<\/p>\n
Jovan Bajford, Staro sajmi\u0161te. Mesto se\u0107anja, zaborava i sporenja<\/i>, Beogradski centar za ljudska prava, Beograd 2011, 230 str.<\/span><\/b><\/p>\n <\/span><\/p>\n Staro sajmi\u0161te. Mesto se\u0107anja, zaborava i sporenja<\/span><\/i> najnovija je knjiga socijalnog psihologa Jovana Byforda, profesora na britanskom Open University<\/i> u Milton Keynesu. Byford, ina\u010de ro\u0111eni Beogra\u0111anin, kao podru\u010dja svojih istra\u017eiva\u010dkih interesa uglavnom navodi kulturu sje\u0107anja (posebno u kontekstu teorija zavjere), antisemitizam i sje\u0107anje na Holokaust, inzistiraju\u0107i pritom na interdisciplinarnom prou\u010davanju dru\u0161tvenih i psiholo\u0161kih aspekata. Osim spomenutih tema, posebno ga zanima veza izme\u0111u psihologije i povijesti. Autor je knjiga Potiskivanje i poricanje antisemitizma: Se\u0107anje na Vladiku Nikolaja Velimirovi\u0107a u savremenoj srpskoj pravoslavnoj kulturi<\/i> (2005.), Teorija zavere: Srbija protiv \u201enovog svetskog poretka\u201d<\/i> (2006.) i Conspiracy theories: A Critical Introduction<\/i> (2011.). <\/span><\/p>\n U sredi\u0161te pozornosti svoje knjige o Starom sajmi\u0161tu, na kojem je od 1941. do 1944. godine postojao zloglasni nacisti\u010dki logor, kao \u0161to je vidljivo iz podnaslova, Byford ne stavlja kronolo\u0161ki tijek zbivanja na tom mjestu u navedenom razdoblju \u2013 iako daje detaljan prikaz razli\u010ditih razvojnih etapa lokaliteta \u2013 ve\u0107 ga zanimaju prvenstveno poslijeratne kontroverze odnosno \u201esporenja\u201d oko toga \u0161to treba biti glavni objekt sje\u0107anja. Analiziraju\u0107i razli\u010dita vremenska razdoblja nakon Drugoga svjetskog rata sve do najnovijih dana i s njima povezane razli\u010dite naglaske u kulturi sje\u0107anja, autor dolazi do zaklju\u010dka da je logor Sajmi\u0161te u poslijeratnom periodu zauzimao marginalno mjesto u dru\u0161tvenom sje\u0107anju te da nadle\u017ene institucije nisu na odgovaraju\u0107i na\u010din odale po\u010dast \u017ertvama logora (11). Unato\u010d tome \u0161to danas postoji velik broj inicijativa za obnovu, ve\u0107i nego ikada prije, iz vida se po\u010dinje gubiti dimenzija Sajmi\u0161ta kao \u201esimboli\u010dkog prostora\u201d (13) te ga se sve \u010de\u0161\u0107e promatra gotovo isklju\u010divo kao \u201efizi\u010dki prostor\u201d (14) odnosno atraktivnu lokaciju koju pod svaku cijenu treba urediti jer naru\u0161ava izgled Beograda. Pritom se sve \u010de\u0161\u0107e postavlja pitanje treba li Sajmi\u0161te uop\u0107e biti (isklju\u010divo) mjesto sje\u0107anja na traumati\u010dnu pro\u0161lost (15)?<\/span><\/p>\n Knjiga se sastoji od devet cjelina (glava). Najva\u017enije autorove teze mogu se i\u0161\u010ditati iz uvodnih razmatranja (Glava 1<\/i>, str. 11-29) i druge cjeline (Glava 2<\/i>, str. 21-53), zbog \u010dega \u0107e se tim poglavljima ovdje posvetiti ne\u0161to vi\u0161e prostora. Byford nagla\u0161ava kompleksnost Starog sajmi\u0161ta kao traumatskog mjesta, to jest \u010dinjenicu da je ono \u201epalimpsest\u201d (<\/span>Alaida Asman, Duga senka pro\u0161losti. Kultura se\u0107anja i politika povesti<\/i>, Beograd, 2011, str. 292)<\/span>. Iako je odre\u0111ena povijest tu kulminirala i do\u0161la do katastrofalne zavr\u0161nice, povijest je ipak oti\u0161la i dalje te se ne smije zaboraviti njegova povijesna slojevitost. Sajmi\u0161te, izgra\u0111eno u sklopu \u0161irenja Beograda prema sjeverozapadu, otvoreno je 1937. godine i iste je godine na njemu odr\u017ean Prvi beogradski sajam. Unato\u010d blizini grada, prvenstveno zbog nedostatka vremena za pronala\u017eenje drugog prostora, u prosincu 1941. taj \u201ebiser predratne jugoslavenske arhitekture\u201d i \u201esimbol industrijskog napretka\u201d (28) pretvoren je u koncentracijski logor za \u017eidovske \u017eene, djecu i starce (ve\u0107ina \u017eidovskog mu\u0161kog stanovni\u0161tva strijeljana je ve\u0107 ranije u sklopu nacisti\u010dke odmazde). Judenlager Semlin<\/i> postojao je od 1941. do 1942. godine i u tom je razdoblju ubijeno oko 7.000 ljudi, \u0161to ovaj logor \u010dini najzna\u010dajnijim pojedina\u010dnim mjestom Holokausta u Srbiji (44). Ve\u0107ina njih \u017eivot je izgubila u zloglasnoj \u201edu\u0161egupki\u201d, specijalnom kamionu namijenjenom gu\u0161enju ljudi. U ovoj cjelini Byford formulira tri teze (prva je djelomi\u010dno preuzeta od Christophera Browninga) koje se provla\u010de kroz \u010ditavu knjigu. Prvo, ubijanje na Starom sajmi\u0161tu bilo je \u201eza\u010de\u0107e\u201d \u0161ireg plana da se uni\u0161te europski \u017didovi, to jest prvi su put kori\u0161tene metode masovnih ubojstava plinom koje \u0107e se kasnije drugdje koristiti (43). Drugo, osim u svjetskim razmjerima Holokausta, tragedija Sajmi\u0161ta va\u017ena je i u kontekstu tragi\u010dne povijesti \u017eidovske zajednice u Srbiji jer je u trinaest mjeseci okupacije na teritoriju Srbije stradalo oko 15.000 \u017didova odnosno vi\u0161e od osamdeset posto predratne \u017eidovske populacije. Polovina tog broja \u017eivot je izgubila upravo na Sajmi\u0161tu (44). Izme\u0111u 1942. i 1944. godine Sajmi\u0161te je bilo prihvatni logor (Anhaltelager<\/i>) uglavnom za srpske taoce, politi\u010dke zatvorenike i zarobljene partizane. I me\u0111u njima su mnogi stradali od bolesti, te\u0161kog fizi\u010dkog rada ili premla\u0107ivanja, ali, kako tvrdi Byford, nije bilo sustavnog uni\u0161tavanja odnosno organiziranog poku\u0161aja eliminacije \u010ditavog naroda (48). Trovanjem u \u201edu\u0161egupkama\u201d ubijani su jedino \u017didovi i Byford inzistira na tome da zbog tih \u010dinjenica Judenlager<\/i> ima jedinstveno mjesto u povijesti Drugoga svjetskog rata, ali i napominje da se isticanjem specifi\u010dnosti sudbine \u017didova u logoru ni na koji na\u010din ne nastoje umanjiti patnje ne-\u017eidovskih \u017ertava (49). Me\u0111utim, tre\u0107a je teza Jovana Byforda, Holokaust je rijetko bivao prepoznat kao specifi\u010dnost logora Sajmi\u0161te. <\/span><\/p>\n To se nije promijenilo ni nakon zaklju\u010denja istrage Dr\u017eavne komisije za ratne zlo\u010dine, koja je trebala istra\u017eiti zlo\u010dine na Sajmi\u0161tu. Njezin rad opisan je u Glavi 3<\/i> (str. 54-65). O\u010dito je da je istraga provedena vrlo povr\u0161no i da je imala mnoge nedostatke, ali je va\u017ena kako zbog toga \u0161to su se njezini rezultati kasnije \u010desto citirali bez imalo zadr\u0161ke, uklju\u010duju\u0107i primjerice i preuveli\u010dan broj \u017ertava, tako i zbog \u010dinjenice da je u njoj Sajmi\u0161te po prvi put ozna\u010deno kao \u201emu\u010dili\u0161te naroda Jugoslavije\u201d.<\/span><\/p>\n <\/span>Obnova Sajmi\u0161ta krajem \u010detrdesetih godina opisana je u Glavi 4<\/i> (str. 66-84). Iako zvu\u010di paradoksalno, to je razdoblje, unato\u010d ra\u0161\u010di\u0161\u0107avanju dijela ru\u0161evina i podizanju novih gra\u0111evina, predstavljalo zapravo razdoblje zaborava. Naime, to je bilo vrijeme fiksacije na sada\u0161njost, nau\u0161trb sje\u0107anja na pro\u0161lost i stradanja (74). Najva\u017eniji cilj omladinskih brigada koje su radile na ure\u0111enju Sajmi\u0161ta bila je izgradnja svjetlije budu\u0107nosti nove, socijalisti\u010dke Jugoslavije, a mjesto smrti i uni\u0161tenja trebalo je postati mjesto \u017eivota i prosperiteta (75). Nakon odlaska brigada manji dio ure\u0111enog prostora prenamijenjen je u stanove za socijalno ugro\u017eene obitelji, a najve\u0107i je dio prepu\u0161ten Udru\u017eenju likovnih umetnika Srbije <\/i>te su tamo stvoreni mali ateljei. Budu\u0107i da su biv\u0161i paviljoni Sajmi\u0161ta bili predvi\u0111eni za ru\u0161enje, u zgrade nisu ulagana nikakva sredstva pa je prostor dodatno propadao.<\/span><\/p>\n <\/span>Prvi spomenici \u017ertvama podignuti su 1951. i 1957. godine, ali ne na mjestu samog logora. Veli\u010dali su herojsku smrt (tzv. \u201ePartizansko groblje\u201d) i poku\u0161avali kreirati \u201erevolucionarnu pro\u0161lost\u201d (91) ozna\u010davaju\u0107i mrtve kao \u201e\u017ertve fa\u0161izma\u201d. O njima se govori u Glavi 5<\/i> (str. 85-111). Mjesta kolektivnog pam\u0107enja bila su grobovi \u017ertava, ali ne i sami logori. Prve inicijative za obilje\u017eavanje logora kao mjesta stradanja javljaju se po\u010detkom \u0161ezdesetih godina. Ovdje jo\u0161 jednom do izra\u017eaja dolazi Byfordovo odli\u010dno poznavanje povijesnog konteksta jer inicijative predvo\u0111ene Sekcijom biv\u0161ih politi\u010dkih zatvorenika, deportiraca i interniraca<\/i>, osnovane 1960. godine, ne dovodi u vezu s nekakvim iznenadnim \u201eprocvatom sje\u0107anja\u201d (Pierre Nora), ve\u0107 ih ispravno povezuje s razlozima materijalne prirode to jest ostvarivanjem prava na mirovinu zbog \u010dega su se morali prikupiti dokazi i obilje\u017eiti mjesto. Prva spomen-plo\u010da na samom Sajmi\u0161tu postavljena je 1974. godine na potpuno neuglednom mjestu.<\/span><\/p>\n <\/span>U Glavi 6<\/i> (str. 111-134) Byford opisuje promjene koje su nastupile osamdesetih godina odnosno sve ve\u0107e zanimanje za Sajmi\u0161te. Me\u0111utim, ni tada u sredi\u0161tu nisu bile \u017ertve logora \u2013 posebno ne \u017eidovske \u017ertve logora, \u0161to autor isti\u010de na vi\u0161e mjesta. 1984. godine otkrivena je nova spomen-plo\u010da na posebno podignutom postolju. Od sredine osamdesetih tamo se svakog 9. svibnja \u2013 na Dan logora Sajmi\u0161te \u2013 odr\u017eavao \u201eVeliki historijski \u010das\u201d za u\u010denike iz beogradskih \u0161kola u kontekstu op\u0107eg poziva na \u201eobnovu revolucionarne borbe\u201d (113). Odr\u017eavani su i prigodni recitali, ali tragi\u010dna povijest samog logora Sajmi\u0161te nikada nije bila glavni predmet sje\u0107anja (121).<\/span><\/p>\n <\/span>Kasnih osamdesetih Sajmi\u0161te po\u010dinje imati sve va\u017enije mjesto u srpskoj nacionalisti\u010dkoj politici. O tome se govori u Glavi 7<\/i> (str. 135-161). U okviru Srpske<\/i> akademije nauka i umetnosti<\/i> 1984. godine osnovan je odbor koji je trebao istra\u017eivati genocid znanstvenim metodama. Iako je Odbor za genocid usvojio panjugoslavenski pristup problemu genocida (136), uskoro je postao \u201eva\u017ean elemenat nadolaze\u0107eg talasa srpskog nacionalizma\u201d i \u201esredstvo za borbu protiv politike ‘organizovanog zaborava’ srpskog stradanja u NDH, s otvoreno propagandisti\u010dkom misijom\u201d (137), nastoje\u0107i pretvoriti Sajmi\u0161te u \u201e’srpski Jad Va\u0161em, gde bi bilo zabele\u017eeno da je srpski narod jedna od najve\u0107ih \u017ertava genocida’ u istoriji\u201d (140). Osim toga, potencirale su se veze izme\u0111u Sajmi\u0161ta i Jasenovca, a \u017eidovske su \u017ertve prepustile mjesto novom objektu sje\u0107anja \u2013 srpskim \u017ertvama usta\u0161kog genocida, \u0161to je dovelo do \u201esrpsko-hrvatskog propagandnog rata\u201d odnosno me\u0111usobnih optu\u017ebi za antisemitizam, genocidni karakter i tome sli\u010dno. <\/span><\/p>\n <\/span>Glava 8<\/i> (str. 162-191) posve\u0107ena je devedesetim godinama i prvim godinama novoga stolje\u0107a. Byford smatra da je upravo u devedesetima novi revizionisti\u010dki diskurs, koji se odra\u017eava u nagla\u0161avanju motiva srpskog mu\u010deni\u0161tva, u potpunosti prevladao nad starom kulturom sje\u0107anja to jest nad posve\u0107enosti principima jugoslavenskog jedinstva (162). Autor posebno analizira velebni spomenik Miodraga Popovi\u0107a, sve\u010dano otkrivenog u travnju 1995. godine, na kojem se dobro mo\u017ee pratiti spomenuta promjena diskursa: iako se ostaje u kontekstu \u201eokupacije Jugoslavije\u201d i otpora nacisti\u010dkom teroru, a \u201erodoljubima\u201d i \u201eu\u010desnicima narodnooslobodila\u010dke borbe\u201d daje prednost pred ostalim \u017ertvama, spomenik se ne podi\u017ee samo u znak sje\u0107anja na \u017ertve Sajmi\u0161ta, nego i na one koje su \u201eubili ma\u0111arski okupatori\u201d te na \u017ertve Jasenovca. Naime, u to se vrijeme Sajmi\u0161te po\u010delo smatrati \u201etre\u0107im krugom smrti oko Jasenovca\u201d (174).<\/span><\/p>\n <\/span>U posljednjoj cjelini (str. 192-221) autor predstavlja razli\u010dite prijedloge za ure\u0111enje Sajmi\u0161ta koji su se javili u posljednjih \u0161est-sedam godina, upozoravaju\u0107i na razli\u010dite interesne skupine, a posebno na sve ve\u0107u opasnost od zanemarivanja memorijalnog aspekta u korist komercijalnih sadr\u017eaja. Ne mo\u017ee se previdjeti sve ve\u0107e pomicanje naglaska sa Sajmi\u0161ta kao mjesta stradanja na predratnu i poslijeratnu povijest, to jest na vrijeme kada se prostor koristio u prvobitnoj namjeni odnosno kasnije kad je bio umjetni\u010dka kolonija. \u010cinjenicu da ni\u0161ta od navedenih inicijativa jo\u0161 nije realizirano Byford obja\u0161njava \u2013 ali nipo\u0161to ne opravdava \u2013 time da se u Srbiji inzistira na \u201eokrenutosti budu\u0107nosti\u201d te da su aktualni politi\u010dki i ekonomski problemi, na\u017ealost, mnogo va\u017eniji od sje\u0107anja na pro\u0161lost (215).<\/span><\/p>\n <\/span>Knjiga Staro sajmi\u0161te. Mesto se\u0107anja, zaborava i sporenja<\/i> Jovana Byforda va\u017ean je doprinos historiografiji, ne samo zbog \u010dinjenice da je to nakon knjige Milana Koljanina Nema\u010dki logor na Beogradskom sajmi\u0161tu 1941\u20131944<\/i>, objavljene 1992. godine, prvi sustavni prikaz povijesti Starog sajmi\u0161ta, ve\u0107 i zato \u0161to nudi matricu za istra\u017eivanje sli\u010dnih mjesta sje\u0107anja na \u010ditavom prostoru nekada\u0161nje Jugoslavije, uzimaju\u0107i u obzir razli\u010dite vremenske kontekste. Byford isti\u010de potrebu pravilnog odnosa prema pro\u0161losti, znaju\u0107i da to nije uvijek lako, pogotovo ako je ona obilje\u017eena traumatskim doga\u0111ajima, \u0161to zatvaranje u logor i masovna pogubljenja nedu\u017enih ljudi zasigurno jest. <\/span><\/p>\n <\/span>Iako logor Sajmi\u0161te s pravom smje\u0161ta u europski kontekst Holokausta, \u010dime on postaje i dijelom europske kulture sje\u0107anja, Byford razloge neprimjerenom odnosu prema njegovim \u017ertvama, odnosno njihovo marginaliziranje pa i zaborav, obja\u0161njava isklju\u010divo specifi\u010dnim uvjetima u Jugoslaviji. Za razliku, primjerice, od Njema\u010dke, gdje je suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u bilo ote\u017eano zbog specifi\u010dne uloge Nijemaca u stradanju \u017eidovskog stanovni\u0161tva pa je trebalo pro\u0107i odre\u0111eno vrijeme dok njihovi potomci nisu odlu\u010dili da ne mogu vi\u0161e prelaziti preko mra\u010dnih poglavlja svoje povijesti ogr\u0107u\u0107i se zaboravom (A. Asman, n. dj., str. 142), zaborav \u017ertava Sajmi\u0161ta bio je uvjetovan jedinstvenom poslijeratnom jugoslavenskom politikom. Koncentracijski logori nisu se uklapali u slu\u017ebeni masternarativ<\/i> (G\u00fcnter Morsch) <\/i>o veli\u010danstvenom otporu i borbi, a nagla\u0161avanje patnje samo jednog naroda razbilo bi mit o \u201ebratstvu i jedinstvu\u201d. Ipak, krajem osamdesetih godina dvadesetog stolje\u0107a \u017ertve dolaze u prvi plan, ali samo kako bi se instrumentalizirale u razli\u010dite politi\u010dke svrhe. <\/span><\/p>\n Dodatnu vrijednost ovoj knjizi daje to \u0161to se autor ne zadr\u017eava samo na pro\u0161losti, nego \u010ditatelja na primjeru Sajmi\u0161ta poti\u010de na razmi\u0161ljanje o tome kako se komercijalizacija i nastojanje da se ostvari \u0161to ve\u0107i profit odra\u017eavaju na na\u0161 odnos prema pro\u0161losti i sve je vi\u0161e potiskuju u korist sada\u0161njosti i budu\u0107nosti. Iako bi \u017eelio da se to promijeni, Jovan Byford je vrlo skepti\u010dan i izra\u017eava bojazan da \u0107e se Sajmi\u0161te pretvoriti u \u201e’simboli\u010dno mesto’ op\u0161teg karaktera, \u010dije \u0107e se zna\u010denje prepustiti individualnoj interpretaciji\u201d te da \u0107e Holokaust sasvim sigurno \u201eostati na obodu kolektivnog se\u0107anja, a umesto dostojnog spomen obele\u017eja, mesto najve\u0107eg koncentracionog logora u okupiranoj Srbiji (p)osta\u0107e samo trajni podsetnik na propuste iz pro\u0161losti i na spornu politiku se\u0107anja koja je obele\u017eila poslednjih \u0161ezdeset pet godina\u201d (221).<\/span><\/p>\n <\/span><\/p>\n Ivana Cvijovi\u0107 Javorina<\/span><\/i><\/p>\n <\/span><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2026","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":2026,"position":0},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":2026,"position":1},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52569,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52569","url_meta":{"origin":2026,"position":2},"title":"[Predavanje] Ne \u010dekaju\u0107i inspiraciju \u2013 anga\u017eovane intelektualne, kulturalne i umetni\u010dke prakse u me\u0111uratnom periodu: teorija i praksa kriti\u010dke levice u jugoslovenskoj kulturi (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U vreme agresivnog ja\u010danja globalne desnice, (pro)fa\u0161isti\u010dkih, rasisti\u010dkih i imperijalisti\u010dkih politika, dok je istovremeno globalna levica izrazito slaba, a progresivni pokreti atomizirani i fragmentisani, va\u017eno je iz savremene perspektive vratiti se revolucionarnim i emancipatorskim zbivanjima u jugoslovenskom (ali i s njima u vezi internacionalnim de\u0161avanjima), kao i dru\u0161tvenoj ulozi kulturalnih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2026,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2026,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52586,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52586","url_meta":{"origin":2026,"position":5},"title":"Aur\u00e9lie Daher, \u201eHezbollah: Mobilisation and Power\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Morning Star \u2018Book of the Year\u2019 Social movement, liberation party or terrorist group? With Hezbollah\u2019s growing involvement in the war in Syria, this study of its impact on Lebanon, drawing heavily on first-hand interviews, could not be more timely. Description Almost forty years after its foundation, Hezbollah remains an enigma.\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Daher-Hezbollah.jpg?fit=600%2C931&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2026","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2026"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2026\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2026"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2026"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2026"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}