<\/p>\n
Hrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije<\/span><\/i><\/b> (urednik Tvrtko Jakovina), Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo, Filozofski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Fakultet politi\u010dkih znanosti Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i Pravni fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Zagreb 2012, 439 str.<\/span><\/b><\/p>\n <\/span><\/i><\/b><\/p>\n <\/span><\/p>\n Zbornik Hrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije<\/i> <\/b>obuhva\u0107a radove prezentirane na me\u0111unarodnom skupu povjesni\u010dara, pravnika, politologa i lingvista, odr\u017eanom u listopadu 2011. na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu u povodu 40. obljetnice Hrvatskoga prolje\u0107a.<\/span><\/p>\n Cilj skupa bio je prikazati razinu hrvatske historiografije u odnosu na protekla \u010detiri desetlje\u0107a, istra\u017eiti utjecaj hrvatskih zbivanja na sli\u010dna zbivanja u biv\u0161im republikama (Sloveniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji) i percepciju tih zbivanja u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama i Ujedinjenom Kraljevstvu. Tako\u0111er, skup je imao za cilj dati sveobuhvatan kontekst tih zbivanja te ukazati \u0161to u proteklom razdoblju nije dovoljno ili uop\u0107e nije istra\u017eeno.<\/span><\/p>\n U prvom tematskom bloku pod nazivom \u201e\u010cisti ra\u010duni\u201d: financijsko-ekonomska pozadina Hrvatskog prolje\u0107a<\/i> \u010detiri su teksta, od kojih tri imaju i stanovitu inherentnu vrijednost jer dolaze iz pera neposrednih sudionika Hrvatskog prolje\u0107a. Tako Josip \u0160entija u svom prilogu \u0160to je zapravo bilo Hrvatsko prolje\u0107e<\/i> daje svojevrsnu bilancu politi\u010dkih zbivanja nakon brutalnog sloma Hrvatskog prolje\u0107a. Prvih dvadeset godina, isti\u010de autor, proteklo je u brojnim sudskim procesima \u201ei drugim oblicima politi\u010dkog i moralnog nasilja, a potom u znamenitoj hrvatskoj \u0161utnji\u201d. Drugih dvadeset godina proteklo je u osje\u0107aju razbu\u0111ene naknadne zadovolj\u0161tine prigodom brojnih jubilarnih komemoracija, a da se jo\u0161 uvijek nije odgovorilo na pitanje \u0161to je Hrvatsko prolje\u0107e uistinu bilo. Autor u svom prilogu iznosi nove, zanimljive detalje zbivanja koja su prethodila Hrvatskom prolje\u0107u. Njih je s pravom nazvao va\u017enim prethodnim klijanjima koja su bitno utjecala na pokret.<\/span><\/p>\n U prilogu pod naslovom Politi\u010dke osnove nekih interpretacija<\/i> Hrvatskog prolje\u0107a<\/i> Antun Vuji\u0107 razmatra lepezu kriti\u010dkih odnosa i stavova koji su se posljednjih \u010detrdeset godina oblikovali spram Hrvatskog prolje\u0107a u znanstvenoj i memoarskoj publicistici. S tim u vezi spominje sintagmu Hrvatskog prolje\u0107a kao \u201einterpretacijskog strati\u0161ta\u201d u kojemu su se ispreplela razli\u010dita suprotstavljena aktualna politi\u010dka gledi\u0161ta. Svoju analizu politi\u010dkih osnova u kojoj je pokazao originalan pristup autor zaklju\u010duje stavom kako Hrvatsko prolje\u0107e i danas ostaje \u201ebez epiloga koji bi ga politi\u010dki zatvarao i kako je to mo\u017eda i najja\u010di izraz njegove aktualnosti.\u201d<\/span><\/p>\n Petar Kriste, tako\u0111er sudionik Hrvatskog prolje\u0107a, u svom prilogu Nekoliko teza o Hrvatskom prolje\u0107u <\/i>poku\u0161ao je postaviti svojevrsnu periodizaciju pokreta i ukazati na va\u017ene \u010dinjenice koje se u hrvatskoj historiografiji s tim u vezi \u010desto zanemaruju: u \u010demu je bit zahtijevanja pokreta kao cjeline te njegova geneza i razvoj doga\u0111aja nakon Kara\u0111or\u0111eva. Smatra da se, gledaju\u0107i s vremenske distance, s puno sigurnosti mo\u017ee ustvrditi kako za uspje\u0161an ishod Hrvatskog prolje\u0107a nije bilo realnih izgleda. Razloge vidi u unutarnjim prilikama, ali i u konstelaciji bipolarno ustrojenog svijeta koji nije imao interesa pru\u017eiti potporu tim gibanjima.<\/span><\/p>\n Posljednji je prilog ovog tematskog bloka tekst Hrvoja Klasi\u0107a Svibanjsko savjetovanje 1968.: ekonomsko-politi\u010dka platforma Hrvatskog prolje\u0107a <\/i>u kojemu autor tuma\u010di tezu da se glavni sukob unutar Hrvatskog prolje\u0107a nije temeljio na nerije\u0161enom nacionalnom pitanju, ve\u0107 na nerije\u0161enim ekonomskim odnosima u Jugoslaviji. Autor dr\u017ei da se tzv. Svibanjsko savjetovanje sekretara op\u0107inskih komiteta 1968. u CK SKH u Zagrebu zbog razloga sazivanja, tijeka i posljedica mo\u017ee promatrati kao jedan od mogu\u0107ih datuma po\u010detaka Hrvatskog prolje\u0107a. Nakon kratkog prikaza dru\u0161tveno-politi\u010dkog konteksta uo\u010di Svibanjskog savjetovanja, autor je u svojoj analizi pokazao za\u0161to je spomenuto savjetovanje koje je postavilo zahtjev za \u201etransparentnom bilancom i \u010distim ra\u010dunima\u201d i homogeniziralo hrvatsko politi\u010dko rukovodstvo, klju\u010dno za razumijevanje Hrvatskog prolje\u0107a.<\/span><\/p>\n U drugom tematskom bloku pod naslovom Jugoslavenski i me\u0111unarodni kontekst Hrvatskog prolje\u0107a<\/i> ukupno je pet priloga, od kojih su \u010detiri inozemnih autora. U tim se tekstovima daje va\u017ean, no dosad malo istra\u017een regionalni i me\u0111unarodni kontekst Hrvatskog prolje\u0107a. Prilo\u017eeni tekstovi pokazuju s kojim je posljedicama vizija Hrvatskog prolje\u0107a prakti\u010dki bila pokopana \u2013 podjednako na Zapadu i Istoku. Naime, bipolarnom je svijetu odgovarao opstanak Jugoslavije, a k tome Zapadu i pod cijenu spoznaje o evidentnom jugoslavenskom etatizmu, sjedinjenim s jednopartijskim sustavom u kojemu su se nacionalne posebnosti zanemarivale. <\/span><\/p>\n Dva priloga bave se Hrvatskim prolje\u0107em iz perspektive Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava i Velike Britanije. Prilog US Intelligence estimates of \u00ab the Crises in Croatia\u00bb and its Relationship o D\u00e9tente in East-West relations across Europe 1971-1972<\/i> Rinne Eline Kullaae posve\u0107en je aktivnosti CIA-e spram Jugoslavije u vrijeme hrvatskog nacionalnog pokreta. CIA ga je u svojim analizama ocijenila kao pokret liberala koji poti\u010du decentralizaciju Jugoslavije, a s njom i niz liberalnih vrijednosti. U tim analizama, tvrdi autorica, propitivalo se ho\u0107e li ili ne Jugoslavija \u201ekao mala, zaostala, balkanska zemlja\u201d zadugo postojati kao pluralisti\u010dko dru\u0161tvo unutar jedne dr\u017eave. U tim analizama, osim \u010destog navo\u0111enja Tita, najvi\u0161e su se spominjali hrvatski i srpski liberali Tripalo i Nikezi\u0107 koji su se zalagali za daljnju decentralizaciju na svim razinama. Zanimljivo je, navodi se u prilogu, kako CIA prilikom analiziranja Hrvatskog prolje\u0107a nije taj fenomen povezivala s detantom u Europi, ve\u0107 su se njezine analize fokusirale na pitanja liberalizacije i upravljanja ekonomskim sustavom nasuprot mogu\u0107oj ponovnoj centralizaciji pod partijom nakon mogu\u0107e Titove smrti. <\/span><\/p>\n Drugi tekst, autora Ante Batovi\u0107a, Titova Jugoslavija i Ujedinjeno Kraljevstvo za vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a,<\/i> tuma\u010di genezu britanske politike na jugoistoku Europe od Drugoga svjetskog rata u okviru koje je i Jugoslavija imala svoje mjesto. Tijekom nekoliko desetlje\u0107a, isti\u010de autor, politi\u010dki stav prema Jugoslaviji mijenjao se od negativnog do diskretno poticajnog, osobito u klju\u010dnim trenucima kao \u0161to je bio Informbiro ili smjena Rankovi\u0107a. Autor je pokazao da je Velika Britanija, jednako kao i Zapad u cjelini, podr\u017eavala Titov re\u017eim te nije bila spremna poduprijeti reformska nastojanja koja bi ga ugrozila. U tom svjetlu valja gledati i na britansku reakciju na zbivanja u Hrvatskoj 1971. <\/span><\/p>\n U prilogu Slovensko-hrvatski odnosi u prijelomnim godinama<\/i> Ale\u0161 Gabri\u010d prikazuje genezu hrvatsko-slovenskih odnosa te razlike u stavovima tijekom pojedinih kriznih potresa u Jugoslaviji. Iako su Hrvatska i Slovenija \u010desto bile na istoj strani, \u010dine\u0107i neformalni blok razvijenih republika, \u010dinjenica je, isti\u010de autor, da se u mnogim pitanjima i razilazile. Kao primjer navodi problem hrvatskoga jezika koji je pokrenula Deklaracija o nazivu i polo\u017eaju hrvatskog knji\u017eevnog jezika<\/i> iz 1967., a koja u Sloveniji nije nai\u0161la na povoljan odjek kao u drugim republikama. Slovence je vi\u0161e zanimala jednakopravnost svih jezika i uporaba slovenskog u saveznim tijelima. Nasuprot tomu, u politi\u010dkim i gospodarskim pitanjima postojala je znatno ve\u0107a suglasnost izme\u0111u tih dviju republika. U vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a dio slovenskog politi\u010dkog vodstva jasno je podr\u017eao hrvatske te\u017enje, me\u0111utim, slom koji je uslijedio 1971. pokazao je da su slovenske reformske snage koje su podr\u017eavale Hrvatsko prolje\u0107e ipak bile podvojene i preslabe za provedbu liberalne transformacije.<\/span><\/p>\n Husnija Kamberovi\u0107 u svom prilogu pi\u0161e o percepciji Hrvatskog prolje\u0107a u Bosni i Hercegovini. Osnovna teza od koje autor polazi je da su ideje Hrvatskog prolje\u0107a na politi\u010dkom planu, uz neke nijanse, bile dobro prihva\u0107ene od bosanskohercegova\u010dkog dru\u0161tva. Nasuprot njima, ideje u kulturi nai\u0161le su na otpor bosanskohercegova\u010dke politi\u010dke elite, premda je jedan njezin dio promovirao te ideje. One su se \u0161irile putem triju centara: hrvatskog politi\u010dkog vodstva na \u010delu sa Savkom Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar, krugova bliskih Matici hrvatskoj te bosanskohercegova\u010dkih studenata koji su studirali u Zagrebu. Odnosi bosanskohercegova\u010dke politi\u010dke elite spram Zagreba od po\u010detka su bili proturje\u010dni: od zajedni\u010dkog suprotstavljanja Beogradu, do distanciranja od Hrvatskog prolje\u0107a. Autor smatra kako u vezi s tim ima jo\u0161 otvorenih pitanja, primjerice, poput socijalne podloge nositelja Hrvatskog prolje\u0107a u Bosni i Hercegovini, na koja historiografija tek treba dati odgovore.<\/span><\/p>\n Posljednji je prilog ovog tematskog bloka \u00bbLiberalna koalicija\u00ab izme\u0111u saradnje i nerazumevanja: odnos politi\u010dkih elita Srbije i Hrvatske 1969.-1971.<\/i> Milivoja Be\u0161lina. Autor analizira odnos Hrvatske i Srbije unutar jugoslavenskog dr\u017eavnog okvira u razdoblju 1968.-1971. Odnosi rukovode\u0107ih struktura kretali su se od suglasnosti do konflikta. Autor navodi najva\u017enije elemente zajedni\u010dkih ciljeva: obrana od arbitrarnog djelovanja saveznog politi\u010dkog centra, daljnja liberalizacija i demokratizacija samoupravnog socijalizma, ostvarivanje politike \u201e\u010distih ra\u010duna\u201d i dr. Opre\u010dni stavovi najbolje su se mogli vidjeti u razli\u010ditom shva\u0107anju hrvatsko-srpskog dijaloga, nejednakom tretiranju republi\u010dkih nacionalizama, druga\u010dijih pristupa Titu i sl. Usprkos neslaganjima, Nikezi\u0107 se u Kara\u0111or\u0111evu usprotivio nasilnoj smjeni vode\u0107ih ljudi CK Hrvatske i gu\u0161enju Hrvatskog prolje\u0107a.<\/span><\/p>\n U tre\u0107em tematskom bloku pod naslovom Politi\u010dke koncepcije, akteri, frakcije: hrvatsko dru\u0161tvo u vrijeme Hrvatskog prolje\u0107a <\/i>devet je tekstova (Latinka Perovi\u0107, Goran Sunajko, Iva Lu\u010di\u0107, Ivan Marke\u0161i\u0107, Kre\u0161imir Mi\u0107anovi\u0107, Suzana Coha, Snje\u017eana Koren, Tihomir Pono\u0161 i Sr\u0111an Grbi\u0107) koji problematiziraju razvojne faze politi\u010dkih i dru\u0161tvenih reformi i njihovu prakti\u010dnu provjeru u hrvatskom\/jugoslavenskom dru\u0161tvu u vremenu kad je bilo o\u010dito da sustav oko\u0161talih struktura postaje ko\u010dnicom razvoja. Velika ve\u0107ina hrvatskog dru\u0161tva sve je aktivnije sama po\u010dela intervenirati u njegov razvoj. Tada su, dodu\u0161e u kratkom vremenu politi\u010dki aktivne dru\u0161tvene skupine vrlo razli\u010ditog usmjerenja dobile realnu mogu\u0107nost ne samo iskazati svoje stavove, ve\u0107 ih braniti i \u0161iriti. Autori ovoga tematskog bloka poku\u0161ali su dati povijesni okvir zbivanja, smjestiti u nj klju\u010dne doga\u0111aje te objasniti epilog XXI. sjednice na kojoj je osu\u0111ena federalizacija Partije u korist demokratskog centralizma. <\/span><\/p>\n U tekstu Prilog prou\u010davanju Hrvatskog prolje\u0107a<\/i> Latinka Perovi\u0107, kao istaknuta politi\u010darka iz skupine tzv. srpskih liberala i sudionika klju\u010dnih zbivanja, iznosi neke nove faktografske podatke koji \u0107e svakako koristiti u daljnjim istra\u017eivanjima fenomena Hrvatskog prolje\u0107a. Autorica X. sjednici CKSKH 1970. pridaje klju\u010dnu ulogu u politi\u010dkim previranjima koja su uslijedila na razini cijele dr\u017eave. Na njoj su demokratski usmjerene politi\u010dke snage, predvo\u0111ene Savkom Dab\u010devi\u0107-Ku\u010dar i Mikom Tripalom poku\u0161ale obra\u010dunati s unitarizmom. Latinka Perovi\u0107 pritom daje iznijansiranu sliku odnosa snaga u Hrvatskoj i Srbiji nakon X. sjednice, a tako\u0111er iznosi i nepoznate detalje iz Kara\u0111or\u0111eva. Smatra kako je pad hrvatskog rukovodstva na XXI. sjednici Predsjedni\u0161tva SKJ unaprijed bio pripremljen.<\/span><\/p>\n Iako u javnosti i danas prevladava stav kako ustavne promjene, inicirane Hrvatskim prolje\u0107em, u biti nisu ni\u0161ta promijenile jer su centralizam i unitarizam i nakon dono\u0161enja ustava 1974. ostali na snazi, ustavne su promjene imale presudan utjecaj na afirmaciju hrvatske samostalnosti u 1990-ima. Pokazalo se, kako u svom prilogu tuma\u010di Goran Sunajko, da je Miko Tripalo bio vode\u0107i arhitekt ustavnih reformi i jedan od njihovih najgorljivijih branitelja koji je pozvao dru\u0161tvo da ih podr\u017ei. Tako\u0111er, popis stanovni\u0161tva iz 1971., odnosno osvjetljavanje njegove politi\u010dke dimenzije, jo\u0161 uvijek u historiografiji nije temeljito raspravljen, o \u010demu u sklopu ovog tematskog bloka pi\u0161e Iva Lu\u010di\u0107. Posebno se to odnosi na problem konceptualizacije takozvanog vertikalnog spora kategorije \u201eJugoslaven\u201d i horizontalnog spora kategorije \u201eMusliman\u201d te promjenama koje su se dogodile u nacionalnoj strukturi stanovni\u0161tva. <\/span><\/p>\n Va\u017ena pitanja koja se otvaraju u ovom bloku u vezi s ukupnim fenomenom Hrvatskog prolje\u0107a, izme\u0111u ostalih su odnos Katoli\u010dke crkve i njezine \u0161utnje, o \u010demu podrobnu analizu daje Ivan Marke\u0161i\u0107, zatim prijepori oko polo\u017eaja i naziva hrvatskoga jezika nakon ustavnih jezi\u010dnih odredbi, o \u010demu pi\u0161e Kre\u0161imir Mi\u0107anovi\u0107.<\/span><\/p>\n Suzana Coha svoj je prilog posvetila Hrvatskom prolje\u0107u kao mitskoj i traumati\u010dnoj epizodi koja svoj odraz nalazi u suvremenoj hrvatskoj knji\u017eevnosti i knji\u017eevnoj znanosti. Isti\u010de kako je govor o Hrvatskom prolje\u0107u oslobo\u0111en bremena politi\u010dke cenzure tek od po\u010detka 1990-ih. <\/span><\/p>\n U sklopu ovog tematskog bloka posebno valja istaknuti prilog Snje\u017eane Koren o ud\u017ebenicima povijesti i ud\u017ebeni\u010dkoj historiografiji 1971.-2011. koji govori kako su klju\u010dni elementi narativa o Hrvatskom prolje\u0107u ostali vi\u0161e-manje identi\u010dni u svim ud\u017ebenicima u posljednjih dvadesetak godina. Vrlo zanimljive i nepoznate obavijesti pru\u017ea tekst Tihomira Pono\u0161a o studentskom pokretu u Hrvatskom prolje\u0107u kojega se smatra zametkom kasnijeg politi\u010dkog pluralizma te na kraju prilog Sr\u0111ana Grbi\u0107a o vi\u0111enju procesa koji su zahvatili Hrvatsku krajem 1960-ih i po\u010detkom 1970-ih godina iz perspektive zapisa \u010cede Grbi\u0107a, jednog od vode\u0107ih politi\u010dara toga vremena, \u010dime se daje vrijedan doprinos razumijevanju ideolo\u0161ke i politi\u010dke klime toga vremena.<\/span><\/p>\n U \u010detvrtom tematskom bloku Hrvatsko prolje\u0107e i suvremena Hrvatska (1971.-1991.-2011.)<\/i> dva su priloga (Albert Bing i Tvrtko Jakovina) koja s gledi\u0161ta suvremene hrvatske povijesti Hrvatsko prolje\u0107e promatraju kao va\u017enu kariku povijesnog kontinuiteta u kojemu su refleksije pro\u0161losti u pravilu povezane sa sada\u0161njo\u0161\u0107u. Naime, promatranje doga\u0111aja iz povijesne perspektive uvijek name\u0107e problem prijenosa ideja, povijesnih iskustava i utjecaja pro\u0161le stvarnosti na sada\u0161njost. Te su ideje prenosili pripadnici politi\u010dke, dru\u0161tvene i kulturne elite oblikovav\u0161i razli\u010dite politi\u010dke matrice na hrvatskoj politi\u010dkoj sceni 1990-ih godina sve do danas. One su se mogle dobro vidjeti ne samo u Zagrebu, nego i na takozvanoj periferiji, u manjim gradovima Hrvatske. Hrvatsko prolje\u0107e pokazuje da je bilo prisutno posvuda, da je ostavilo dubok trag, dodirnuv\u0161i doslovce svakoga. Upravo te \u010dinjenice potvr\u0111uje njegovu pluralnost i masovnost. <\/span><\/p>\n Zanimljivost ukratko prikazanih tekstova proizlazi iz povijesnog okvira u koji se ve\u0107 dugo vremena jasno smjestio period koji opisuju autori zbornika Hrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije<\/i><\/b>. Kao jedan od prijelomnih povijesnih doga\u0111aja 20. stolje\u0107a Hrvatsko je prolje\u0107e zauvijek utisnuto u kolektivnu memoriju, bez obzira na njegove terminolo\u0161ke ina\u010dice \u2013 Hrvatsko prolje\u0107e, hrvatski reformski pokret, masovni pokret, maspok, hrvatski liberalni pokret i sl. Hrvatsko je prolje\u0107e ukazalo na spoznaju da se postavljene dogme koje je iznjedrio socijalisti\u010dki poredak ne mogu zauvijek odr\u017eati, nude\u0107i pritom sveobuhvatnu ideju i praksu novih, demokratskih dru\u0161tvenih i politi\u010dkih odnosa. Bez obzira \u0161to je do\u017eivjelo formalni politi\u010dki slom, gledano iz dana\u0161nje perspektive, Hrvatsko je prolje\u0107e ostavilo trajne pozitivne plodove dana\u0161njim nara\u0161tajima. <\/span><\/p>\n Dosada\u0161nja historiografija tek je djelomi\u010dno uspjela dati odgovore na brojna klju\u010dna pitanja koja su u vezi s Hrvatskim prolje\u0107em ostala do danas otvorena, primjerice, poput uloge JNA, uloge SSSR-a, djelovanja tajnih slu\u017ebi, polo\u017eaja Hrvatske nakon Kara\u0111or\u0111eva i drugo. Stoga je zbornik Hrvatsko prolje\u0107e, 40 godina poslije<\/i><\/b> ozbiljan poku\u0161aj sveobuhvatnog osvjetljavanja razli\u010ditih aspekata tih va\u017enih zbivanja, s ambicijom da dugoro\u010dno bude djelo koji \u0107e se svakako smatrati jednim od temeljnih doprinosa u ukupnom poznavanju ovog fenomena.<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n Bo\u017eena Vranje\u0161-\u0160oljan<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2028","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2028,"position":0},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2028,"position":1},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":2028,"position":2},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2028,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2028,"position":4},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":2028,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2028","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2028"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2028\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2028"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2028"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2028"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}