{"id":20300,"date":"2020-04-14T09:25:18","date_gmt":"2020-04-14T09:25:18","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20300"},"modified":"2020-04-20T10:35:18","modified_gmt":"2020-04-20T10:35:18","slug":"azem-kozar-odgovor-na-tekst-andreja-rodinisa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20300","title":{"rendered":"Azem Ko\u017ear – Odgovor na tekst Andreja Rodinisa"},"content":{"rendered":"

Prof. ddr. Azem Ko\u017ear, emeritus, <\/strong>Tuzla, Bosna i Hercegovina<\/p>\n

Odgovor na tekst Andreja Rodinisa, objavljen na portalu historiografija.hr<\/strong><\/p>\n

(<\/strong>https:\/\/historiografija.hr\/?p=19945<\/strong><\/a>\u00a028. o\u017eujak 2020).<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Po\u0161tovani, dostavljam vam odgovor na tekst Andreja Rodinisa pod nazivom \u00a0Visoka plagijatorska \u0161kola <\/em>? (Povodom teksta Nedima Zahirovi\u0107a: \u201eProfesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova\u201d).<\/p>\n

Trebalo bi mi puno vremena i prostora da objasnim \u010ditaocima ni\u010dim izazvane, bez bilo kakvog povoda, pisanije Andreja Rodinisa u pomenutom tekstu. Radi se o brutalnom i ciljanom napadu, poku\u0161aju diskreditacije moga nau\u010dnog i pedago\u0161kog rada i doprinosa na polju historije, pomo\u0107nih historijskih nauka i arhivistike. I ne samo moga rada ve\u0107 i mnogih drugih u tekstu pomenutih kolega. Poznati i priznati histori\u010dari i arhivisti iz BiH i okru\u017eenja, me\u0111u kojima su i moji studenti, magistranti i doktoranti, o mome su radu dali svoj sud na Nau\u010dnom skupu odr\u017eanom u Tuzli 2011. godine, \u0161to je i objavljeno pod istoimenim naslovom \u201ePedago\u0161ki i nau\u010dni rad prof. dr. Azema Ko\u017eara\u201c, Tuzla, 2012, iz kojeg gosp. Rodinis problematizira neke tekstove. Organizatori i izdava\u010di su dvije institucije (Fakultet i Arhiv) i dva kantonalna udru\u017eenja (histori\u010dara i arhivista). U to vrijeme, novembra 2011. godine, ve\u0107 sam sedam mjeseci bio u penziji, tako da niko od u\u010desnika Nau\u010dnog skupa – a bilo ih je oko stotinu, niti podnosioca saop\u0107enja \u2013 njih tridesetak, nije bio u bilo kakvoj zavisnosti od mene, tako da su, smatram, kako sam to istakao i u svom obra\u0107anju, \u201egovorili u ime nauke kojoj pripadaju\u201c, a ne iz nekih drugih razloga.<\/p>\n

Biv\u0161i kolega Rodinis, jer kako saznajem vi\u0161e ne radi u Arhivu BiH i ne \u017eivi u BiH, ni\u010dim izazvan se u nazna\u010denom tekstu okomio na stajali\u0161ta iznijeta u prilogu Senaida Had\u017ei\u0107a \u201eUd\u017ebeni\u010dka historijska literatura prof. dr. Azema Ko\u017eara\u201c (str. 255-264), sa ciljem da podr\u017ei Zahirovi\u0107a i diskreditira Had\u017ei\u0107a \u2013 kojem dodaje i \u201egrijeh\u201c za stavove iznijete u tekstu o mojoj ud\u017ebeni\u010dkoj literaturi, da bi se tim povodom upustio u dokazivanje teze o \u201eplagijatorskoj \u0161koli historiografije\u201c. \u00a0U tome nastupa bukvalno, diletantski, diskreditatorski, da za\u010du\u0111uje otkuda tolika mr\u017enja i bijes u tom bledunjavom liku neutralnoga pogleda. Obru\u0161io se na skriptu \u201eUvod u historiju\u201c kvalificiraju\u0107i je plagijatom, kojim je, navodno, zapo\u010dela da djeluje \u201eVisoka plagijatorska \u0161kola\u201c u Tuzli. Ud\u017ebenik (za nehistori\u010dare) \u201eHistorija Bosne i Hercegovine\u201c, Tuzla, 2007, naziva \u201ekupusarom\u201c, ud\u017ebenike iz pomo\u0107nih historijskih nauka (u koautorstvu sa I. Baltom) tretira besmislenim a iz arhivistike \u201epopabri\u010denim iz postoje\u0107e literature\u201c itd., itd. Za\u010dudo, nije pomenuo ud\u017ebenik \u201eMetodika nastave historije\u201c iz 2006. niti pomo\u0107nu nastavnu literaturu (radne sveske za V,VI i VII razred), na koje ga ovom prilikom \u017eelim uputiti, jer on kao nehistori\u010dar treba po\u010deti sa historijskim \u0161tivom postupno \u2013 od lak\u0161eg ka te\u017eem.<\/p>\n

Ako se zna da gospodin Rodinis nema nikakve kompetencije za sadr\u017eaje iz historije, didaktike i metodike nastave, dakle nastupa krajnje amaterski i diletantski, a uz to i veoma drsko, onda i nema potrebe ni smisla osvrtati se na njegova stajali\u0161ta o ud\u017ebenicima iz historije. Ipak, \u010ditateljstva radi, navodim da sam veoma ponosan na te ud\u017ebenike, na funkciju koju su imali, jer u njima nema ni\u0161ta nenau\u010dno, neprimjereno, nekorektno prema autorima kori\u0161tene literature i sl. Naravno, ne mislim da su savr\u0161eni, ne samo za ud\u017ebenike ve\u0107 i za druge svoje radove, jer razumljivo, nova znanja dopunjavaju i\/ili potiskuju prethodna, tako da bi svaki normalan nau\u010dnik sa distance od petnaestak godina, imao \u0161ta da promijeni u svojim tekstovima. Rodinis na sve gleda kao sociolog, sa aspekta svoga vremena, \u0161to ga vodi u diletantizam svoje vrste kada se bavi historiografskim \u0161tivom, koji ima jo\u0161 te\u017eu formu u apsolutnom preuzimanju davno objavljenih tu\u0111ih stavova, konkrentno osvetni\u010dkih stavova Saliha Jalimama, iskazanih u polemici 2004. godine u Ljiljanu<\/em>, dakle prije 16 godina. \u010citatelje upu\u0107ujemo na tu polemiku, za koju Rodinis tvrdi da je \u201eraskrinkala\u201c autore ud\u017ebenika \u201ePomo\u0107ne historijske nauke\u201c, Tuzla, 2003, pa neka sami procijene ko je koga raskrinkao. Uostalom sam Jalimam je odustao od dalje polemike. Ovom prilikom \u017eelim samo pojasniti da je Jalimam kao magistar historije radio po ugovoru na Odsjeku za historiju Filozofskog fakulteta u Tuzli prvih desetak godina, da mu je omogu\u0107eno da prijavi i odbrani doktorat i dobije izbor u zvanje docenta i dr., ali da je tada\u0161nji rektor na zahtjev studenata raskinuo taj ugovor, a da je on za sve to smatrao odgovornim mene kao \u0161efa Odsjeka, iako to zaista nije bilo tako. Preko svojih veza posegnuo je za osvetom putem polemike u Ljiljanu,<\/em> tj. na terenu koji je on smatrao svojim, umjesto u historiografskoj periodici. Time je samo potvr\u0111ena ona narodna: \u201ekoga ti hljebom on tebe kamenom\u201c, na\u017ealost ni prvi ni posljednji put.<\/p>\n

Za pravilno razumijevanje okolnosti u kojem je nastajao i stasavao Filozofski fakultet u Tuzli (od 1993), a u okviru njega i novoosnovani Odsjek za historiju, bitno je ukazati bar na neka isku\u0161enja i opasnosti koje su nam stajale na tom putu. Izme\u0111u ostaloga, Tuzla kao rudarsko-industrijska sredina, odjednom se, u uvjetima rata, susrela sa potrebom da razvija znanja iz sfere dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka. Taj proces su konstantno pratili otpori i pote\u0161ko\u0107e subjektivne i objektivne prirode. Mnogi od nas osniva\u010da Fakulteta, upirali smo sve svoje snage da subjektivne slabosti prevladamo, da ogromnom broju studenata (Fakultet je ubrzo narastao na oko 6.000 studenata a na Odsjeku za historiju je samo u prve tri godine upisano oko 400 studenata) olak\u0161amo studiranje, izme\u0111u ostaloga i orjentacijom na pripreme nastavnim planovima i programima primjerenih ud\u017ebenika. Studij historije je u tome imao svoje posebno mjesto i te\u017einu. Historiografske literature, posebno ud\u017ebeni\u010dke, je ina\u010de nedostajalo u Bosni i Hercegovini, posebno za neke historijske periode. Postavilo se pitanje: kako zadr\u017eati zavidan kriterij znanja u nedostatku relevantne literature? U takvoj situaciji ve\u0107ina nastavnika (uglavnom gostuju\u0107ih) je nastojala da napi\u0161e (priredi) skriptu, ili da studentima u\u010dini dostupnim svoja predavanja od kojih mnoga nisu dobila formu odobrene literature, me\u0111u kojima su i \u0161tampane publikacije Saliha Jalimama (\u0161to je tema za sebe). U takvom stanju potreba je nastala i moja skripta iz Uvoda u historiju 1994., koja je i verificirana, te kasnije (u koautorstvu) i ud\u017ebenici iz Pomo\u0107nih historijskih nauka, Arhivistike, Metodike nastave historije i Historije BiH.<\/p>\n

Osvrnut \u0107emo se ukratko na ud\u017ebenik Historija Bosne i Hercegovine, Tuzla, 2007, koji Rodinis naziva \u201ekupusarom\u201c. Radi se o ud\u017ebeniku za nehistori\u010dare (profesore razredne nastave, \u017eurnalistike, jezika i dr.) kojeg u BiH do tada nije bilo, razumljivo jer nije bilo ni takvog nastavnog plana i programa. Mi smo u Tuzli tada smatrali da to nije dobro, i da npr. profesori razredne nastave, koji \u0107e se u radu susretati sa historijskom materijom, treba da posjeduju neka osnovna historijska znanja. Sa\u010dinjen je nastavni plan i program, koji je primjenjivan i na odre\u0111enim studijskim profilima u Mostaru, Biha\u0107u i Travniku, i u skladu sa njim je nastao i ovaj ud\u017ebenik. U njemu klju\u010dne historiografske ocjene \u010dine citati iz djela renomiranih histori\u010dara (njih dvadesetak), \u0161to je za ud\u017ebeni\u010dku literaturu osobeno, kao \u0161to je i ud\u017ebenik ove vrste osoben, mada se i takav pristup uklapa u stajali\u0161ta da ud\u017ebenik treba da odra\u017eava domete nauke. Na kraju je dodato i posebno poglavlje \u201eOdbrambeni rat (1992-1995)\u201c, \u0161to je \u0161tivo koje se, koliko znam prvi put pojavilo u bh univerzitetskoj literaturi. To je jednostavno zbog toga \u0161to smo, kao nastavnici i pedagozi, smatrali da svr\u0161eni profesori razredne nastave, \u017eurnalistike, jezika i sli\u010dnih profila treba da budu upu\u0107eni u historijsku istinu, kako se do nje dolazi, kakva je najzna\u010dajnija faktografija historijskih procesa i doga\u0111aja, pa i zbivanja i odnosa u ratu (agresiji) od 1992. do 1995. godine, te da na taj na\u010din ponesu sa studija u \u017eivot \u0161to realniju historijsku predstavu. To je, cijenili smo, najbolji na\u010din da se ne posrne u vode nacionalizama i revizionizama koji su tada bili veoma agresivni. Gostuju\u0107im profesorima koji su iole po tom osnovu bili sumlji\u010davi, uskra\u0107ivali smo gostoprimstvo. I po tome je prepoznatljiv ambijent u kojem je stasavao studij historije, raciom i znanjem branili smo se od deformacija svake vrste. U tome smo prednja\u010dili u odnosu na mnoge druge akademske sredine. To su znali i znaju kolege histori\u010dari, na\u0161i gostuju\u0107i profesori kojih je bilo iz vi\u0161e akademskih zajednica \u2013 pa i iz Hrvatske, kao i na\u0161i brojni studenti. Takve ocjene i stajali\u0161ta su prisutne i u njihovim prilozima na pomenutom nau\u010dnom skupu 2011. godine. \u010cini se da je ba\u0161 to i takvo stanje reda i rada zasmetalo gosp. Rodinisu, koji o\u010dito prema, uvjetno re\u010deno, tuzlanskoj \u0161koli historiografije, kao i arhivistike koja se razvijala i putem projekta \u201eArhivska praksa\u201c, pokazuje netrpeljivost, zavist i ljubomoru. To samo po sebi i ne mora biti negativno, jer osnovane primjedbe su svakom normalnom \u010dovjeku i nau\u010dniku dobrodo\u0161le, ali je neprimjereno to \u0161to gosp. Rodinis ta svoja stajali\u0161ta iskazuje na krajnje brutalan na\u010din. On poku\u0161ava diskreditirati i one autore koji o nazna\u010denim ud\u017ebenicima pi\u0161u i sa aspekta studenata, osporavaju\u0107i\u00a0 im pravo da iznose svoje impresije i da sami prosu\u0111uju o onome kroz \u0161ta su prolazili. To nas dovodi do indicije – kako bi histori\u010dari-istra\u017eiva\u010di kazali, da je njegova dijagnoza prili\u010dno slo\u017eena i da zadire u oblasti nekih drugih slo\u017eenijih nau\u010dnih disciplina.<\/p>\n

Rodinis je tako\u0111er posebnu pa\u017enju posvetio ud\u017ebeniku \u201ePomo\u0107ne historijske nauke i arhivistika\u201c, Tuzla, 2004, isti\u010du\u0107i da je isti nastao kao posljedica \u0161to su \u201epomenuti profesori javno raskrinkani kao plagijatori\u201c, misle\u0107i na polemiku u Ljiljanu, <\/em>i da su zbog toga objavili ovo \u201enovo pro\u0161ireno izdanje tog ud\u017ebenika\u201c. (O tome se nije usudio pisati ni \u201euzoriti\u201c Jalimam). O\u010dito je Rodinis opsjednut predrasudama, zarobljen u okove mr\u017enje. Osporava, kako ka\u017ee \u201eapologetski prikaz\u201c ove knjige od strane kolege S. Selimovi\u0107a, konstataciju da je Arhivistika po prvi put u ovoj formi obra\u0111ena i tvrdi da autori nisu uspjeli da uka\u017eu \u201ena zna\u010daj Arhivistike za historijska istra\u017eivanja u nazna\u010denim historijskim periodima\u201c, sve to opet zbog toga \u0161to su \u201enemilice prepisivali gradivo\u201c, i to iz knjige \u201ePriru\u010dnik iz arhivistike\u201c, Zagreb, 1977, kojeg ba\u0161 zbog toga nema u popisu kori\u0161tene literature. Ovo je polje teorije zavjera, opsjednutost predrasudama, mr\u017enja koja gosp. Rodinisa uvodi u svijet halucinacija. Poslije ovakvih konstrukcija za o\u010dekivati je da nas proglasi uzro\u010dnikom svih zala ovoga svijeta – pa i koronavirus pandemije. U najkra\u0107em, \u010ditateljstva radi, a ne zbog \u00a0gosp. Rodinisa, odgovori\u0107emo sljede\u0107e:<\/p>\n

1.Ovaj kao i svaki drugi ud\u017ebenik nije pisan u inat bilo kome, posebno ne uslijed nazna\u010denih osvetni\u010dkih nastupa S. Jalimama. Taman posla, ko to jo\u0161 pi\u0161e knjige iz inata, posebno uslijed Jalimamovih nebuloza? Nastao je kao rezultat potrebe da se zadovolje potrebe studenata u realizaciji nastavnih programa, uostalom kao i oni prije i poslije njega. Iako je bilo nekih srodnih nastavnih programa na studijima Historije u BiH, ud\u017ebenika za njih nije bilo. Novoosnovani studijski odsjek za Historiju u Tuzli je smatrao da takva praksa nije dobra, da je vi\u0161estruko korisno da studenti imaju ud\u017ebenike, posebno zbog toga \u0161to se u to vrijeme nije lako dolazilo do obavezne i posebno \u0161ire literature. Dakle, inat nije bio nikakav motiv za bilo koji moj\/na\u0161 ud\u017ebenik. Niti je, pak, ovaj ud\u017ebenik novo i pro\u0161ireno izdanje prethodnoga, a to i ne pi\u0161e u predgovoru autora. Istina je da ud\u017ebenik sadr\u017ei oko 120 strana teksta o dvanaest pomo\u0107nih historijskih nauka koje su u prethodnom ud\u017ebeniku obra\u0111ene na oko 260 strana,\u00a0 te da drugi dio donosi tekst o Arhivistici na oko 130 strana, sve u skladu sa nastavnim programima. Jedini, tada meni poznati ud\u017ebenik iz pomo\u0107nih historijskih nauka koji je donosio ne\u0161to vi\u0161e sadr\u017eaja o Arhivistici bio je nazna\u010deni ud\u017ebenik Stjepana Antoljaka. Na\u0161e shvatanje je bilo i ostalo, da je Arhivistika fundamentalna za historiografska istra\u017eivanja, i da otuda jeste pomo\u0107na historijska nauka, ali da je ona i puno vi\u0161e od toga \u2013 tj. da je zasebna nau\u010dna disciplina (prema predmetu, cilju, zadacima istra\u017eivanja itd.). Na na\u0161em Odsjeku je va\u017eio stav: ono \u0161to je Arheologija za historiju starog i srednjeg vijeka, to je Arhivistika za historiju novog vijeka i savremenog doba. U velikom broju mojih \u010dlanaka ukazivano je na nau\u010dna svojstva arhivistike. I \u0161ta tu ima lo\u0161e, gospodine Rodinisu? Koliko znam ni tvoja stajali\u0161ta se nisu bitno razlikovala dok si radio u Arhivu. A sada si sa distance od preko dvije hiljade kilometara osuo paljbu na svoju struku i biv\u0161e kolege. I to frontalno. To je o\u010dito neki samo tebi svojstven inat!<\/p>\n

2. Ne stoji osporavanje da je \u201eprvi put u ovoj formi\u201c predstavljena Arhivistika. Navedi naslove, gosp. Rodinisu, tih arhivisti\u010dkih ud\u017ebenika i arhivisti\u010dkih studija koje su do tada u BiH, za potrebe studenata i druge potrebe, napisane? Istinita je, dakle, konstatacija da je ba\u0161 to ura\u0111eno prvi put. Ja sam u arhivistici od 1984. godine, napisao sam preko stotinu radova u doma\u0107im i inostranim \u010dasopisima, te \u010detiri knjige, kojima se nastoji, argumentirano, afirmirati Arhivistika. To je, izme\u0111u ostaloga potvr\u0111eno i u ovom ud\u017ebeniku.<\/p>\n

Tako\u0111er ne stoji ni tvrdnja da je ud\u017ebenik \u201epopabir\u010den\u201c iz postoje\u0107e literature, i to prepisivanjem. Istina, kao i svaki ud\u017ebenik, tako i ovaj, donosi stajali\u0161ta i domete iz relevantne literature, ali ne prepisivanjem ve\u0107 interpretacijom. Jedino u \u010demu si u pravu je \u010dinjenica da je \u201ePriru\u010dnik iz arhivistike\u201c kori\u0161ten, a da, na\u017ealost, nije naveden u popisu literature. Za tu primjedbu se zahvaljujem, a autorima i izdava\u010du se izvinjavam. Ali to zasigurno nije ura\u0111eno namjerno, ve\u0107 sasvim slu\u010dajno, previ\u0111eno je, a ama ba\u0161 nikako iz razloga koje navodi\u0161. Dakle, kako vidi\u0161, ja nisam uop\u0107e sujetan. Obilje je novih pitanja i mojih originalnih arhivisti\u010dkih stavova koja sam otvarao u brojnim radovima i na brojnim nau\u010dnim skupovima, koja niko nije negirao, ve\u0107 naprotiv zbog konkrentnog doprinosa arhivistici su mi dodijeljena brojna doma\u0107a i me\u0111unarodna priznanja, me\u0111u kojima i ono iz vrha Arhivistike \u2013 od Me\u0111unarodnog instituta arhivskih znanosti, \u010diji sam redovni \u010dlan dvadesetak godina. Ukratko, ponosan sam na postignute rezultate i osobni doprinos u razvoju arhivistike. Uostalom, sedam priloga o mom arhivisti\u010dkom radu, me\u0111u kojima i u me\u0111unarodnim razmjerama renomiranih arhivista, od kojih smo u\u010dili i nas dvojica, \u00a0objavljenih u nazna\u010denom Zborniku radova iz 2012. godine, to nedvosmisleno potvr\u0111uju.<\/p>\n

Na kraju, neshvatljivo je, gosp. Rodinisu, da u vremenu od oko trinaest tvojih godina rada u Arhivu BiH, u kojem sam bio aktivan sudionik zbivanja u bh arhivistici, na nekim skupovima smo se i sretali, nikada nisi bilo \u0161ta osporavao od mojih arhivisti\u010dkih stajali\u0161ta, a sada su ti se \u201eotvorili horizonti\u201c. Vjerujem da su ti moji ud\u017ebenici, i drugi radovi, bili poznati i ranije, pa nisi reagirao. Do mene su jedino dopirale vijesti o tvojoj osobnoj mr\u017enji prema meni, koju si ispoljavao u alkoholoziranim grupicama u vrijeme arhivisti\u010dkih skupova, a svojevrsnu odbojnost si pokazivao i u vrijeme na\u0161ih rijetkih sretanja u Arhivu BiH, pri kojima si saginjao glavu a tek na moj pozdrav nevoljno odgovarao lakonski. Ali se nisi odlu\u010divao na bilo kakav dijalog ili polemiku. Po nazna\u010denim fus notama zaklju\u010dujem da su te na ove pisanije, mogu\u0107e, motivirala i stajali\u0161ta S. Jalimama iz njegove knjige \u201ePrikazi i ocjene\u201c, Zenica, 2009, koju si vjerovatno ponio sa sobom kao odabranu lektiru. Za tu knjigu zaista nisam znao, naravno da \u0107u je prona\u0107i i ako bude potrebe dati svoje mi\u0161ljenje, mada sam pobornik stava \u201eo mrtvima sve najbolje\u201c. A ako ti je taj \u201estru\u010dnjak\u201c uzor u nauci meni je jasno dokle \u0107e\u0161 dogurati. Nau\u010di\u0107e\u0161 se onome \u0161to nije za \u010dovjeka: da pljuje\u0161 po ljudima, da ih omalova\u017eava\u0161 i diskreditira\u0161, a da od toga nema nikakve koristi. Sude\u0107i po tvome tekstu to si i nau\u010dio, pa mo\u017eda i u\u010ditelja prevazi\u0161ao. Za mene ste obojica u carstvu vanzemaljskom – pokojnici, sami Bog zna u kojem krugu PAKLA\/D\u017dEHENEMA. Za zle du\u0161e zasigurno u RAJU\/D\u017dENNETU nema mjesta.<\/p>\n

Jo\u0161 ti \u017eelim staviti na znanje da su propale doktorske radnje onima koji su se previ\u0161e oslanjali na izdava\u010dki opus tvoga uzora – u\u010ditelja. A to mo\u017ee\u0161 provjeriti na svom (i mom) Sveu\u010dili\u0161tu. Pa otuda pamet u glavu, ne slijedi one koji misle da sve znaju, ne bavi se nekim teorijama zavjere, ne izmi\u0161ljaj i ne pretjeruj, ne budi drzak i zlonamjeran ve\u0107 nastoj da bude\u0161 NORMALAN. Jer, sude\u0107i po polemici koju vodi\u0161 na ovom portalu, puno je dilema o tvom radnom anga\u017emanu u Arhivu BiH, \u010dijem sam opstanku, uzgred da ka\u017eem, i ja kao vi\u0161egodi\u0161nji predsjednik DAR BiH zna\u010dajno doprinio. Da li smo zbog toga zaslu\u017eili zahvalnost ili mr\u017enju vas dolaze\u0107ih zaposlenika poput tebe, neka sudi zdrav razum, stru\u010dna i \u0161ira javnost.<\/p>\n

 <\/p>\n

Azem Ko\u017ear<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20300","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52746,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52746","url_meta":{"origin":20300,"position":0},"title":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18.stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje djelatnosti povjesni\u010dara: \u201ePisma kao izvor za povijest 18. stolje\u0107a \u2013 iskustva rada na HRZZ projektu LIGHT\u201c odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 16 sati. Sudjeluju: Teodora Shek Brnardi\u0107, Marta Jurkovi\u0107, Matea Maru\u0161i\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-03-PDP-Pisma-kao-izvor.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":20300,"position":1},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":20300,"position":2},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52699,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52699","url_meta":{"origin":20300,"position":3},"title":"Sve\u010dano otvaranje Festivala povijesti Kliofest","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na sve\u010dano otvaranje XIII. Festivala povijesti Kliofest, u utorak, 5. svibnja 2026. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, s po\u010detkom u 11 sati. Cijeli program skupa mo\u017eete poglededati na www.kliofest.hr te https:\/\/historiografija.hr\/?p=52681.","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Otvaranje-Kliofest-2026.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52675,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52675","url_meta":{"origin":20300,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige Luke Peji\u0107a “U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa” u Osijeku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 30. travnja 2026.\u00a0u\u00a019.00 sati\u00a0u Klubu knji\u017eare Nova\u00a0(Trg Ante Star\u010devi\u0107a 4, Osijek) odr\u017eat \u0107e se predstavljanje nove knjige Luke Peji\u0107a U taboru anarhista: \u017divot Ivana Zeppa (DAF, 2025.). Uz autora o knjizi \u0107e govoriti recenzent i povjesni\u010dar Nikola Toma\u0161egovi\u0107 te povjesni\u010darka Ana Rajkovi\u0107 Peji\u0107. Razgovor \u0107e moderirati doktorandica\u00a0Valentina Kezi\u0107.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/Pejic.jpg?fit=574%2C790&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52613,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52613","url_meta":{"origin":20300,"position":5},"title":"No\u0107 knjige u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Predstavljanje knjige Rajke Bu\u0107in \u201dLije\u010denje i zbrinjavanje \u017didova u Bolnici sestara milosrdnica u Zagrebu 1941. \u2013 1945.\u201d u \u010detvrtak, 23. travnja 2026. u 13 sati u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. Izvor: https:\/\/www.arhiv.hr\/hr-hr\/Kulturno-prosvjetne-aktivnosti\/ArticleId\/1986\/oamid\/1633","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20300","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20300"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20300\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20403,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20300\/revisions\/20403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20300"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20300"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20300"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}