{"id":20273,"date":"2020-04-11T15:59:51","date_gmt":"2020-04-11T15:59:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20273"},"modified":"2020-04-11T16:00:24","modified_gmt":"2020-04-11T16:00:24","slug":"john-gray-sedam-tipova-ateizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20273","title":{"rendered":"John Gray, \u201cSedam tipova ateizma\u201d"},"content":{"rendered":"<p><em>Sedam tipova ateizma<\/em> knjiga je koja na pronicljiv na\u010din opisuje slo\u017eeni svijet starih ateizama, tradiciju koja je, prema autoru, na vi\u0161e na\u010dina isprepletena i bogata koliko i sama religija. Gray istra\u017euje razli\u010dite na\u010dine na koje su veliki umovi poput Bertranda Russella, Arthura Schopenhauera, Georgea Santayane i drugih poku\u0161ali razumjeti pitanja spasenja, svrhe, napretka i zla.<\/p>\n<p><em>Kada istra\u017eite starije ateizme, otkrit \u0107ete da su neka od va\u0161ih naj\u010dvr\u0161\u0107ih uvjerenja, sekularnih ili religijskih, veoma upitna. Ako vas ta mogu\u0107nost uznemiruje, mo\u017eda je ono \u0161to tra\u017eite sloboda od razmi\u0161ljanja. Ali ako ste za sobom spremni ostaviti potrebe i nadanja koje su mnogi ateisti preuzeli iz monoteizma, mo\u017eda \u0107ete uvidjeti da ste se rije\u0161ili optere\u0107enja. Neki su stariji ateizmi opresivni i klaustrofobi\u010dni, kao i ve\u0107ina suvremenog ateizma. Neki mogu biti osvje\u017eavaju\u0107i i osloba\u0111aju\u0107i za sve one koji \u017eele novi pogled na svijet. Paradoksalno, neki od najradikalnijih oblika ateizma u kona\u010dnici nisu toliko druk\u010diji od misti\u010dnih tipova religija. Suvremeni je ateizam nastavak\u00a0 monoteizma drugim sredstvima. Stoga nikad kraja poku\u0161ajima da se boga zamijeni \u010dovje\u010danstvom i znano\u0161\u0107u, tehnologijom i suvi\u0161e ljudskim vizijama transhumanizma.\u00a0 No nema mjesta panici i o\u010daju. Vjerovanje i nevjerovanje stavovi su koje svijest zauzima suo\u010davaju\u0107i se s nezamislivom stvarno\u0161\u0107u. Bezbo\u017eni je svijet jednako tajnovit kao i onaj pro\u017eet bo\u017eanstvom, a razlika izme\u0111u njih mo\u017eda je manja nego \u0161to mislite.<\/em><\/p>\n<p>John Gray<\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p>John Gray (South Shields, 1948.) engleski je politi\u010dki filozof \u010dija su podru\u010dja interesa\u00a0analiti\u010dka filozofija i povijest ideja.\u00a0Autor je mnogih utjecajnih i priznatih knjiga poput<em>\u00a0Sedam tipova ateizma\u00a0<\/em>(2018.),\u00a0<em>The\u00a0Silence of Animals\u00a0<\/em>(2013.),\u00a0<em>The Immortalization Commission\u00a0<\/em>(2011.),\u00a0<em>Black Mass.\u00a0Apocalyptic Religion and the Death of Utopia\u00a0<\/em>(2007.), i\u00a0<em>Straw Dogs. Thoughts on Humans and Other Animals\u00a0<\/em>(2002.). Redovito pi\u0161e za \u010dasopise\u00a0<em>The New York Review of Books<\/em>,\u00a0<em>The Guardian<\/em>,\u00a0<em>The Times Literary Supplement\u00a0<\/em>i\u00a0<em>New Statesman.\u00a0<\/em>Predavao je na kolegijima iz podru\u010dja politike na Oxfordu, bio gostuju\u0107i profesor na Harvardu i Yaleu i profesor europske misli na Londonskoj \u0161koli ekonomije. Umirovio se 2008. godine i od tada se bavi pisanjem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-72-8<\/li>\n<li><strong>Dimenzije:<\/strong> 128&#215;200 mm<\/li>\n<li><strong>Broj stranica:<\/strong> 244<\/li>\n<li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li>\n<li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Seven Types of Atheism<\/li>\n<li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li>\n<li><strong>Prijevod:<\/strong> Kre\u0161imir Petkovi\u0107<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Graya krasi izrazita sinteti\u010dnost, tj. mogu\u0107nost sa\u017eimanja i preno\u0161enja temeljnih misli velikih mislilaca poglavito europske i ameri\u010dke filozofsko-politi\u010dke tradicije, no i onih manje poznatih. Rije\u010d je o izrazito zanimljivoj znanstvenoj studiji razli\u010ditih tipova ateizma u kojoj nas Gray vodi kroz bogatu tradiciju ateisti\u010dke misli usko povezane s modernom i \u201eprosvjetiteljskim projektom\u201c.<br \/>\n<em>Doc. dr. sc. Hrvoje Cvijanovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>Gray je u pravilu pronicljiv, ponekad briljantan, i stoga vrijedan \u010ditanja. Od prve re\u010denice Grayeva je knjiga poticajno djelo zrele erudicije, \u0161irokog zahvata i visoke razine intertekstualnosti koje povezuje poznavanje zapadnja\u010dke i isto\u010dnja\u010dke misaone tradicije, filozofiju, religiju, povijest, politi\u010dku znanost i knji\u017eevnost u ljudskoj potrazi za smislom i njezinim nerijetko pogubnim politi\u010dkim posljedicama.<br \/>\n<em>Prof. dr. sc. Kre\u0161imir Petkovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>Rasprava o sedam tipova ateizma odnosno o sedam vrsta ateista utemeljena je na autorovu vi\u0161edesetljetnom bavljenju tom temom, ali i na iskustvu velikana svjetske filozofske, teolo\u0161ke, socioreligijske i psihologijske misli. Autor ovom vrijednom knjigom \u017eeli modernom \u010dovjeku ponuditi odgovore na mnoga do sada jednoobrazna tuma\u010denja fenomena religije i ateizma.<br \/>\n<em>Prof. dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n<p>Kao paradoksalni misti\u010dni skeptik, Gray poticajno dovodi u pitanje granice izme\u0111u teizma i ateizma, znanosti i religije te religije i politike. On nas svojim pronicljivim pesimizmom posredno poti\u010de na temeljnu zada\u0107u liberalne demokracije \u2013 propitivanje i oblikovanje na\u0161ih institucija.<br \/>\nAutor na relevantan na\u010din raspravlja o religijskoj potrazi za smislom i dobrim \u017eivotom teista i ateista i \u010desto razornom uplivu te potrage na politiku. Gray pokazuje iznimnu sposobnost sa\u017eimanja svoje egzegeze u prodorne i jednostavne poruke.<br \/>\n<em>Prof. dr. sc. Zoran Kureli\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prelistaj uzorak:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/sedam-tipova-ateizma\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/sedam-tipova-ateizma\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20274,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/sedam_tipova_ateizma.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":20273,"position":0},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":49637,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=49637","url_meta":{"origin":20273,"position":1},"title":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 &#8211; Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025.","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"14. studenoga 2025.","format":false,"excerpt":"Hrvatska historiografija u dijalogu sa srednjoeuropskim studijima: Central European History Convention 2025. Sredinom srpnja ove godine u Be\u010du se okupilo vi\u0161e od 300 povjesni\u010darki i povjesni\u010dara Srednje Europe iz cijeloga svijeta. Ako izuzmemo konvencije ASEEES-a, koje su zbog visokih tro\u0161kova \u010desto nedostupne istra\u017eiva\u010dima iz regije, bilo je to najve\u0107e okupljanje\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53176,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53176","url_meta":{"origin":20273,"position":2},"title":"Spomen-\u0161etnja \u201cZagreb u otporu 1941.-1945.\u201d &#8211; poziv za prijavu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"12. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Spomen-\u0161etnja Donjim gradom kojom se komemorira otpor zagreba\u010dkih ilegalaca, odr\u017eat \u0107e se u subotu, 16. svibnja 2026. Kre\u0107e se u 17 sati od Botani\u010dkog vrta u Runjaninovoj. Cilj \u0161etnje je prikazati neke od hrabrih akcija koje su \u010dinili partizani u Zagrebu tijekom drugog svjetskog rata kroz vo\u0111enu turu, audio materijale\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Zagreb-u-otporu.png?fit=449%2C483&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":20273,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti &#8211; intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":20273,"position":4},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53836,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53836","url_meta":{"origin":20273,"position":5},"title":"Stanka Mujo i Filip Triska, &#8220;Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"29. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Trideset pet godina hrvatske dr\u017eavnosti: od 30. svibnja do 25. lipnja i natrag. Proslave Dana dr\u017eavnosti u Republici Hrvatskoj od 1990. do 2025. godine Uvod Dugo se vjerovalo da su rituali stvar jednostavnih dru\u0161tava, no oni postoje i u modernima te bitno utje\u010du na oblikovanje identiteta.[1] Iako su \u010desto uronjeni\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20273"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20276,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20273\/revisions\/20276"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}