{"id":20270,"date":"2020-04-11T15:51:59","date_gmt":"2020-04-11T15:51:59","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20270"},"modified":"2020-04-11T15:51:59","modified_gmt":"2020-04-11T15:51:59","slug":"kristine-amadu-sta-je-antika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20270","title":{"rendered":"Kristine Amadu, \u201e\u0160ta je antika?\u201c"},"content":{"rendered":"<p>\u201cAntika je doba mnogobo\u0161tva, neprekidnih, krvavih sukoba, stale\u0161kih podela, robovlasni\u0161tva, prosta\u010dkog humora, ostavljanja novoro\u0111en\u010dadi u divljini da umru, gatanja po \u017eivotinjskim iznutricama, ubijanja radi razonode u arenama, bu\u010dnih narodnih skup\u0161tina i despotskih vladara \u2013 i kako je onda takva antika postala nedosti\u017ean cilj uzvi\u0161ene lepote i sklada? Ponovo se moramo vratiti \u0160legelovom iskazu da u antici svako pronalazi ono \u0161to tra\u017ei, a ponajpre samog sebe. Antika je, kao idealizovana celina i uzvi\u0161eno izvori\u0161te evropske kulture, stvorena u 18. veku, i to kao ogledalo koje ulep\u0161ava. Antika se nije izu\u010davala kao ne\u0161to \u0161to je strano ili druga\u010dije, ve\u0107 kao sve ono \u0161to su ljudi \u017eeleli, ili \u0161to je trebalo, da sami budu. \u2026<\/p>\n<p>Polo\u017eaj antike kao kolevke Zapada povezan je i sa narativima o anti\u010dkom poreklu razlike izme\u0111u Zapada i \u2018drugih\u2019. Mo\u017eemo li re\u0107i da su evropska arogancija, vera u superiornost Zapada i nepremostivi jaz izme\u0111u Zapada i ostalih zaista nastali u 5. veku pre Hr. i da ih je formulisao istori\u010dar Herodot? Kako bilo, stoji da je Herodot tuma\u010den i kori\u0161\u0107en na taj na\u010din. Filozofi prosvetiteljstva u 18. veku, kao i njihovi sledbenici poput Hegela, \u010desto su odre\u0111ivali Trojanski rat i Persijske ratove kao kamenove me\u0111a\u0161e u neprekinutoj borbi Evrope protiv praiskonskog azijskog neprijatelja. Antika je bila mobilisana u cilju odr\u017eanja hegemonije Zapada. U onoj meri u kojoj je li\u010dio na antiku, Zapad se izdvajao u odnosu na druge.\u201c<\/p>\n<p>Kristine Amadu<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>\u201e\u0160ta je antika?\u201c ne izla\u017ee samo kakva je antika bila, nego i kako je postala ono \u0161to danas nama predstavlja. Autorka nam kazuje \u010dudesnu pri\u010du o tome kako su se razli\u010diti elementi antike prenosili, prevodili, rekonstruisali i primenjivali u raznim kontekstima tokom istorije, od srednjeg veka, romantizma, doba fa\u0161izma, pa sve do njene recepcije u modernim filmovima i video igricama. Antika je bila i ostala oblast istra\u017eivanja, ali i istorijska i kulturna epoha koju je Zapad kolonizovao kako bi slu\u017eila odre\u0111enim ideolo\u0161kim, estetskim ili politi\u010dkim naumima.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>Kristine Amadu<\/strong> (Christine Amadou, ro\u0111. 1958) predaje istoriju ideja na Univerzitetu u Oslu. U nau\u010dnom radu se bavi mno\u0161tvom tema, poput istorije ideja u Gr\u010dkoj, od anti\u010dkog do vizantijskog doba, zatim poznom antikom, hagiografijama, recepcijom antike, istorijom prevo\u0111enja, kao i crkvenom i rodnom istorijom u anti\u010dkom i ranohri\u0161\u0107anskom dobu. Objavila je niz radova i knjiga, me\u0111u novijima su \u201eIstorija ideja na Zapadu. Antika i srednji vek\u201c (\u201eVestens id\u00e9historie. Antikken og middelalderen\u201c, 2012) i \u201eBiblijsko\u201c (\u201eBibelsk\u201c, 2011).<br \/>\nAmadu tako\u0111e prevodi knji\u017eevnost, me\u0111u autorima koje je prevela sa francuskog su Amin Maluf, Alber Kami, \u017dan Kokto i Pjer Bajar i drugi. Prevodi i sa gr\u010dkog.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Prevod sa norve\u0161kog: Jelena Loma<\/p>\n<p>Broj strana: 232<\/p>\n<p>Indes imena i pojmova, fotografije<\/p>\n<p>Godina izdanja: 2019.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvor: <a href=\"https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/sta-je-antika\/\">https:\/\/karposbooks.rs\/shop\/novo\/sta-je-antika\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20271,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[8,3],"tags":[],"class_list":["post-20270","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-knjige","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/sta-je-antika.jpg?fit=352%2C500&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53065,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53065","url_meta":{"origin":20270,"position":0},"title":"Predstavljanje 21. broja \u010dasopisa Obnova u Splitu: tema broja \u201eAntika\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na splitsko predstavljanje 21. broja \u010dasopisa za kulturu, dru\u0161tvo i politiku\u00a0Obnova, posve\u0107enog temi \u201eAntika\u201c, koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak, 11. svibnja 2026. godine u 19:30 sati u dvorani \u201eVinko Draganja\u201c Dominikanskog samostana u Splitu (Hrvojeva 2).\u00a0Organizatori predstavljanja su Udruga Obnova i Hrvatska udruga Benedikt. O novom broju\u2026","rel":"","context":"U &quot;\u010casopisi&quot;","block_context":{"text":"\u010casopisi","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=21"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Obnova_2026.jpg?fit=846%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":2068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2068","url_meta":{"origin":20270,"position":1},"title":"Stjepko Barac &#8211; Prikaz knjige &#8211; Carlo Ginzburg, &#8220;Threads and Traces: True, False, Fictive&#8221;, University of California Press, 2012, 328 str.","author":"admin","date":"7. prosinca 2014.","format":false,"excerpt":"Carlo Ginzburg, Threads and Traces: True, False, Fictive, University of California Press, 2012, 328 str.Ljudi vole pri\u010de. Ima ne\u0161to u pri\u010dama, u uzbudljivosti naracije i i\u0161\u010dekivanju trenutka kada se po\u010detak, sredina i kraj spoje u razumljivu cjelinu iz \u010dega proizlazi osobita mo\u0107 preno\u0161enja znanja i iskustva. Jo\u0161 je 1979. godine\u2026","rel":"","context":"U &quot;Prikazi i osvrti&quot;","block_context":{"text":"Prikazi i osvrti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=4"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55552,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55552","url_meta":{"origin":20270,"position":2},"title":"Mir kao slijepa to\u010dka historiografije \u2013 razgovor s Valentinom Otma\u010di\u0107 povodom objavljivanja knjige &#8220;Oaze mira u pusto\u0161ima rata&#8221;","author":"Filip \u0160imunjak","date":"2. listopada 2026.","format":false,"excerpt":"Valentina Otma\u010di\u0107 znanstvenica je, edukatorica i prakti\u010darka u podru\u010dju mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. Zaposlena je u Centru za studije mira i konflikata na Sveu\u010dili\u0161tu u Rijeci te je zamjenica predstojnika Centra. Doktorirala je studije mira na Sveu\u010dili\u0161tu u Bradfordu na temu \u201eOdupiranje podjeli po etni\u010dkim linijama: studija slu\u010daja\u2026","rel":"","context":"U &quot;Intervjui&quot;","block_context":{"text":"Intervjui","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=14"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/PIXSELL-Sandra-Simunovic-Foto.jpg?fit=1200%2C536&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":55430,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55430","url_meta":{"origin":20270,"position":3},"title":"Documenta: Izlo\u017eba fotografija, \u0161etnja i radionica o Antiratnoj kampanji i Arkzinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. rujna 2026.","format":false,"excerpt":"U posljednjim danima ovoga mjeseca organiziramo tri doga\u0111aja: izlo\u017ebu fotografija i ilustracija iz novina Arkzin 25. rujna, \u0161etnju Zagrebom vezanu za Antiratnu kampanju i novine 26. rujna, te radionicu nenasilne komunikacije 28. i 30. rujna. U petak, 25. rujna 2026. u 18 sati u dvorani Ku\u0107e ljudskih prava otvorit \u0107emo\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/09\/web-setnja.png?fit=768%2C556&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":54926,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54926","url_meta":{"origin":20270,"position":4},"title":"Petra Matovi\u0107: Nolanova &#8220;Odiseja&#8221; u kontekstu recepcije Homera","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Nolanova Odiseja u kontekstu recepcije Homera Filmska adaptacija Odiseje redatelja Christophera Nolana izazvala je tako velik interes publike da ve\u0107 tjednima pratimo vi\u0161e ili manje \u017eu\u010dljive rasprave o svim aspektima ovog filma, od odabira glumaca do vjernosti Homeru. U raspravu su uklju\u010deni i stru\u010dnjaci i stru\u010dljaci, s tim da se\u2026","rel":"","context":"U &quot;Filmovi i serije&quot;","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":55089,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=55089","url_meta":{"origin":20270,"position":5},"title":"Filip \u0160imunjak: Je li vrijeme da historiografija napusti naziv \u201eBizant\u201c?","author":"Filip \u0160imunjak","date":"26. kolovoza 2026.","format":false,"excerpt":"Bizantologija (ili bizantistika), kao disciplina koja prou\u010dava razne aspekte tzv. Bizantskoga Carstva,[1] na\u0161la se u posljednjih nekoliko desetlje\u0107a, a napose godina, u neobi\u010dnom polo\u017eaju \u2013 sam naziv pod kojim se ustalila i po kojemu je prepoznatljiva postao je jednim od glavnih predmeta njezina vlastitog propitivanja. Premda dvojbe o smislenosti pojma\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/Bizant-Rim-Naslovna-slika.webp?fit=1200%2C714&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20270","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20270"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20270\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20272,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20270\/revisions\/20272"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20271"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20270"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20270"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20270"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}