{"id":20236,"date":"2020-04-09T14:28:23","date_gmt":"2020-04-09T14:28:23","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20236"},"modified":"2020-04-09T14:46:02","modified_gmt":"2020-04-09T14:46:02","slug":"gladijadori-povijest-svakodnevnog-zivota-u-hrvatskoj-epizoda-o-kugi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20236","title":{"rendered":"\u201cGladijadori: povijest svakodnevnog \u017eivota u Hrvatskoj\u201d \u2013 epizoda o kugi"},"content":{"rendered":"<p>&#8220;Po\u010detak je godine 1784. (&#8230;) Dalmaciju, tada pokrajinu Mleta\u010dke Republike (Venecije), posje\u0107uje vjerna pratiteljica dugoga srednjeg vijeka \u2013 kuga. (\u2026) Ste\u017ee tako kuga obru\u010d oko Splita (\u2026), a Juliju Bajamontiju (1744-1800), vjerojatno najve\u0107em i zasigurno najneshva\u0107enijem intelektualcu splitskog 18. stolje\u0107a, svako malo kroz glavu pro\u0111e re\u010denica dragog mu prijatelja, poznatog talijanskog prirodoslovca i putnika po Dalmaciji, Alberta Fortisa: \u201eNije tvoja sudbina da tamo umre\u0161\u201c. <em>Malo morgen<\/em>, misli si na te\u010dnom talijanskom lije\u010dnik Bajamonti, obilaze\u0107i predgra\u0111a, nailaze\u0107i na malaksale te\u017eake, lu\u010dke radnike i mornare s pri\u0161tevima na preponama, oteklinama po tijelu i mutnim o\u010dima. U luci, u kojoj se mno\u0161tvo robe iz osmanske Bosne, izvori\u0161ta zaraze, tovarilo na brodove za Italiju, saznaje za slu\u010daj nekog mornara iz Istre: jadnik je umro, s \u201e\u010dudnovatom crninom na prednjem dijelu vrata, lica umazanog krvlju, tijela potpuno modrog i na rubu raspadanja.\u201c Ipak, slu\u017ebenim gradskim lije\u010dnicima \u2013 u \u010dije redove Bajamonti zbog svojih umjetni\u010dkih sklonosti i braka s pu\u010dankom sve do pretkraj \u017eivota nije primljen \u2013 i dalje treba \u201ecrtati\u201c. Umjesto da podignu opravdanu uzbunu, oni uzroke ovih neugodnih smrti odlu\u010duju pripisati \u2013 glistama. \u201eMoje je mi\u0161ljenje bilo sasvim druk\u010dije od onoga ostalih mjesnih lije\u010dnika. Umjesto da ljudima ulijevam povjerenje, ja sam ulijevao strah i razmi\u0161ljao o najte\u017eim posljedicama.\u201c Za kugu je doista vrijedilo pravilo \u201ebolje sprije\u010diti nego lije\u010diti\u201c.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>No do vremena suvremenih znanstvenih spoznaja i porasta higijenskog standarda, fizi\u010dko izoliranje zara\u017eene ili sumnjive populacije predstavljalo je jedini \u201eozbiljan tretman\u201c crne smrti. U tom pravcu razmi\u0161lja i Bajamonti, iako se, istini za volju, nije radilo o pionirskim idejama. Dubrov\u010dani su jo\u0161 1377. \u2013 trideset godina nakon epidemije koja je pokosila najmanje 30% stanovni\u0161tva Europe i petsto godina prije kona\u010dnog znanstvenog obra\u010duna s tajnom kuge \u2013 prvi u svijetu uspostavili institut jednomjese\u010dne izolacije do\u0161ljaka sa zara\u017eenih podru\u010dja.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(\u2026)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Za\u0161to su epidemije bile tako \u010deste i pogubne? Poku\u0161ajmo se staviti u ko\u017eu Bajamontija, ili bilo kojeg drugog lije\u010dnika na isto\u010dnoj obali Jadrana u 18. stolje\u0107u. S jedne strane, oni ba\u0161tine petstogodi\u0161nju tradiciju organiziranoga javnog zdravstva. Ljekarnici i lije\u010dnici, koji su se dijelili na fizike (<em>magister medicus physicus<\/em>) i kirurge (<em>magister medicus chirurgus<\/em>), spominju se ve\u0107 u 13. stolje\u0107u; u Zadru 1252., Trogiru 1271., Dubrovniku 1301., Splitu 1312. Na pla\u0107i su gradova, a zadatak im je besplatno ili uz manju naknadu lije\u010diti stanovni\u0161tvo.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>(&#8230;)<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Jo\u0161 u 18. stolje\u0107u, pa i kasnije, mjesta poput Salernske \u0161kole, ili osobe poput Bajamontija, tek su iznimke, u kona\u010dnici i same uvjetovane dugom epohom materijalne oskudice i vi\u0161ka praznovjerice, (k)varljivih znanja i ideologije koja \u017eigo\u0161e tjelesno a propovijeda duhovno. Danas te\u0161ko da bi se itko podvrgnuo lije\u010dniku s po\u010detka 20. stolje\u0107a, a kamoli fiziku, kirurgu, a nerijetko i brija\u010du, otprije 300 ili 400 godina. (&#8230;) Primjerice, istra\u017eivanja povjesni\u010darke Danice Bo\u017ei\u0107-Bu\u017ean\u010di\u0107 (1922-2002) upoznaju nas s metodama \u201elije\u010denja\u201c kuge u to vrijeme. Vrlo popularan pripravak bio je tzv. terijak, ljekarija ra\u0161irena kako me\u0111u profesionalnim lije\u010dnicima, tako i po selima dalmatinskoga zale\u0111a. Sastavljenom od 70-ak razli\u010ditih tvari, pripisivao mu se blagotvoran u\u010dinak na srce i duh oboljeloga (kuga je predstavljala psihi\u010dki izrazito traumati\u010dno iskustvo). Prema principu \u201eklin se klinom izbija\u201c (<em>Similia similibus curantur<\/em>), kao osnovni sastojak terijaka preporu\u010dani su zmijsko meso ili prah (i zmija, i kuga simbolizirali su zlo). Izgleda da se u siroma\u0161nijoj, pu\u010dkoj verziji ovog \u201elijeka\u201c vi\u0161e nego na \u201eklin se klinom\u201c, igralo na placebo efekt, jer je narod \u201etirjaku\u201c pripremao od smrekovih bobica te vina ili vode. (&#8230;) Zabilje\u017eeni su i slu\u010dajevi oslanjanja na profilakti\u010dka svojstva osu\u0161enog gnjurca (Split), konzumacije srca i jetre osoba umrlih od kuge (Murter), kao i dobrog starog probijanja sumnjivih le\u0161eva glogovim kolcem. Dodu\u0161e, ovo zadnje se, barem u \u0160ibeniku 1649. godine, pokazalo kao osobit <em>fail<\/em>, budu\u0107i da je kuga te godine stanovni\u0161tvo <em>Kre\u0161imirova grada<\/em> svela s oko 7.500 na manje od 2.000 ljudi. (&#8230;) Jest da su vam \u0161anse da se \u201eizvu\u010dete\u201c pomo\u0107u zmijskog <em>shakea<\/em> i \u017eabljeg kreketanja bile mr\u0161ave \u2013 splitsku kugu 1784. pre\u017eivjelo je 10-15% oboljelih, dok danas vrijedi obratno \u2013 no to ne zna\u010di da i predmoderna medicina nije imala svojih trenutaka. (&#8230;)&#8221;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Bitno skra\u0107eni dijelovi iz du\u017eih potpoglavlja &#8220;S neba pa u rebra&#8221; i &#8220;Kako se (ne) lije\u010diti&#8221; iz knjige Luke Jakop\u010di\u0107a i suradnika <strong><em>Gladijadori: povijest svakodnevnog \u017eivota u Hrvatskoj \u2013 s pokojom turisti\u010dkom preporukom<\/em><\/strong>, Zagreb 2019, str. 15-20.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vi\u0161e o knjizi na poveznici:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/recider.com\/gladijadori\/\">https:\/\/recider.com\/gladijadori\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.facebook.com\/Culsperience\/\">https:\/\/www.facebook.com\/Culsperience\/<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20237,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2},"jetpack_post_was_ever_published":false},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20236","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/Gladijadori.jpg?fit=428%2C600&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":53068,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53068","url_meta":{"origin":20236,"position":0},"title":"Govor laureata Nagrade \u201eJaroslav \u0160idak\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na dodjeli nagrade na Festivalu povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu 8. svibnja 2026. dobitnik nagrade prof. dr. sc. G\u00e9za P\u00e1lffy, dopisni \u010dlan Ma\u0111arske akademije znanosti i redoviti profesor ranonovovjekovne povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu ELTE u Budimpe\u0161ti izrekao je sljede\u0107i govor. Po\u0161tovane profesorice, po\u0161tovani profesori i dragi hrvatski\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Nagradeni.jpg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53616,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53616","url_meta":{"origin":20236,"position":1},"title":"Izabrani novi \u010dlanovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti odr\u017eala je u \u010detvrtak 21. svibnja izbornu skup\u0161tinu na kojoj je izabrano 12 novih redovitih \u010dlanova, 7 dopisnih \u010dlanova i 13 \u010dlanova suradnika HAZU. Po prvi put u povijesti Hrvatske akademije za redovite \u010dlanove izabrano je vi\u0161e \u017eena nego mu\u0161karaca \u2013 sedam akademkinja i pet\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/akademici-svi.jpg?fit=1061%2C441&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54044,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54044","url_meta":{"origin":20236,"position":2},"title":"Tribina &#8220;Pola stolje\u0107a P(p)anenke&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"11. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo poziva vas na tribinu Pola stolje\u0107a P(p)anenke u ponedjeljak 15. lipnja 2026. u 17 sati u \u010ce\u0161kom domu u Zagrebu, Ulica Pavla \u0160ubi\u0107a 20 (1. kat). Na tribini \u0107e govoriti: \u017deljko Valenti\u0107 i Miroslav K\u0159epela. Zlatna medalja nogometne reprezentacije \u010cehoslova\u010dke na Europskom prvenstvu 1976. u Jugoslaviji jedna je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Panenka.jpg?fit=960%2C388&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":20236,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":54297,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=54297","url_meta":{"origin":20236,"position":4},"title":"Bo\u017eena Glavan, \u201eDefter za Carigrad\u201d","author":"Filip \u0160imunjak","date":"25. lipnja 2026.","format":false,"excerpt":"U romanu Defter za Carigrad prikazuje se diplomatska aktivnost Osmanskog Carstva u 17. st. na hrvatskom prostoru pod vla\u0161\u0107u sultana. Opisuje se su\u017eivot islamsko \u2013 kr\u0161\u0107anske kulture na toj najzapadnijoj osmanskoj granici. Pri\u010da se temelji na istra\u017eenim arhivskim povijesnim dokumentima koje je autorica koristila. Carigrad, ljeto 1671. godina. Sultan je\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/Defter-za-Carigrad.jpg?fit=300%2C419&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":20236,"position":5},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20236","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20236"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20236\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20241,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20236\/revisions\/20241"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20237"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20236"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20236"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20236"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}