0111e interese ili pak one interese koji za njih nisu prioritetni.<\/span><\/p>\n Autor je u ovoj knjizi pokazao kako je u mnogim klju\u010dnim zbivanjima sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stolje\u0107a jugoslavenska diplomacija bila va\u017ena i utjecajna. Knjiga detaljno prikazuje zbivanja u Afganistanu prije i nakon sovjetske intervencije 1979. godine, proces borbe za oslobo\u0111enje Namibije, borbu POLISARIA u Zapadnoj Sahari, tala\u010dku krizu u Iranu nakon islamske revolucije i ira\u010dko-iranskog rata, sporazum u Camp Davidu, zbivanja u Ugandi i Kampu\u0107iji te druge va\u017ene doga\u0111aje na svjetskoj razini. No, bogatstvo dokumentarne gra\u0111e koja mu je bila na raspolaganju omogu\u0107ilo je Tvrtku Jakovini dubinsku analizu djelovanja Pokreta nesvrstanih zemalja i ta je problematika dobila sredi\u0161nje mjesto u knjizi. Doga\u0111aji su strukturirani logikom izvora, ali je autor, paze\u0107i pritom na kronolo\u0161ki slijed doga\u0111aja, odredio i vrednovao klju\u010dna zbivanja unutar Pokreta nesvrstanih. Podrobno je prikazao genezu i zavr\u0161etak svakog od tih va\u017enih zbivanja. Primjerice, zbivanja u Afganistanu analizirao je od Drugoga svjetskog rata do danas, kada su u toj zemlji anga\u017eirane i hrvatske snage. Sa stajali\u0161ta izvr\u0161ene analize \u010ditatelj \u0107e lako uo\u010diti da je povijesnom luku afganistanskih zbivanja autor odredio to\u010dku koju je smatrao osobito va\u017enom za detaljan prikaz, a to je 1978. i Saur revolucija do po\u010detka osamdesetih. <\/span><\/p>\n Osnovni dojam koji se stje\u010de \u010ditanjem ove knjige jest da je kao analiti\u010dar suvremene svjetske povijesti Tvrtko Jakovina olju\u0161tio tu povijest od nepotrebnih \u010dinjenica koje uglavnom slu\u017ee u dnevnopoliti\u010dke svrhe te zapravo zamagljuju bit i relativiziraju istinsku va\u017enost zbivanja koja su \u010dinila povijest samu. Primijeniv\u0161i metode istra\u017eivanja uobi\u010dajene u povijesnoj znanosti, Tvrtko Jakovina je u ovom djelu dao dva va\u017ena doprinosa historiografiji. Prvi je doprinos njegov poku\u0161aj reinterpretacije povijesne teme nesvrstanosti koju se u ovoj knjizi pokazuje kao vanjskopoliti\u010dko oru\u0111e Titove Jugoslavije. Nesvrstanost je, ustvrdio je Jakovina, bila glavna poluga za osiguranje vanjskopoliti\u010dkog polo\u017eaja koju je vladaju\u0107a politi\u010dka elita obilno koristila. Drugi je va\u017ean doprinos prevladavanje jugoslavenske, odnosno nacionalne perspektive. To zna\u010di da autor nije imao za cilj isklju\u010divo pokazati kako se na odre\u0111eni problem gledalo u Jugoslaviji, ve\u0107 je na izvore gledao me\u0111unarodnom optikom. Tako su u knjizi citirani izvori podjednako va\u017eni kako za nacionalne historiografije naroda iz biv\u0161e Jugoslavije, tako i u me\u0111unarodnim razmjerima, \u0161to \u0107e re\u0107i za sve zemlje svijeta s kojima je Jugoslavija sura\u0111ivala. <\/span><\/p>\n Ono \u0161to je jo\u0161 va\u017eno re\u0107i, jest da ova knjiga nipo\u0161to nije zaobi\u0161la europska zbivanja ili pak ulogu supersila. Svojim kriti\u010darima autor poru\u010duje neka se suzdr\u017ee takvih opservacija jer bi one podsje\u0107ale na kritiku koja se upu\u0107ivala jugoslavenskim vlastima i Titu kako je tobo\u017ee izolirao dr\u017eavu iz njezina prirodnog, \u0161to \u0107e re\u0107i europskog okru\u017eenja. Autor naprotiv smatra da je vanjskopoliti\u010dko vezivanje Jugoslavije u cilju njezinog gospodarskog napretka i stabilnosti za zemlje Afrike ili Azije bilo logi\u010dno i u skladu s dominantnim trendovima. Ta je politika bila, isti\u010de Jakovina, lukava, pragmati\u010dna, korisna. Bilo je to vrijeme kad Jugoslavija nije bila drugima va\u017ena i kad se procijenilo da se prilike u Europi ne\u0107e promijeniti u skladu s jugoslavenskim pri\u017eeljkivanjima. Kakva god bila, autor dr\u017ei da ju se mora promatrati i vrednovati u skladu s ideologijom i \u017eeljama onih koji su je stvarali i vremenom u kojemu se oblikovala. Samo tada, s pravom isti\u010de Jakovina, bit \u0107e nam danas razumljiva i a znanje o tome danas korisno.<\/span><\/p>\n <\/span>Tvrtko Jakovina je u svojoj knjizi iznio va\u017ena znanstvena polazi\u0161ta o povijesti Hladnoga rata. Konstatirao je da je povijest Hladnoga rata transnacionalna. U razdoblju nakon ru\u0161enja Berlinskog zida i otvaranja arhiva i male su historiografije dobile priliku za vrednovanje njihovih vanjskopoliti\u010dkih uspjeha. S tog polazi\u0161ta Jakovina je istra\u017eio povijest Hladnog rata kao fenomen koji prelazi nacionalne i regionalne granice. Upotrebljeni izvori i literatura dopustili su mu da vrednuje Hladni rat kao transnacionalni fenomen. Globalno istra\u017eiti zna\u010di koristiti izvore na razli\u010ditim jezicima. Globalizirani svijet, tvrdi autor, u\u010dinio je zbivanja u dalekim zemljama va\u017enim i prisutnim u svakodnevnom \u017eivotu. Primjerice, suradnja re\u017eima u Beogradu i Bagdadu znatno je utjecala na jugoslavenske lije\u010dnike, vojne stru\u010dnjake, poduzetnike, radnike, politi\u010dare, visoko \u0161kolstvo, sport i kulturu, tako\u0111er i na me\u0111unarodna zbivanja kao \u0161to je primjerice tijek rata na Bliskom istoku.<\/span><\/p>\n Autor tvrdi, a s tom se tvrdnjom mo\u017eemo slo\u017eiti, kako se Hladni rat mo\u017ee analizirati i kroz pericentri\u010dne nao\u010dale. \u010cesto su naime male i periferne dr\u017eave bile pokreta\u010di i katalizatori hladnoratovskih sukoba. Stoga, tvrdi autor, Hladni se rat mo\u017ee bolje razumjeti analizom odnosa Sjevera i Juga nego Istoka i Zapada.<\/span><\/p>\n Ako je Hladni rat zapo\u010deo u Europi, \u010dinjenica je da je tamo i zavr\u0161io. No, jasno je da je europska kriza dramati\u010dnije mogla zao\u0161triti odnose u svijetu nego lokalni sukob u nekoj afri\u010dkoj dr\u017eavi. Ali, nakon \u0161to je postalo jasno da u Europi izravnog sukoba suprotstavljenih ideolo\u0161kih blokova ne\u0107e biti, interes se preselio na periferiju. Upravo ta periferija, iz europske perspektive to je Afrika i Azija, postaju podru\u010dja mnogobrojnih iznena\u0111enja. Autor tvrdi da je Jugoslavija ve\u0107i dio svoje poslijeratne povijesti mogla biti bezbri\u017ena. Postojali su ideolo\u0161ki napadi njezinih susjeda, primjerice Albanije ili Bugarske, ali oni nisu bili opasni. U drugoj fazi Hladnog rata, od po\u010detka detanta 1963, a zatim i detanta supersila od po\u010detka 1970-ih, sukob je bio duboko zamrznut. Tko je \u017eelio djelovati, isti\u010de Jakovina, mogao je to samo u Tre\u0107em svijetu.<\/span><\/p>\n Knjiga Tvrtka Jakovine pokazuje koliko je bilo duboko i organsko djelovanje jugoslavenske diplomacije u me\u0111unarodnoj povijesti Hladnog rata. Osim kao povijest Hladnog rata i povijest nesvrstanih, odlika je ove knjige da se mo\u017ee \u010ditati i kao \u0161tivo iz dana\u0161nje, aktualne dnevnopoliti\u010dke perspektive. Jer sve ono \u0161to je bilo aktualno prije 30 godina (zbivanja u Afganistanu, Iraku, Zimbabveu, zemljama Magreba) i danas je gotovo jednako aktualno. Knjiga pokazuje \u0161to je zna\u010dila jugoslavenska diplomacija i gdje smo u politi\u010dkim procjenama danas, kada dr\u017eave koja je na ovim prostorima vodila jednu presti\u017enu i ambicioznu politiku \u2013 vi\u0161e nema.<\/span><\/p>\n U jedanaest op\u0161irnih poglavlja knjiga obuhva\u0107a sva relevantna zbivanja Pokreta nesvrstanih u vremenu Hladnog rata od po\u010detka do danas. Ona beskompromisno secira vrijeme, doga\u0111aje i ljude u Jugoslaviji i svijetu. Sve je utemeljeno na izvorima kojima je autor kriti\u010dki pristupio. Knjiga ima impozantan znanstveni aparat koji tako\u0111er svjedo\u010di o njezinoj ozbiljnosti i utemeljenosti. Smatram da je Tvrtko Jakovina napisao djelo vrhunske historiografije koje \u0107e mnogobrojnim istra\u017eiva\u010dima ne samo zadugo biti nezaobilazna literatura, ve\u0107 i zadugo bez pravog takmaca.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span> <\/span>Bo\u017eena Vranje\u0161-\u0160oljan<\/span><\/p>\n <\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2031","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":2031,"position":0},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula “Dayton: Diplomacija – druga strana rata”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2031,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2031,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2031,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52556,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52556","url_meta":{"origin":2031,"position":4},"title":"ZagrebDox 2026.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Me\u0111unarodni festival dokumentarnog filma 19. - 26. travnja 2026. Kaptol Boutique Cinema, Zagreb Program i dodatne obavijesti: https:\/\/zagrebdox.net\/hr","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/DOX-logo.jpg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2031,"position":5},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2031","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2031"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2031\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2031"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2031"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2031"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}