{"id":2023,"date":"2012-07-25T22:00:05","date_gmt":"2012-07-25T22:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2023"},"modified":"2020-12-21T21:09:57","modified_gmt":"2020-12-21T21:09:57","slug":"drago-roksandic-in-memoriam-mirjana-gross","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2023","title":{"rendered":"Drago Roksandi\u0107 – In memoriam – Mirjana Gross"},"content":{"rendered":"

Mirjana Gross In memoriam<\/i><\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Profesorica Mirjana Gross (Zagreb, 22. V. 1922. \u2013 Zagreb, 23. VII. 2012.) imala je \u0161esnaest godina kada je do\u017eivjela vijest o \u201eKristalnoj no\u0107i u Njema\u010dkom Reichu\u201c (9\/10. studenog 1938.). Imala je devetnaest godina kada je osjetila \u0161to je ljudska solidarnost, spremnost \u201edrugih\u201c, a najbli\u017eih, obitelji Topol iz Brdove\u010dkog Drenja, da dovedu u pitanje vlastiti \u017eivot da bi spasili njezin. Imala je dvadeset i jednu godinu kada je do\u017eivjela kataklizmi\u010dke ponore usta\u0161kog zatvora i nacisti\u010dkog koncentracijskog logora. Imala je dvadeset i pet godina kada je osjetila da je ljudska sloboda samo nesigurna mogu\u0107nost u stalnim neizvjesnostima ljudske opstojnosti, tjeskobe i zapitanosti. Bila je, reklo bi se eufemisti\u010dki, \u201edijete\u201c Dvadesetog stolje\u0107a, \u201edoba isklju\u010divosti\u201c, \u201edoba ekstrema\u201c. Nisam je \u010duo upotrebljavati takve izraze. Bila je ja\u010da od svoje patnje, od tereta sje\u0107anja i pam\u0107enja. Bila je posve\u0107ena istinama o ljudima nesvodivima na \u201ejednu dimenziju\u201c, neovisno o tome je li s njima \u017eivjela ili se njima istra\u017eiva\u010dki bavila, odnosno, pisala. Danas bih rekao da je najmanje govorila o ljudima, vjerojatno zato \u0161to je uvijek bilo suvi\u0161e mnogo pitanja s kojima se trebalo suo\u010diti prije nego \u0161to se o njima ne\u0161to neopozivo zapisalo. Vjerojatno se i zato ve\u0107 u svojoj \u0161ezdesetoj godini povukla iz sveu\u010dili\u0161ne nastave, zato da bi se mogla suo\u010diti sa svim onim pitanjima kojima je nemogu\u0107e baviti se ljudima nespremnima na usamljivanje onih koji su svjesni svojih javnih odgovornosti, koji znaju da imaju i moraju re\u0107i \u201edrugima\u201c sve ono do \u010dega i sami samo s najve\u0107im odricanjima mogu do\u0107i. Stalno je morala izlaziti na onaj unutra\u0161nji i onaj vanjski \u201ebrisani prostor\u201c, u kojemu je na razli\u010dite na\u010dine bila sama. Koristim izraz koji je ona upotrebljavala.<\/span><\/p>\n

 <\/span>Upotrijebila ga je i na promociji svoje knjige Suvremena historiografija. Korjeni, postignu\u0107a, traganja<\/i>, govore\u0107i <\/i>o njezinu nastanku: \u201eNa\u0161la sam se, dakle, na brisanom prostoru, bez temeljne literature na koju bih se mogla osloniti, ali zato okru\u017eena golemom koli\u010dinom obavijesti, suprotstavljenim mi\u0161ljenjima, brzim promjenama na\u010delnih pristupa, a i mnogim novim interpretacijama odre\u0111enih razdoblja starije historiografije. (\u2026) Osim toga sam svoje boravke u be\u010dkim knji\u017enicama sama financirala, a zbog ograni\u010dena vremena i nisam mogla svladati svu nu\u017enu literaturu\u201c.[1]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Na \u201ebrisanom prostoru\u201c se na\u0161la i zbog na\u010dina kako je hrvatskoj javnosti tada, 7. X. 1996., predstavila svoju knjigu: \u201eObratila sam (\u2026) pa\u017enju problemima istra\u017eiva\u010dke prakse kao dinami\u010dnoga spoznajnog procesa, uvjerena da znanstveni postupak, a posebno kritika izvora, postaje jedan od klju\u010dnih to\u010daka obrane znanstvenosti historije. Upozoravanje na karakter i nu\u017enost istra\u017eiva\u010dkog postupka potrebno je i zbog ideolo\u0161kih, mitskih i uop\u0107e diletantskih pritisaka na hrvatske profesionalne povjesni\u010dare i povjesni\u010darke\u201c.[2]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Na \u201ebrisanom prostoru\u201c svjesno je bila i zbog na\u010dina kako je tom prilikom zaklju\u010dila promociju: \u201e\u010citatelji\/ce \u0107e re\u0107i da li je knjiga uspjela kao plaidoyer za znanstvenu historiju, iako ova nije prikazana u idealnom svjetlu. Uostalom, to i jest malo \u010dudna djelatnost, jer su do moje generacije o povijesti pisali isklju\u010divo mu\u0161karci, a muza joj je ipak \u017eena \u2013 Clio. Prili\u010dno snala\u017eljiva, lukava, prevrtljiva, a ponekad i kompromitirana gospo\u0111a Clio stara je ve\u0107 2500 tisu\u0107e godina, ali bi \u017eeljela biti vje\u010dno mlada. Danas pi\u0161e na computoru, bavi se \u201emalim ljudima\u201c, a ipak jo\u0161 razmjerno \u010desto trubi u fanfare u \u010dast raznoraznih mo\u0107nika i \u201eznamenitih mu\u017eeva\u201c, (\u2026) stavljaju\u0107i im lovor-vijence na glave. U svakom slu\u010daju njezina sam sljedbenica, iako se stalno s njome razra\u010dunavam\u201c.[3]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a><\/span><\/p>\n

            <\/span>Od 1982. godine, kada sam aktivno po\u010deo sura\u0111ivati s profesoricom Gross, \u0161to to\u010dno zna\u010di to njezino \u201erazra\u010dunavati se\u201c, osjetio sam, uvijek s po\u0161tovanjem, dosta puta. <\/span><\/p>\n

Osjetio sam bio da je smeta kada je se atribuira kao povjesni\u010darku hrvatskoga 19. stolje\u0107a, nju, koja je kao rijetko tko ili, bolje, kao nitko u 20. stolje\u0107u, postojano \u0161irio svjetske horizonte u hrvatskoj historiografiji i kulturi. Navest \u0107u jedan rani primjer iz vlastitog iskustva.<\/span><\/p>\n

Uredni\u0161tvo zagreba\u010dkih Na\u0161ih tema<\/i> otvorilo je bilo u svome broju 4\u20135\/1984. godine na moj prijedlog javnu raspravu o temi \u201eJu\u017enoslavenski narodi u prijelazu iz feudalnog u gra\u0111ansko dru\u0161tvo\u201c.[4]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Razgovaraju\u0107i u nekoliko prilika o njezinu tada\u0161njem radu na monografiji Po\u010deci moderne hrvatske. Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850 \u2013 1860.<\/i>, nije mi bilo te\u0161ko shvatiti da bi upravo profesorica Gross trebala napisati \u010dlanak za tu raspravu kojim bi vlastita, prebogata istra\u017eiva\u010dka iskustva u radu na spomenutom razdoblju mogla interpolirati u tranzicijsku problematiku dugog trajanja u hrvatskoj povijesti. Ne mogu re\u0107i da je bila odu\u0161evljena mojim prijedlogom, a jo\u0161 manje bih to mogao re\u0107i za ustrajnost s kojom sam je nastojao uvjeriti u ne\u0161to \u0161to je ona znala mnogo bolje nego ja sam, tj., koliko bi takav \u010dlanak bio poticajan u profesionalnoj hrvatskoj historiografiji. Na koncu ga je napisala i objavljen je u br. 11\/1984. godine. Referiraju\u0107i na svjetsku raspravu (Gerschenkron, Rostow, Braudel, Wallerstein itd.), regionalnu (Berend, R\u00e1nki) te hrvatske doprinose, napose Adam\u010dekove u vezi sa 16. i 17. stolje\u0107em, zaklju\u010dila je, fokusiraju\u0107i se na \u201ezemlji\u0161no rastere\u0107enje\u201c u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji u 19. stolje\u0107u: \u201eTo su (bile) dragocjene spoznaje i za moja vlastita istra\u017eivanja. Postalo mi je jasno da se bavim jednim od podru\u010dja \u201erefeudalizacije\u201c na kojem se feudalni sustav odr\u017eao do 1848. i stvorio bitne komponente spleta uvjetovanosti za zna\u010daj i ritam modernizacije u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji nakon 1848. godine\u201c.[5]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/i>Tko se nakon toga ne bi bavio \u201ezemlji\u0161nim rastere\u0107enjem\u201c u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji. I tako dalje.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Spomenutu njezinu knjigu sam vrlo pozorno \u010ditao \u010dim je iza\u0161la iz tiska iste te godine i pisao o njoj u beogradskom NIN<\/i>-u: \u201eKnjiga Mirjane Gross nesumnjivo je doga\u0111aj i u hrvatskoj i u jugoslavenskoj historiografiji: Prednja\u010de\u0107i godinama, zajedno s nekoliko drugih histori\u010dara u nas, s metodolo\u0161kim inovacijama u historiografskim istra\u017eivanjima, u posljednjem razdoblju sve odlu\u010dnije bila je usmjerena prema istra\u017eivanju \u201eodre\u0111enih dru\u0161tvenih cjelina, pogotovu slo\u017eenoga me\u0111usobnog odnosa njihovih sastavnih dijelova\u201c, tj. prema socijalnoj historiji ili, bolje re\u010deno, prema globalnoj historiji.\u201c[6]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Nisam mogao eksplicitno ne re\u0107i i sljede\u0107e: \u201eIzazov je bio izuzetno velik zbog vrlo slabe istra\u017eenosti ovog razdoblja hrvatske povijesti, a jo\u0161 vi\u0161e zbog odija koji prati \u201eBahove husare\u201c kao simbol germanizacije u njemu\u201c.[7]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span><\/p>\n

            <\/span>Jedno od najdragocjenijih priznanja koje sam dobio za svoj najva\u017eniji rani rad, za \u201eVojnu Hrvatsku\u201c, dobio sam upravo od profesorice Gross 21. velja\u010de 1989. godine, javno i u pisanom obliku. Sve je tu bilo lapidarno re\u010deno na na\u010din koji me je na neki na\u010din trajno zadu\u017eio. Vi\u0161e je tu bilo natuknica o tome \u0161to bi trebalo raditi, nego \u0161to sam uistinu u\u010dinio, ali su na kraju bile zapisane i rije\u010di koje su me kao rijetko koje trajno profesionalno usmjerile: \u201ePoznato je da ba\u0161 nisam spremna olako dijeliti pohvale. No ovi znanstveni rezultati ih dosita zaslu\u017euju. Drago, \u010destitam ti na toj knjizi!\u201c[8]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> Priznanje nisam do\u017eivio eufori\u010dno. Naprotiv. Do\u017eivio sam ga kao obvezu, kao jo\u0161 jedan njezin plaidoyer za profesionalnu historiografiju, znanstvenu i eti\u010dku poruku koja je ovom prilikom bila upu\u0107ena meni, a na neki drugi, sli\u010dan ili razli\u010dit na\u010din i mnogima drugima koji \u0107emo joj se uvijek osje\u0107ati zahvalnima \u0161to nam je u \u017eivotu bila jedan od rijetkih postojanih orijentira. Toliko postojanih da uop\u0107e nije upitno da \u0107u i dalje, dokle i sami budem \u017eiv, s njome nastaviti voditi imaginarne dijaloge, siguran sam \u2013 najsadr\u017eajnije onda kada \u0107u biti najkriti\u010dniji prema samima sebi prije nego \u0161to bilo \u0161to ka\u017eem drugima.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Hvala Ti, Mirjana! <\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Zagreb, 26.07.2012.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107<\/span><\/p>\n


<\/p>\n
\n
\n

[1]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Gross, Mirjana, \u201ePlaidoyer za profesionalnu historiografiju\u201c, RADOVI. Zavod za hrvatsku povijest<\/i>, vol. 29, Zagreb 1996., str. 7.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[2]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Nav. dj., str. 10.<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[3]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Isto. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[4]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Roksandi\u0107, Drago, \u201eUvodne napomene\u201c [Prijelaz iz feudalnog u gra\u0111ansko dru\u0161tvo], Na\u0161e teme<\/i>, god. XXVIII, br. 4\u20135\/1984, str. 653\u2013654. U istom broju objavljeni su prilozi Igora Karamana (655\u2013676), Nik\u0161e Stan\u010di\u0107a (677\u2013697), Milorada Pavi\u0107a (698\u2013706) i Branislava \u0110ur\u0111eva (707\u2013712). <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[5]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Gross, Mirjana, \u201eZemlji\u0161no rastere\u0107enje u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji\u201c [Prijelaz iz feudalnog u gra\u0111ansko dru\u0161tvo], Na\u0161e teme<\/i>, god. XXVIII, br. 11\/1984, str. 2397\u20132408. Citat sa str. 2399. U tome broju objavljen je i prilog Dragutina Pavli\u010devi\u0107a (2409\u20132424).<\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[6]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Roksandi\u0107, Drago, \u201e(S)misao osloba\u0111anja\u201c, NIN<\/i>, br. 1852 od 29. VI. 1986., str. 45. Tako\u0111er: Isti, U NIN-u i Danasu<\/i>, Srpsko kulturno dru\u0161tvo \u201eProsvjeta\u201c, Zagreb 2011., str. 162\u2013164. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[7]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Isto. <\/span><\/p>\n<\/div>\n

\n

[8]<\/span><\/span><\/span><\/span><\/span><\/a> <\/span>Gross, Mirjana, \u201eRegionalna historija i historija dru\u0161tva\u201c, Na\u0161e teme, God. XXXIII<\/span><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[20,4],"tags":[],"class_list":["post-2023","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-obavijesti-o-smrti-i-nekrolozi","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2023,"position":0},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":2023,"position":1},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52631,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52631","url_meta":{"origin":2023,"position":2},"title":"Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Odjel za me\u0111unarodnu suradnju i iseljeni\u0161tvo Matice hrvatske Predavanje Ivana Tepe\u0161a: Djelovanje hrvatske politi\u010dke emigracije Utorak, 28. travnja 2026. u 18:00 sati, Dvorana Ljudevita Jonkea (Mala dvorana MH), Strossmayerov trg 4, Zagreb dr. sc. Ivan Tepe\u0161, Institut za istra\u017eivanje migracija Hrvatska politi\u010dka emigracija obilje\u017eila je polustoljetnu hrvatsku povijest u drugoj\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"","width":0,"height":0},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2023,"position":3},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2023,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":2023,"position":5},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2023","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2023"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2023\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24218,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2023\/revisions\/24218"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2023"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2023"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2023"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}