{"id":20270,"date":"2020-04-11T15:51:59","date_gmt":"2020-04-11T15:51:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20270"},"modified":"2020-04-11T15:51:59","modified_gmt":"2020-04-11T15:51:59","slug":"kristine-amadu-sta-je-antika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20270","title":{"rendered":"Kristine Amadu, \u201e\u0160ta je antika?\u201c"},"content":{"rendered":"

\u201cAntika je doba mnogobo\u0161tva, neprekidnih, krvavih sukoba, stale\u0161kih podela, robovlasni\u0161tva, prosta\u010dkog humora, ostavljanja novoro\u0111en\u010dadi u divljini da umru, gatanja po \u017eivotinjskim iznutricama, ubijanja radi razonode u arenama, bu\u010dnih narodnih skup\u0161tina i despotskih vladara \u2013 i kako je onda takva antika postala nedosti\u017ean cilj uzvi\u0161ene lepote i sklada? Ponovo se moramo vratiti \u0160legelovom iskazu da u antici svako pronalazi ono \u0161to tra\u017ei, a ponajpre samog sebe. Antika je, kao idealizovana celina i uzvi\u0161eno izvori\u0161te evropske kulture, stvorena u 18. veku, i to kao ogledalo koje ulep\u0161ava. Antika se nije izu\u010davala kao ne\u0161to \u0161to je strano ili druga\u010dije, ve\u0107 kao sve ono \u0161to su ljudi \u017eeleli, ili \u0161to je trebalo, da sami budu. \u2026<\/p>\n

Polo\u017eaj antike kao kolevke Zapada povezan je i sa narativima o anti\u010dkom poreklu razlike izme\u0111u Zapada i \u2018drugih\u2019. Mo\u017eemo li re\u0107i da su evropska arogancija, vera u superiornost Zapada i nepremostivi jaz izme\u0111u Zapada i ostalih zaista nastali u 5. veku pre Hr. i da ih je formulisao istori\u010dar Herodot? Kako bilo, stoji da je Herodot tuma\u010den i kori\u0161\u0107en na taj na\u010din. Filozofi prosvetiteljstva u 18. veku, kao i njihovi sledbenici poput Hegela, \u010desto su odre\u0111ivali Trojanski rat i Persijske ratove kao kamenove me\u0111a\u0161e u neprekinutoj borbi Evrope protiv praiskonskog azijskog neprijatelja. Antika je bila mobilisana u cilju odr\u017eanja hegemonije Zapada. U onoj meri u kojoj je li\u010dio na antiku, Zapad se izdvajao u odnosu na druge.\u201c<\/p>\n

Kristine Amadu<\/p>\n

 <\/p>\n

\u201e\u0160ta je antika?\u201c ne izla\u017ee samo kakva je antika bila, nego i kako je postala ono \u0161to danas nama predstavlja. Autorka nam kazuje \u010dudesnu pri\u010du o tome kako su se razli\u010diti elementi antike prenosili, prevodili, rekonstruisali i primenjivali u raznim kontekstima tokom istorije, od srednjeg veka, romantizma, doba fa\u0161izma, pa sve do njene recepcije u modernim filmovima i video igricama. Antika je bila i ostala oblast istra\u017eivanja, ali i istorijska i kulturna epoha koju je Zapad kolonizovao kako bi slu\u017eila odre\u0111enim ideolo\u0161kim, estetskim ili politi\u010dkim naumima.<\/p>\n

 <\/p>\n

Kristine Amadu<\/strong> (Christine Amadou, ro\u0111. 1958) predaje istoriju ideja na Univerzitetu u Oslu. U nau\u010dnom radu se bavi mno\u0161tvom tema, poput istorije ideja u Gr\u010dkoj, od anti\u010dkog do vizantijskog doba, zatim poznom antikom, hagiografijama, recepcijom antike, istorijom prevo\u0111enja, kao i crkvenom i rodnom istorijom u anti\u010dkom i ranohri\u0161\u0107anskom dobu. Objavila je niz radova i knjiga, me\u0111u novijima su \u201eIstorija ideja na Zapadu. Antika i srednji vek\u201c (\u201eVestens id\u00e9historie. Antikken og middelalderen\u201c, 2012) i \u201eBiblijsko\u201c (\u201eBibelsk\u201c, 2011).
\nAmadu tako\u0111e prevodi knji\u017eevnost, me\u0111u autorima koje je prevela sa francuskog su Amin Maluf, Alber Kami, \u017dan Kokto i Pjer Bajar i drugi. Prevodi i sa gr\u010dkog.<\/p>\n

 <\/p>\n

Prevod sa norve\u0161kog: Jelena Loma<\/p>\n

Broj strana: 232<\/p>\n

Indes imena i pojmova, fotografije<\/p>\n

Godina izdanja: 2019.<\/p>\n

 <\/p>\n

Izvor: https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/sta-je-antika\/<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20271,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20270","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/sta-je-antika.jpg?fit=352%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":20270,"position":0},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U "\u010casopisi"","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":20270,"position":1},"title":"Stjepko Barac – Prikaz knjige – Carlo Ginzburg, “Threads and Traces: True, False, Fictive”, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U "Prikazi i osvrti"","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":53702,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53702","url_meta":{"origin":20270,"position":2},"title":"Predavanje Mire Kova\u010da: Hrvatski izazovi u ovakvoj Europi i svijetu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"25. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Utorak, 26. svibnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Miro Kova\u010d, povjesni\u010dar, biv\u0161i ministar vanjskih i europskih poslova Uru\u0161avanje Sovjetskog saveza i drugih komunisti\u010dkih dr\u017eava u Europi potkraj 1980-ih doveo je do\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/04\/MaticaHrvatska_logo.jpg?fit=600%2C400&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":53601,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53601","url_meta":{"origin":20270,"position":3},"title":"O kori\u0161tenju arhiva Ha\u0161kog suda i njegovoj budu\u0107nosti – intervju s povjesni\u010darkom Ivom Vuku\u0161i\u0107","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Iva Vuku\u0161i\u0107 predava\u010dica je na Centru za studije konflikata Sveu\u010dili\u0161ta u Utrechtu u Nizozemskoj. Doktorirala je povijest na istom sveu\u010dili\u0161tu disertacijom o srpskim paravojnim formacijama tijekom raspada Jugoslavije. Trenuta\u010dno je i gostuju\u0107a istra\u017eiva\u010dica na Odsjeku za ratne studije King\u2019s Collegea u Londonu. Od 2009. do 2015. radila je za agenciju\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=350%2C200&ssl=1 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=525%2C300&ssl=1 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=700%2C400&ssl=1 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1050%2C600&ssl=1 3x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Vukusic_autor_-Irene-van-Kessel-scaled.jpg?resize=1400%2C800&ssl=1 4x"},"classes":[]},{"id":54184,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54184","url_meta":{"origin":20270,"position":4},"title":"Ratovi 1990-ih izme\u0111u historiografije i i aktivizma: intervju s Draganom Popovi\u0107em","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"18. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Dragan Popovi\u0107 povjesni\u010dar je, pravnik i dugogodi\u0161nji aktivist za ljudska prava iz Srbije. Doktorsku disertaciju pod naslovom \u201cPromene u politici istorije i kulturi se\u0107anja u Evropi - slu\u010daj Srbija 1980-1990\u201d\u00a0 obranio je 2024. godine na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Beogradu. Godinama se bavi istra\u017eivanjem kulture sje\u0107anja, politika povijesti,\u2026","rel":"","context":"U "Intervjui"","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Dragan-Popovic-foto.jpg?resize=350%2C200&ssl=1","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52733,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52733","url_meta":{"origin":20270,"position":5},"title":"Vlado Raji\u0107 \u201eGranica na kraju stolje\u0107a\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U suizdanju Durieuxa i Beletre objavljena je 2025. godine knjiga Granica na kraju stolje\u0107a autora Vlade Raji\u0107a.\u00a0 O knjizi\u00a0 Romansirana biografija Vladimira Iblera mnogo je vi\u0161e od zanimljive pri\u010de o privatnom \u017eivotu i impresivnoj profesionalnoj karijeri istaknutog stru\u010dnjaka za me\u0111unarodno pravo i dugo\u00adgodi\u0161njeg profesora na zagreba\u010dkom Pravnom fakultetu, akademika, koji\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/VLADO-RAJIC-GRANICA-NA-KRAJU-STOLJECA.jpg?fit=450%2C650&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20270"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20272,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20270\/revisions\/20272"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}