{"id":20273,"date":"2020-04-11T15:59:51","date_gmt":"2020-04-11T15:59:51","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20273"},"modified":"2020-04-11T16:00:24","modified_gmt":"2020-04-11T16:00:24","slug":"john-gray-sedam-tipova-ateizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20273","title":{"rendered":"John Gray, \u201cSedam tipova ateizma\u201d"},"content":{"rendered":"<p><em>Sedam tipova ateizma<\/em> knjiga je koja na pronicljiv na\u010din opisuje slo\u017eeni svijet starih ateizama, tradiciju koja je, prema autoru, na vi\u0161e na\u010dina isprepletena i bogata koliko i sama religija. Gray istra\u017euje razli\u010dite na\u010dine na koje su veliki umovi poput Bertranda Russella, Arthura Schopenhauera, Georgea Santayane i drugih poku\u0161ali razumjeti pitanja spasenja, svrhe, napretka i zla.<\/p>\n<p><em>Kada istra\u017eite starije ateizme, otkrit \u0107ete da su neka od va\u0161ih naj\u010dvr\u0161\u0107ih uvjerenja, sekularnih ili religijskih, veoma upitna. Ako vas ta mogu\u0107nost uznemiruje, mo\u017eda je ono \u0161to tra\u017eite sloboda od razmi\u0161ljanja. Ali ako ste za sobom spremni ostaviti potrebe i nadanja koje su mnogi ateisti preuzeli iz monoteizma, mo\u017eda \u0107ete uvidjeti da ste se rije\u0161ili optere\u0107enja. Neki su stariji ateizmi opresivni i klaustrofobi\u010dni, kao i ve\u0107ina suvremenog ateizma. Neki mogu biti osvje\u017eavaju\u0107i i osloba\u0111aju\u0107i za sve one koji \u017eele novi pogled na svijet. Paradoksalno, neki od najradikalnijih oblika ateizma u kona\u010dnici nisu toliko druk\u010diji od misti\u010dnih tipova religija. Suvremeni je ateizam nastavak\u00a0 monoteizma drugim sredstvima. Stoga nikad kraja poku\u0161ajima da se boga zamijeni \u010dovje\u010danstvom i znano\u0161\u0107u, tehnologijom i suvi\u0161e ljudskim vizijama transhumanizma.\u00a0 No nema mjesta panici i o\u010daju. Vjerovanje i nevjerovanje stavovi su koje svijest zauzima suo\u010davaju\u0107i se s nezamislivom stvarno\u0161\u0107u. Bezbo\u017eni je svijet jednako tajnovit kao i onaj pro\u017eet bo\u017eanstvom, a razlika izme\u0111u njih mo\u017eda je manja nego \u0161to mislite.<\/em><\/p>\n<p>John Gray<\/p>\n<p>* * *<\/p>\n<p>John Gray (South Shields, 1948.) engleski je politi\u010dki filozof \u010dija su podru\u010dja interesa\u00a0analiti\u010dka filozofija i povijest ideja.\u00a0Autor je mnogih utjecajnih i priznatih knjiga poput<em>\u00a0Sedam tipova ateizma\u00a0<\/em>(2018.),\u00a0<em>The\u00a0Silence of Animals\u00a0<\/em>(2013.),\u00a0<em>The Immortalization Commission\u00a0<\/em>(2011.),\u00a0<em>Black Mass.\u00a0Apocalyptic Religion and the Death of Utopia\u00a0<\/em>(2007.), i\u00a0<em>Straw Dogs. Thoughts on Humans and Other Animals\u00a0<\/em>(2002.). Redovito pi\u0161e za \u010dasopise\u00a0<em>The New York Review of Books<\/em>,\u00a0<em>The Guardian<\/em>,\u00a0<em>The Times Literary Supplement\u00a0<\/em>i\u00a0<em>New Statesman.\u00a0<\/em>Predavao je na kolegijima iz podru\u010dja politike na Oxfordu, bio gostuju\u0107i profesor na Harvardu i Yaleu i profesor europske misli na Londonskoj \u0161koli ekonomije. Umirovio se 2008. godine i od tada se bavi pisanjem.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong>ISBN:<\/strong> 978-953-8075-72-8<\/li>\n<li><strong>Dimenzije:<\/strong> 128&#215;200 mm<\/li>\n<li><strong>Broj stranica:<\/strong> 244<\/li>\n<li><strong>Uvez:<\/strong> meki<\/li>\n<li><strong>Godina izdanja:<\/strong> 2020.<\/li>\n<li><strong>Naslov izvornika:<\/strong> Seven Types of Atheism<\/li>\n<li><strong>Jezik izvornika:<\/strong> engleski<\/li>\n<li><strong>Prijevod:<\/strong> Kre\u0161imir Petkovi\u0107<\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Graya krasi izrazita sinteti\u010dnost, tj. mogu\u0107nost sa\u017eimanja i preno\u0161enja temeljnih misli velikih mislilaca poglavito europske i ameri\u010dke filozofsko-politi\u010dke tradicije, no i onih manje poznatih. Rije\u010d je o izrazito zanimljivoj znanstvenoj studiji razli\u010ditih tipova ateizma u kojoj nas Gray vodi kroz bogatu tradiciju ateisti\u010dke misli usko povezane s modernom i \u201eprosvjetiteljskim projektom\u201c.<br \/>\n<em>Doc. dr. sc. Hrvoje Cvijanovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>Gray je u pravilu pronicljiv, ponekad briljantan, i stoga vrijedan \u010ditanja. Od prve re\u010denice Grayeva je knjiga poticajno djelo zrele erudicije, \u0161irokog zahvata i visoke razine intertekstualnosti koje povezuje poznavanje zapadnja\u010dke i isto\u010dnja\u010dke misaone tradicije, filozofiju, religiju, povijest, politi\u010dku znanost i knji\u017eevnost u ljudskoj potrazi za smislom i njezinim nerijetko pogubnim politi\u010dkim posljedicama.<br \/>\n<em>Prof. dr. sc. Kre\u0161imir Petkovi\u0107<\/em><\/p>\n<p>Rasprava o sedam tipova ateizma odnosno o sedam vrsta ateista utemeljena je na autorovu vi\u0161edesetljetnom bavljenju tom temom, ali i na iskustvu velikana svjetske filozofske, teolo\u0161ke, socioreligijske i psihologijske misli. Autor ovom vrijednom knjigom \u017eeli modernom \u010dovjeku ponuditi odgovore na mnoga do sada jednoobrazna tuma\u010denja fenomena religije i ateizma.<br \/>\n<em>Prof. dr. sc. Ivan Marke\u0161i\u0107<\/em><\/p>\n<p>Kao paradoksalni misti\u010dni skeptik, Gray poticajno dovodi u pitanje granice izme\u0111u teizma i ateizma, znanosti i religije te religije i politike. On nas svojim pronicljivim pesimizmom posredno poti\u010de na temeljnu zada\u0107u liberalne demokracije \u2013 propitivanje i oblikovanje na\u0161ih institucija.<br \/>\nAutor na relevantan na\u010din raspravlja o religijskoj potrazi za smislom i dobrim \u017eivotom teista i ateista i \u010desto razornom uplivu te potrage na politiku. Gray pokazuje iznimnu sposobnost sa\u017eimanja svoje egzegeze u prodorne i jednostavne poruke.<br \/>\n<em>Prof. dr. sc. Zoran Kureli\u0107<\/em><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Prelistaj uzorak:<\/strong><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/sedam-tipova-ateizma\/\">https:\/\/tim-press.hr\/hr\/knjige\/sedam-tipova-ateizma\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20274,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20273","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/sedam_tipova_ateizma.jpg?fit=300%2C465&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20273,"position":0},"title":"Predstavljanje knjige &#8220;Turska ku\u0107a u Rijeci&#8221; u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":20273,"position":1},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":20273,"position":2},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":20273,"position":3},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":20273,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":20273,"position":5},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 &#8220;Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20273","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20273"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20273\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20276,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20273\/revisions\/20276"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20274"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20273"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20273"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20273"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}