{"id":20236,"date":"2020-04-09T14:28:23","date_gmt":"2020-04-09T14:28:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20236"},"modified":"2020-04-09T14:46:02","modified_gmt":"2020-04-09T14:46:02","slug":"gladijadori-povijest-svakodnevnog-zivota-u-hrvatskoj-epizoda-o-kugi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20236","title":{"rendered":"\u201cGladijadori: povijest svakodnevnog \u017eivota u Hrvatskoj\u201d \u2013 epizoda o kugi"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Po\u010detak je godine 1784. (&#8230;) Dalmaciju, tada pokrajinu Mleta\u010dke Republike (Venecije), posje\u0107uje vjerna pratiteljica dugoga srednjeg vijeka \u2013 kuga. (\u2026) Ste\u017ee tako kuga obru\u010d oko Splita (\u2026), a Juliju Bajamontiju (1744-1800), vjerojatno najve\u0107em i zasigurno najneshva\u0107enijem intelektualcu splitskog 18. stolje\u0107a, svako malo kroz glavu pro\u0111e re\u010denica dragog mu prijatelja, poznatog talijanskog prirodoslovca i putnika po Dalmaciji, Alberta Fortisa: \u201eNije tvoja sudbina da tamo umre\u0161\u201c. <em>Malo morgen<\/em>, misli si na te\u010dnom talijanskom lije\u010dnik Bajamonti, obilaze\u0107i predgra\u0111a, nailaze\u0107i na malaksale te\u017eake, lu\u010dke radnike i mornare s pri\u0161tevima na preponama, oteklinama po tijelu i mutnim o\u010dima. U luci, u kojoj se mno\u0161tvo robe iz osmanske Bosne, izvori\u0161ta zaraze, tovarilo na brodove za Italiju, saznaje za slu\u010daj nekog mornara iz Istre: jadnik je umro, s \u201e\u010dudnovatom crninom na prednjem dijelu vrata, lica umazanog krvlju, tijela potpuno modrog i na rubu raspadanja.\u201c Ipak, slu\u017ebenim gradskim lije\u010dnicima \u2013 u \u010dije redove Bajamonti zbog svojih umjetni\u010dkih sklonosti i braka s pu\u010dankom sve do pretkraj \u017eivota nije primljen \u2013 i dalje treba \u201ecrtati\u201c. Umjesto da podignu opravdanu uzbunu, oni uzroke ovih neugodnih smrti odlu\u010duju pripisati \u2013 glistama. \u201eMoje je mi\u0161ljenje bilo sasvim druk\u010dije od onoga ostalih mjesnih lije\u010dnika. Umjesto da ljudima ulijevam povjerenje, ja sam ulijevao strah i razmi\u0161ljao o najte\u017eim posljedicama.\u201c Za kugu je doista vrijedilo pravilo \u201ebolje sprije\u010diti nego lije\u010diti\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>No do vremena suvremenih znanstvenih spoznaja i porasta higijenskog standarda, fizi\u010dko izoliranje zara\u017eene ili sumnjive populacije predstavljalo je jedini \u201eozbiljan tretman\u201c crne smrti. U tom pravcu razmi\u0161lja i Bajamonti, iako se, istini za volju, nije radilo o pionirskim idejama. Dubrov\u010dani su jo\u0161 1377. \u2013 trideset godina nakon epidemije koja je pokosila najmanje 30% stanovni\u0161tva Europe i petsto godina prije kona\u010dnog znanstvenog obra\u010duna s tajnom kuge \u2013 prvi u svijetu uspostavili institut jednomjese\u010dne izolacije do\u0161ljaka sa zara\u017eenih podru\u010dja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za\u0161to su epidemije bile tako \u010deste i pogubne? Poku\u0161ajmo se staviti u ko\u017eu Bajamontija, ili bilo kojeg drugog lije\u010dnika na isto\u010dnoj obali Jadrana u 18. stolje\u0107u. S jedne strane, oni ba\u0161tine petstogodi\u0161nju tradiciju organiziranoga javnog zdravstva. Ljekarnici i lije\u010dnici, koji su se dijelili na fizike (<em>magister medicus physicus<\/em>) i kirurge (<em>magister medicus chirurgus<\/em>), spominju se ve\u0107 u 13. stolje\u0107u; u Zadru 1252., Trogiru 1271., Dubrovniku 1301., Splitu 1312. Na pla\u0107i su gradova, a zadatak im je besplatno ili uz manju naknadu lije\u010diti stanovni\u0161tvo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jo\u0161 u 18. stolje\u0107u, pa i kasnije, mjesta poput Salernske \u0161kole, ili osobe poput Bajamontija, tek su iznimke, u kona\u010dnici i same uvjetovane dugom epohom materijalne oskudice i vi\u0161ka praznovjerice, (k)varljivih znanja i ideologije koja \u017eigo\u0161e tjelesno a propovijeda duhovno. Danas te\u0161ko da bi se itko podvrgnuo lije\u010dniku s po\u010detka 20. stolje\u0107a, a kamoli fiziku, kirurgu, a nerijetko i brija\u010du, otprije 300 ili 400 godina. (&#8230;) Primjerice, istra\u017eivanja povjesni\u010darke Danice Bo\u017ei\u0107-Bu\u017ean\u010di\u0107 (1922-2002) upoznaju nas s metodama \u201elije\u010denja\u201c kuge u to vrijeme. Vrlo popularan pripravak bio je tzv. terijak, ljekarija ra\u0161irena kako me\u0111u profesionalnim lije\u010dnicima, tako i po selima dalmatinskoga zale\u0111a. Sastavljenom od 70-ak razli\u010ditih tvari, pripisivao mu se blagotvoran u\u010dinak na srce i duh oboljeloga (kuga je predstavljala psihi\u010dki izrazito traumati\u010dno iskustvo). Prema principu \u201eklin se klinom izbija\u201c (<em>Similia similibus curantur<\/em>), kao osnovni sastojak terijaka preporu\u010dani su zmijsko meso ili prah (i zmija, i kuga simbolizirali su zlo). Izgleda da se u siroma\u0161nijoj, pu\u010dkoj verziji ovog \u201elijeka\u201c vi\u0161e nego na \u201eklin se klinom\u201c, igralo na placebo efekt, jer je narod \u201etirjaku\u201c pripremao od smrekovih bobica te vina ili vode. (&#8230;) Zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi oslanjanja na profilakti\u010dka svojstva osu\u0161enog gnjurca (Split), konzumacije srca i jetre osoba umrlih od kuge (Murter), kao i dobrog starog probijanja sumnjivih le\u0161eva glogovim kolcem. Dodu\u0161e, ovo zadnje se, barem u \u0160ibeniku 1649. godine, pokazalo kao osobit <em>fail<\/em>, budu\u0107i da je kuga te godine stanovni\u0161tvo <em>Kre\u0161imirova grada<\/em> svela s oko 7.500 na manje od 2.000 ljudi. (&#8230;) Jest da su vam \u0161anse da se \u201eizvu\u010dete\u201c pomo\u0107u zmijskog <em>shakea<\/em> i \u017eabljeg kreketanja bile mr\u0161ave \u2013 splitsku kugu 1784. pre\u017eivjelo je 10-15% oboljelih, dok danas vrijedi obratno \u2013 no to ne zna\u010di da i predmoderna medicina nije imala svojih trenutaka. (&#8230;)&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bitno skra\u0107eni dijelovi iz du\u017eih potpoglavlja &#8220;S neba pa u rebra&#8221; i &#8220;Kako se (ne) lije\u010diti&#8221; iz knjige Luke Jakop\u010di\u0107a i suradnika <strong><em>Gladijadori: povijest svakodnevnog \u017eivota u Hrvatskoj \u2013 s pokojom turisti\u010dkom preporukom<\/em><\/strong>, Zagreb 2019, str. 15-20.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vi\u0161e o knjizi na poveznici:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/recider.com\/gladijadori\/\">https:\/\/recider.com\/gladijadori\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Culsperience\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Culsperience\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20237,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Gladijadori.jpg?fit=428%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":20236,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":20236,"position":1},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":20236,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":20236,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52528,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52528","url_meta":{"origin":20236,"position":4},"title":"[Promocija knjige] Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) (ActiveLab, YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Institut za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju i O\u0161tra Nula organizuju promociju knjige Banja Luka u ratu: Etnopolitika i svakodnevica (1990\u20131995) autorke Armine Galija\u0161, koja \u0107e se odr\u017eati 20. aprila 2026. u 12.00 sati u prostorijama Instituta (Kraljice Natalije 45, Beograd). Re\u010d je o prvom nau\u010dno utemeljenom i sistematskom radu koji\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/20-april-RS.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52848,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52848","url_meta":{"origin":20236,"position":5},"title":"Aleksandar R. Mileti\u0107, &#8220;Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"5. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na Festivalu povijesti Kliofest 2026. promovirana je u Zagrebu knjiga Aleksandra R. Mileti\u0107a \"Stambeni pakao. Sustav kontrolirane stanarine u Jugoisto\u010dnoj i Srednjoisto\u010dnoj Europi 1914-1930.\" Knjiga na temelju provedenoga istra\u017eivanja autora opisuje dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke implikacije dugoro\u010dne primjene stambenog zakonodavstva, koje je u po\u010detku bilo zami\u0161ljeno samo kao set mjera\u2026","rel":"","context":"U &quot;Knjige&quot;","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/miletic-naslovnica.jpg?fit=374%2C514&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20236"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20241,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20236\/revisions\/20241"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}