{"id":2027,"date":"2012-10-18T22:00:05","date_gmt":"2012-10-18T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2027"},"modified":"2012-10-18T22:00:05","modified_gmt":"2012-10-18T22:00:05","slug":"igor-stanic-predstavljanje-centra-za-kulturoloska-i-povijesna-istrazivanja-socijalizma-i-tribina-perspektive-kulturoloskih-i-povijesnih-istrazivanja-socijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2027","title":{"rendered":"Igor Stani\u0107 – Predstavljanje Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma i tribina Perspektive kulturolo\u0161kih i povijesnih istra\u017eivanja socijalizma"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

Predstavljanje Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma i tribina Perspektive kulturolo\u0161kih i povijesnih istra\u017eivanja socijalizma<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

U petak, 12. listopada 2012., na Sveu\u010dili\u0161tu Jurja Dobrile u Puli odr\u017eano je predstavljanje Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma (CKPIS) te tribina pod nazivom \u201ePerspektive kulturolo\u0161kih i povijesnih istra\u017eivanja socijalizma\u201c. Centar je osnovan na inicijativu nekoliko znanstvenika i nastavnika pulskog Sveu\u010dili\u0161ta kojima je zajedni\u010dki nazivnik istra\u017eivanje socijalizma. Suosniva\u010di Centra su dr. sc. Igor Duda (docent na Odsjeku za povijest Odjela za humanisti\u010dke znanosti i voditelj Centra u god. 2012-2013.), dr. sc. Lada Durakovi\u0107 (docentica na Odjelu za glazbu), Boris Koroman (asistent na Odsjeku za kroatistiku Odjela za humanisti\u010dke znanosti) te dr. sc. Andrea Mato\u0161evi\u0107 (docent na Odjelu za studij na talijanskom jeziku). Znanstveno-istra\u017eiva\u010dka djelatnost Centra odvijat \u0107e se u okviru humanisti\u010dkih, dru\u0161tvenih i interdisciplinarnih znanosti te \u0107e se od samog po\u010detka nastojati afirmirati multidisciplinarni i interdisciplinarni pristup socijalizmu koji bi u \u0161iri humanisti\u010dki spektar uklju\u010dio povijest, antropologiju, znanost o knji\u017eevnosti i muzikologiju, a u budu\u0107nosti vjerojatno i druge znanosti. Na predstavljanju su osim osniva\u010da Centra sudjelovali i gosti \u2013 povjesni\u010dar prof. dr. sc. Tvrtko Jakovina i etnologinja dr. sc. Ines Prica, dok se sukreatorica vizualnog identiteta Centra dipl. ing. diz. Narcisa Vukojevi\u0107 zbog sprije\u010denosti prisutnima obratila zvu\u010dnim zapisom.<\/span><\/p>\n

Predstavljanje je otvorio voditelj Centra Igor Duda koji je u uvodnom izlaganju naglasio koji su ciljevi i podru\u010dje djelovanja nove sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta. Socijalizam kao povijesni, politi\u010dki, ekonomski, dru\u0161tveni i kulturni pojam u hrvatskoj je znanosti slabo istra\u017eena tema, a uglavnom je prepu\u0161tena sporadi\u010dnom interesu lokalnih znanstvenika ili pak stranim istra\u017eiva\u010dima koji se bave isto\u010dnom i jugoisto\u010dnom Europom. Iako se u vi\u0161e znanstvenih ustanova istra\u017eiva\u010di bave povije\u0161\u0107u, antropologijom, kulturom ili umjetno\u0161\u0107u socijalisti\u010dkog razdoblja, niti na hrvatskom niti drugdje na postjugoslavenskom podru\u010dju nije uspostavljena institucija \u010dija bi osnovna znanstvena djelatnost bilo upravo prou\u010davanje socijalizma. To je bio jedan od osnovnih razloga koji je doveo do osnivanja CKPIS-a kao ustanove koja bi razvijala istra\u017eiva\u010dku i nastavnu djelatnost te okupila i umre\u017eila doma\u0107e i inozemne znanstvenike. Igor Duda izrazio je \u017eelju da Centar postane referentna to\u010dka za istra\u017eivanje socijalizma pri \u010demu se pulsko Sveu\u010dili\u0161te i Pula zbog niza povijesnih okolnosti name\u0107u kao logi\u010dan i odli\u010dan izbor za sjedi\u0161te CKPIS-a. Naime, Pula je nakon Drugog svjetskog rata oblikovana kao grad kakvim ga danas poznajemo, kao grad \u010dije je mjesto u jugoslavenskom socijalisti\u010dkom imaginariju bilo iznimno jako s obzirom na blizinu Brijuna i tamo\u0161njih slu\u017ebenih rezidencija, na postojanje Festivala igranog filma te na brojnost pripadnika Jugoslavenske narodne armije. Tome treba pridodati urbanizaciju, industrijalizaciju i masovni turizam kao vjerne pratitelje modernizacije. Takva osebujna povijest jednostavno tra\u017ei znanstveni anga\u017eman koji je najprirodnije smjestiti upravo na pulsko Sveu\u010dili\u0161te.<\/a> Pri tome bi CKPIS u sklopu Sveu\u010dili\u0161ta mogao u bliskoj budu\u0107nosti u bli\u017eem i daljem okru\u017eenju postati va\u017eno sredi\u0161te za kompleks socijalisti\u010dkih tema u hrvatskom i jugoslavenskom te \u0161irem europskom kontekstu.  <\/span><\/span><\/p>\n

Kao brojne aktivnosti Centra Duda je izdvojio: vo\u0111enje doma\u0107ih i me\u0111unarodnih znanstvenih projekata; organiziranje znanstvenih skupova; izdava\u010dku djelatnost; prikupljanje knji\u017enog fonda, audiovizualnog i pisanog arhivskog gradiva, uz provo\u0111enje digitalizacije; oboga\u0107ivanje ponude predmeta na svim razinama humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih studijskih programa pri Sveu\u010dili\u0161tu; osmi\u0161ljavanje terenske nastave i istra\u017eivanja; poticanje studenata na pisanje zavr\u0161nih, diplomskih i doktorskih radova iz podru\u010dja socijalizma; pra\u0107enje napredovanja studenata diplomskih i poslijediplomskih studija te njihovo povezivanje s CKPIS-om \u010dime se za jo\u0161 mlade neafirmirane istra\u017eiva\u010de stvaraju uvjeti svojevrsnog znanstvenog inkubatora; suradnju sa znanstvenim i visoko\u0161kolskim ustanovama, muzejima, arhivima i knji\u017enicama te prikupljanje informacija o o\u010duvanosti arhivskog fonda iz razdoblja socijalizma u hrvatskim ustanovama i poduze\u0107ima.<\/span><\/p>\n

Na kraju uvodnog izlaganja Duda je najavio prve aktivnosti Centra u sljede\u0107ih mjesec dana. U suradnji s Odsjekom za povijest organizira se Radionica za suvremenu povijest, znanstveni skup na kojem \u0107e apsolventi diplomskoga studija i novi magistri povijesti izlagati na teme iz svojih diplomskih radova, a uz to \u0107e biti objavljen zbornik koji bi mogao biti prvo izdanje u budu\u0107oj biblioteci Centra. Krajem studenog Lada Durakovi\u0107 \u0107e, u suradnji sa Sveu\u010dili\u0161nom knji\u017enicom u Puli, postaviti izlo\u017ebu \u201eGlazba narodu! Glazbeni \u017eivot Pule na plakatima 1945.-1966.\u201c.<\/span><\/p>\n

Na predstavljanju i tribini prisustvovao je i rektor pulskog Sveu\u010dili\u0161ta prof. dr. sc. Robert Matija\u0161i\u0107 koji je istaknuo zna\u010daj Centra kao prve sastavnice takve vrste na Sveu\u010dili\u0161tu. Naglasio je da osnivanje Centra pridonosi razvoju Sveu\u010dili\u0161ta te pokazuje \u010dinjenicu da je situacija zrela da socijalizam postane predmet povijesnih istra\u017eivanja. Nakon rektorova pozdrava uslijedila su izlaganja djelatnika Centra u kojima su predstavili vlastita podru\u010dja istra\u017eivanja kojima \u0107e doprinijeti radu CKPIS-a. <\/span><\/p>\n

Andrea Mato\u0161evi\u0107 autor je knjige Pod zemljom. Antropologija rudarenja na Labin\u0161tini u XX. stolje\u0107u<\/i> te dvadesetak znanstvenih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Podru\u010dje njegova istra\u017eivanja pripada domeni etno-antropologije, povijesti antropologije i etnologije usmene povijesti, industrijske antropologije, popularne kulture i teorije multikulturalizma. Istakao je da su njegova budu\u0107a istra\u017eivanja vezana uz udarni\u0161tvo i kulturu radni\u0161tva u socijalizmu. Prema njegovim rije\u010dima, istra\u017eivanje bi trebalo objediniti antropolo\u0161ko-tehni\u010dke zna\u010dajke perioda implementacije udarni\u0161tva u Jugoslaviji,<\/span> pokreta shva\u0107enog kao jedini pravi na\u010din eksponencijalnog rasta radne i industrijske u\u010dinkovitosti, koji je na radnu i privatnu sferu pojedinca imao izrazito sna\u017ean utjecaj. <\/span><\/p>\n

Lada Durakovi\u0107 predaje povijest glazbe na Odjelu za glazbu, autorica je knjiga Pulski glazbeni \u017eivot u razdoblju fa\u0161isti\u010dke diktature 1926-1943.<\/i>, Ideologija i glazbeni \u017eivot: Pula 1945-1966.<\/i> te suautorica ud\u017ebenika Metodi\u010dki aspekti obrade muzikolo\u0161kih sadr\u017eaja: mediji u nastavi glazbe<\/i>. Naglasila je da je podru\u010dje glazbe u socijalizmu nedovoljno istra\u017eeno, a svojim budu\u0107im istra\u017eivanjem namjerava pridonijeti CKPIS-u i popuniti praznine u hrvatskoj historiografiji iz podru\u010dja povijesti glazbe. Tema kojom se namjerava baviti je glazbena publicistika i teorija socrealizma u razdoblju od 1945. do 1952. godine. Prema njezinim rije\u010dima, koncepcija socrealizma zahtijevala je od umjetnika konkretno opisivanje dru\u0161tvene zbilje i vrednovanje dru\u0161tvenih pojava u skladu s potrebama partije. Za ideolo\u0161ku ispravnost brinula je umjetni\u010dka kritika kojoj je pripadala zada\u0107a redefiniranja obveza umjetnika, postavljanje normi i pravila te arbitra\u017ea nad smje\u0161tanjem umjetni\u010dkih doga\u0111anja u ideolo\u0161ke sheme. Analiza napisa u specijaliziranim revijama pru\u017ea uvid u suodnos socrealisti\u010dkih postulata i glazbene publicistike te u posljedice koje su proiza\u0161le iz te interakcije.<\/span><\/p>\n

Boris Koroman, asistent na Odsjeku za kroatistiku Odjela za humanisti\u010dke znanosti, od 2009. godine doktorand je na poslijediplomskom doktorskom studiju knji\u017eevnosti, izvedbenih umjetnosti, filma i kulture na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu te priprema disertaciju Predod\u017eba dru\u0161tvene i politi\u010dke tranzicije u suvremenoj hrvatskoj knji\u017eevnosti<\/i>. Objavio je vi\u0161e \u010dlanaka iz podru\u010dja knji\u017eevnosti, folkloristike, etnografije, novih medija i muzeologije. Posljednjih godina usmjerava se prema temama odnosa knji\u017eevnosti, umjetnosti i kulture i politi\u010dko-ideolo\u0161kih paradigmi (knji\u017eevnost, postsocijalizam i tranzicija, popularna kultura i socijalizam, knji\u017eevnost i konstrukcije identiteta). Svoj doprinos CKPIS-u vidi u istra\u017eivanju prijelaza iz socijalizma u postsocijalizam ili tranziciju u suvremenoj hrvatskoj knji\u017eevnosti.  <\/span><\/span><\/p>\n

Igor Duda predaje na studiju povijesti, a autor je studije U potrazi za blagostanjem. O povijesti dokolice i potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva u Hrvatskoj 1950-ih i 1960-ih<\/i>, Kiklopom nagra\u0111ene knjige Prona\u0111eno blagostanje. Svakodnevni \u017eivot i potro\u0161a\u010dka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih<\/i> te brojnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Istra\u017eiva\u010dka podru\u010dja kojima se bavi su dru\u0161tvena povijest i povijest svakodnevice druge polovice XX. stolje\u0107a, povijest dokolice i povijest potro\u0161a\u010dkoga dru\u0161tva. U izlaganju je istakao da je dostupnost izvora za istra\u017eivanje socijalizma tolika da \u201evapi za novim istra\u017eiva\u010dima\u201c. Trenutno istra\u017euje Savez pionira Jugoslavije kao jednu od socijalisti\u010dkih masovnih organizacija, na\u010dine njegova djelovanja, razinu politi\u010dkog utjecaja na djetinjstvo, pionirsku svakodnevicu te odnos pionira i razli\u010ditih generacija prema organizaciji.<\/span><\/p>\n

Nakon podrobnih izlaganja suosniva\u010da Centra, svoja su stajali\u0161ta o perspektivama istra\u017eivanja socijalizma iznijeli gosti. Ines Prica, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu te voditeljica znanstvenoistra\u017eiva\u010dkog projekta \u201ePostsocijalizam i kulturni subjekt\u201c, smatra da je inicijativa mladih stru\u010dnjaka s humanisti\u010dkih i dru\u0161tvenih znanstvenih podru\u010dja Sveu\u010dili\u0161ta Jurja Dobrile u Puli vrijedna podr\u0161ke institucija i pojedinaca kako u svom temeljnom cilju tako i razradom koncepta te planiranim po\u010detnim istra\u017eivanjima. Naglasila je va\u017enost multidisciplinarnog pristupa te dijalog razli\u010ditih akademskih i regionalnih institucija. Tvrtko Jakovina, redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, tako\u0111er je naglasio va\u017enost osnivanja ovog Centra i pohvalio inicijativu kolega s pulskog Sveu\u010dili\u0161ta te, nadovezav\u0161i se na Dudu, napomenuo da \u201eako je Pula najpogodnije i najlogi\u010dnije mjesto za Centar za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma, onda je Zagreb svakako najlogi\u010dniji saveznik\u201c. Va\u017enost Centra vidi u potrebi za interdisciplinarnim, sustavnim, ozbiljnim i dugotrajnim istra\u017eivanjima razdoblja koje je u mnogo\u010demu klju\u010dno za razumijevanje suvremene Hrvatske u Europi. Osnivanje Centra do\u017eivljava kao nastanak jedne od krovnih ustanova koja bi okupljala istra\u017eiva\u010de iz zemlje i sve koji se bave socijalizmom. Na taj bi se na\u010din omogu\u0107ila izmjena informacija i stimulirala daljnja istra\u017eivanja.<\/span><\/span><\/i><\/p>\n

O nastajanju i fazama razvoja vizualnog identiteta CKPIS-a u zvu\u010dnom je zapisu govorila Narcisa Vukojevi\u0107. Vizualni identitet bio je nadogradnja verbalnog identiteta te je prvotno polazi\u0161te bio akronim naziva Centra u kojem je jedno slovo oblikom bilo povezano sa zvijezdom. U kona\u010dnom obliku logotipa odabrana je zvijezda petokraka, ali samo u naznakama kako bi vizualni identitet ostao hladan prema sustavu koji Centar prou\u010dava. Kona\u010dno vizualno rje\u0161enje nastalo je zajedni\u010dkim radom Narcise Vukojevi\u0107 i Lane Cavar te na temelju dijaloga koji su dizajnerice vodile sa suosniva\u010dima Centra.  <\/span><\/span><\/p>\n

Pri zavr\u0161etku tribine uslijedila su pitanja i komentari u kojima je pozitivno ocijenjena inicijativa za osnivanjem ovakve sastavnice Sveu\u010dili\u0161ta. Name\u0107e se zaklju\u010dak da je osnivanje Centra za kulturolo\u0161ka i povijesna istra\u017eivanja socijalizma va\u017ean korak u znanstvenom radu na podru\u010dju koje je nedovoljno istra\u017eeno u hrvatskoj znanosti, ali i mogu\u0107nost za afirmaciju mladih istra\u017eiva\u010da kojima je, kako je istaknuto, \u201eznanost pod ko\u017eom\u201c i koji bi se mogli na\u0107i pod okriljem Centra.<\/span><\/p>\n

Igor Stani\u0107<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2027","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2027,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2027,"position":1},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":2027,"position":2},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52511,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52511","url_meta":{"origin":2027,"position":3},"title":"Izlo\u017eba “Lica Sljemena”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srda\u010dno vas pozivamo na otvorenje izlo\u017ebe Lica Sljemena koje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja 2026. u 18 h ispred Muzeja Prigorja (Trg Dragutina Domjani\u0107a 5, Sesvete). Izlo\u017eba proizlazi iz istra\u017eivanja Nevene \u0160krbi\u0107 Alempijevi\u0107, Petre Kelemen i Sanje Potkonjak te intervjua sa Sljemena\u0161icama i Sljemena\u0161ima, koji su provedeni u\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Izlozba-Lica-Sljemena.png?fit=1080%2C686&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":2027,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":2027,"position":5},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2027","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2027"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2027\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2027"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2027"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2027"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}