{"id":20204,"date":"2020-04-08T16:23:29","date_gmt":"2020-04-08T16:23:29","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20204"},"modified":"2020-04-08T16:57:12","modified_gmt":"2020-04-08T16:57:12","slug":"vladimir-geiger-u-povodu-10-travnja-ili-kako-je-roman-leljak-dosao-do-otkrica-o-ukupnom-broju-jasenovackih-logorasa-18-600-i-ukupnom-broju-zrtava-logora-jasenovac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20204","title":{"rendered":"Vladimir Geiger &#8211; U povodu 10. travnja ili kako je Roman Leljak do\u0161ao do \u201eotkri\u0107a\u201d o ukupnom broju jasenova\u010dkih logora\u0161a \u2013 18.600 i ukupnom broju \u017ertava logora Jasenovac \u2013 1654?"},"content":{"rendered":"<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>U povodu 10. travnja ili kako je Roman Leljak do\u0161ao do \u201eotkri\u0107a\u201d o ukupnom broju jasenova\u010dkih logora\u0161a \u2013 18.600 i ukupnom broju \u017ertava logora Jasenovac \u2013 1654?<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Me\u0111u mnogobrojnim senzacionalnim \u201eotkri\u0107ima\u201c koja Roman Leljak ve\u0107 niz godina u javnim istupima i uspje\u0161nom \u201eprodavanju magle\u201c podastire Hrvatima, posebno i istaknuto mjesto imaju njegovi <em>precizno<\/em> izmi\u0161ljeni brojevi broja jasenova\u010dkih logora\u0161a i broja \u017ertava logora Jasenovac. Kruna Leljakovog istra\u017eivanja o ukupnom broju jasenova\u010dkih logora\u0161a i broju \u017ertava logora Jasenovac njegova je knjiga i film <em>Mit o Jasenovcu<\/em>, objavljeni potkraj 2018. godine.<strong>[1]<\/strong><\/p>\n<p>Leljak je u sije\u010dnju 2018. Hrvatima \u201enajavio da \u0107e uskoro objaviti dokumente [\u2026] iz arhiva u Beogradu koji dokazuju stvarni broj \u017ertava Jasenovca\u201c, uz tvrdnju da je rije\u010d o ukupno 1654 osobe.<strong>[2]<\/strong> No Leljak u svojoj knjizi i filmu <em>Mit o Jasenovcu<\/em>, objavljenim u rujnu 2018. godine, donosi tek dva dokumenta \u2013 popisa, jedan Zemaljske komisije za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da Federalne Dr\u017eave Hrvatske, Zagreb, u kojem je navedeno 576 osoba (str. 258-267) i drugi dokument \u010diji je tvorac nepoznat, i u kojem je navedeno 1078 osoba (str. 267-284) (\u0161to zbrojeno iznosi 1654) i koje progla\u0161ava \u201ePopisom \u017ertava logora Jasenovac\u201c. Svakom imalo upu\u0107enom jasno je da tu nije rije\u010d o nekim posebnim dokumentima \u2013 popisima iz Beograda koji bi donosili ukupan broj jasenova\u010dkih \u017ertava, kako je to Leljak tvrdio i senzacionalisti\u010dki mjesecima najavljivao Hrvatima \u017eeljnima \u201eistine\u201c.<\/p>\n<p>Prvi dokument \u2013 popis Zemaljske komisije za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da FD Hrvatske, Br. 1449\/45 s imenima 576 osoba (\u201ePopis \u017ertava poginulih u logoru Jasenovac\u201c) ima oznaku: Zh 9947 \u2013 10126, 10207, 10208. U kolovozu 1945. godine Zemaljska komisija za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da donijela je Odluku o utvr\u0111ivanju zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da pod brojem Zh 9947 koja se odnosila na Antu Paveli\u0107a.<strong>[3]<\/strong> No dokument \u2013 popis ZKRZ-a iz neposrednog pora\u0107a 1945. godine na koji se poziva Leljak i progla\u0161ava ga \u201edokazom\u201c stvarnog broja \u017ertava tek je jedan, i to po\u010detni, popis \u017ertava logora Jasenovac ZKRZ-a za Optu\u017enicu protiv A. Paveli\u0107a.<strong>[4]<\/strong> ZKRZ \u0107e i nadalje, do prestanka s radom krajem listopada 1947. godine, dopunjavati i popise \u017ertava logora Jasenovac. Zapo\u010dete predmete i poslove ZKRZ-a preuzelo je Istra\u017eno odjeljenje Javnog tu\u017eila\u0161tva NR Hrvatske, pa znatno opse\u017enije popise treba tra\u017eiti u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u gradivu ZKRZ-a, ali i u gradivu Javnog tu\u017eila\u0161tva SR Hrvatske i dosjeima Ante Paveli\u0107a i drugih optu\u017eenih za ratne zlo\u010dine u gradivu Slu\u017ebe dr\u017eavne sigurnosti Republi\u010dkog sekretarijata unutra\u0161njih poslova SR Hrvatske.<\/p>\n<p>Drugi pak dokument &#8211; popis od 1078 osoba koji Leljak donosi u nastavku i tako\u0111er progla\u0161ava \u201ePopisom \u017ertava logora Jasenovac\u201c \u2013 davne je 1986. godine objavio Antun Mileti\u0107 u svojoj drugoj knjizi dokumenata <em>Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945.<\/em><strong>[5]<\/strong> Mileti\u0107 je u bilje\u0161ci uz taj dokument pojasnio o kakvom je popisu rije\u010d. Radi se o popisu 1165 \u017eena zato\u010denica logora Jasenovac, a ne samo \u017ertava, i zatim da je popis na\u010dinjen najvjerojatnije 1945. godine, te da su mnoga imena osoba i mjesta neto\u010dno navedeni.<\/p>\n<p>Dakle, znalac Leljak jedan od popisa ZKRZ-a o \u017ertvama logora Jasenovac od 576 osoba i popis \u010diji je tvorac nepoznat i koji izvorno ima naslov \u201eOriginalni popis zato\u010denica logora Jasenovac\u201c od 1078 osoba i zbrojne poimeni\u010dne podatke ta dva dokumenta progla\u0161ava ukupnim popisom i brojem \u017ertava logora Jasenovac. No to nije kraj. Leljak na stranicama 297-298 objavljuje prvu i zadnju stranicu dokumenta \u2013 popisa koji je ve\u0107 objavio na stranicama 267-284, te nakon svega taj isti dokument \u2013 popis naziva \u201eZatvorene \u017eene\u201c. Spominje ga i u uvodu svoje knjige na str. 26 (\u201eSa\u010duvan je popis zatvorenih \u017eena u radnom logoru Jasenovac, koje su radile u raznim tvornicama i ekonomijama. U logoru Jasenovac III bilo je zatvoreno 1078 logora\u0161ica.\u201c). Nije li Mileti\u0107 u svojoj drugoj knjizi dokumenata <em>Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945.<\/em> u bilje\u0161ci uz rukopisni izvornik tog dokumenta \u2013 popisa pojasnio da je rije\u010d o popisu 1165 \u017eena logora\u0161ica u Jasenovcu? Usto, u ina\u010dici strojopisnog prijepisa tog popisa u kojoj su izostavljene pre\u017eivjele logora\u0161ice, izme\u0111u navedenih 1078 \u017eena ipak su ostale i neke koje su pre\u017eivjele i nisu \u017eivot izgubile u Jasenovcu. Tko ne vjeruje neka provjeri izvornik.<\/p>\n<p>Naime, za one koji se odu\u0161evljavaju Leljakovim \u201eotkri\u0107ima\u201c u Beogradu: izvornik tog drugog dokumenta \u2013 popisa (\u201eOriginalni popis zato\u010denica logora Jasenovac\u201c) nalazi se u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu u fondu 1722 \u2013 Antifa\u0161isti\u010dka fronta \u017eena Hrvatske, kut. 8. \u2013 A Leljak jednu od ina\u010dica strojopisnog prijepisa tog popisa, i to skra\u0107eni popis, senzacionalno otkriva u Beogradu. Da \u010dovjek ne povjeruje!<\/p>\n<p>Prema dokumentima \u2013 popisima (576 mu\u0161karaca plus 1078 \u017eena) koje Leljak progla\u0161ava dokazom ukupnog broja \u017ertava logora Jasenovac (1654) proizlazi da je Jasenovac bio \u201e\u017eenski\u201c logor odnosno da su u jasenova\u010dkom logoru uglavnom i prete\u017eito \u017ertve bile \u017eene. To je jo\u0161 jedna Leljakova genijalnost. \u010cudim se da Leljak i to nije proglasio svojim senzacionalnim otkri\u0107em, ali ipak ostajem zadivljen. \u2013 Ma\u0161ala!<\/p>\n<p>Leljak je po\u010detkom rujna 2018. godine u javnim istupima i najavama skorog objavljivanja\u00a0 knjige i filma <em>Mit o Jasenovcu<\/em> senzacionalisti\u010dki tvrdio: \u201eVi\u0161e je nego jasno da je u samom logoru Jasenovac 3C na razli\u010dite na\u010dine (prirodne smrti, bolesti ili likvidacije i presude zbog kr\u0161enja propisa koji su tada va\u017eili i koji su doneseni u samo logoru Jasenovac) ukupno umrlo 1360 \u017ertava, a \u0161to je sukladno sondiranjima koja su ra\u0111ena 1964.\u201c te i izmislio i tvrdio da su voditelji tog antropolo\u0161kog istra\u017eivanja (iskopavanja \u2013 sondiranja) \u201edali procjenu da je u samom logoru Jasenovac bilo oko 1300 \u017ertava, \u0161to je sukladno popisu koji sam prona\u0161ao, a u kojemu stoji da ima 1360 \u017ertava.\u201c<strong>[6]<\/strong><\/p>\n<p>Leljak u svojoj knjizi <em>Mit o Jasenovcu<\/em> na str. 29 spominje i jedan dio antropolo\u0161kih istra\u017eivanja provedenih u rujnu 1964. godine, kada je na podru\u010dju logora Jasenovac III iskopano 25 sondi veli\u010dine dva puta tri metra, dubine 2 metra i u 15 sondi prona\u0111ena 193 le\u0161a, od \u010dega je bilo 96 \u017eenskih, 69 mu\u0161kih, 6 dje\u010djih, a za 22 nisu mogli odrediti spol. Zapisnik iskopavanja \u2013 sondiranja na podru\u010dju Jasenovca III 1964. godine odavno je poznat i objavljen,<strong>[7]<\/strong> a i uostalom lako dostupan u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu, u fondu 1241 \u2013 Savez udru\u017eenja boraca narodnooslobodila\u010dkog rata Hrvatske. Republi\u010dki odbor 1947-1992, signatura 2.5.2.7, kut. 175. no sada ga Leljak neupu\u0107enima \u201eprodaje\u201c kao njegovo senzacionalno otkri\u0107e, i \u0161tovi\u0161e taj mu zapisnik postaje klju\u010dni dokaz za to koliko je u logoru Jasenovac ukupno osoba izgubilo \u017eivot.<\/p>\n<p>Leljak u svojoj knjizi <em>Mit o Jasenovcu<\/em> na str. 29 znala\u010dki ustvr\u0111uje: \u201eU zapisniku ne navode analizu i pretpostavku ukupnog broja \u017ertava na podru\u010dju groblja u logoru. No, danas mo\u017eemo na osnovu poznate veli\u010dine groblja, te broja sonda koje su iskopali, procijeniti da je na groblju oko 1300 \u017ertava.\u201d \u2013 Nije li Leljak tvrdio suprotno \u2013 da su voditelji tog antropolo\u0161kog istra\u017eivanja \u201edali procjenu da je u samom logoru Jasenovac bilo oko 1300 \u017ertava.\u201c?<\/p>\n<p>U uvodu svoje knjige <em>Mit o Jasenovcu<\/em> Leljak na str. 28 spominje i da su u travnju 1946. godine provedena iskopavanja na podru\u010dju Usko\u010dke \u0161ume, \u0161ume Me\u0111ustru\u017eje i na terenu oko Zavoda za prisilni rad Stara Gradi\u0161ka, te da je ukupno na\u0111eno 2570 le\u0161eva. \u201eRadi se o prostoru Logora Stara Gradi\u0161ka pa sve do logora Jasenovac.\u201c No i uz taj svoj navod Leljak i dalje uporno inzistira na 1300 \u017ertava logora Jasenovac prema antropolo\u0161kim istra\u017eivanjima. Zatim Leljak pi\u0161e da se broj od 1300\u00a0 \u017ertava \u201epodudara sa o\u010duvanim dokumentima o umrlima u radnom logoru Jasenovac koji je prona\u0111en u Vojnom arhivu u Beogradu.\u201c \u2013 Koji je to dokument iz Vojnog arhiva? Jer dokument odnosno dva dokumenta koje je Leljak objavio u svojoj\u00a0 knjizi <em>Mit o Jasenovcu<\/em> i proglasio ukupnim brojem \u017ertava logora Jasenovac su iz Arhiva Jugoslavije u Beogradu, a njihovi izvornici u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu. \u2013 Vojni arhiv u Beogradu valjda da zvu\u010di tajnovitije i uvjerljivije. Leljak u svojoj knjizi <em>Mit o Jasenovcu<\/em> ne donosi popis kori\u0161tenih izvora i literature, nema nikakvih bilje\u0161ki, a niti kod objavljenih dokumenata i drugih izvora navodi arhiv i fond, pa kazuje i pi\u0161e \u0161to mu je volja.<\/p>\n<p>Znalac Leljak malo ovako, malo onako. U svojoj knjizi i filmu <em>Mit o Jasenovcu<\/em> istovremeno tvrdi i da je prema poimeni\u010dnom popisu ukupno \u017ertava logora Jasenovac 1654, a i da \u201edanas mo\u017eemo na osnovu poznate veli\u010dine groblja, te broja sonda koje su iskopali, procijeniti da je na groblju oko 1300 \u017ertava.\u201d \u2013 Koga briga, jer mnogobrojni neupu\u0107eni i lakovjerni Hrvati ionako prihva\u0107aju svaku njegovu izmi\u0161ljotinu.<\/p>\n<p>U javnim istupima i najavama skorog objavljivanja\u00a0 knjige i filma <em>Mit o Jasenovcu<\/em> Leljak je po\u010detkom rujna 2018. godine senzacionalisti\u010dki tvrdio: \u201eU logoru Jasenovac od 1941. do 1945. ukupno je bilo 18 600 zarobljenika.\u201d<strong>[8]<\/strong> \u2013 Leljak u uvodu svoje knjige <em>Mit o Jasenovcu<\/em> na str. 27 pi\u0161e: \u201eUkupno je u logoru Jasenovac III, od njegovog osnivanja do zatvaranja bilo 18 600 logora\u0161a. Od toga broja, u logoru je od bolesti, kaznom smr\u0107u zbog poku\u0161aja bje\u017eanja, izbjegavanja rada, \u0161irenja komunisti\u010dke ideologije, ili iz drugih razloga, umrlo 1654 logora\u0161a.\u201c U nastavku tvrdi\u00a0 Leljak da \u201eBroj od 18 600 potvr\u0111uju imena i prezimena svih koji su primali pakete.\u201c Koliko je poznato sa\u010duvan je tek popis paketarnice iz 1944. godine s podaci o 3.502 logora\u0161a koji su primali pakete, u nalazi se u gradivu ZKRZ-a u Hrvatskom dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu, i taj je popis (\u201eindeks paketarnice\u201c) u vi\u0161e navrata objavljen.<strong>[9]<\/strong> \u2013 Ba\u0161 me zanima koji je to dokument \u2013 popis ili dokumenti \u2013 popisi, i gdje se nalaze, na koji se Leljak poziva i koji potvr\u0111uju da je 18.600 osoba primalo pakete? Leljak je i to kao i ostale svoje klju\u010dne dokaze jednostavno izmislio.<\/p>\n<p>Kako je Leljak do\u0161ao do \u201ekona\u010dne istine\u201d o broju jasenova\u010dkih logora\u0161a? Jednostavno. Prigrlio je i uvjerljivo ponavljao neprovjerljivu tvrdnju Ilije Barbari\u0107a objavljenu 2010. godine da je prema logorskim \u201cknjigama registracije\u201d kroz Jasenovac pro\u0161lo ukupno 18.600 osoba.<strong>[10]<\/strong> \u2013 A i za\u0161to ne bi, mnogima se ta brojka svidjela i u\u010dinila spasonosnom.<\/p>\n<p>Nedvojbeno, Leljak je osoba koja na sva klju\u010dna pitanja ljudskih gubitaka Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u ima rje\u0161iteljni odgovor. Tvrdio je Leljak u prosincu 2017. godine i da dokumentacija \u201ekoju je dobio\u201c iz Vojnog arhiva u Beogradu \u201epotvr\u0111uje genocid pola milijuna Hrvata.\u201c<strong>[11]<\/strong> \u2013 Skidam kapu!<\/p>\n<p>Kako je u Hrvatskoj pitanje postojanja poslijeratnog logora Jasenovac, napose nakon osnutka Dru\u0161tva za istra\u017eivanje trostrukog logor Jasenovac 2015. godine postalo op\u0107eprisutno u javnosti i <em>neizbje\u017eno<\/em>, a nedvojbeno mnogima i kurentno, u\u010destalo se u hrvatskim medijima javljaju razni svjedoci i navodni svjedoci i istra\u017eiva\u010di poslijeratnog logora u Jasenovcu. \u2013 Tako je i Leljak u sije\u010dnju 2017. godine u <em>Glasu Koncila<\/em> tvrdio da je prema dokumentu iz Vojnog arhiva u Beogradu Josip Broz Tito naredio 21. kolovoza 1948. zatvaranje jasenova\u010dkog logora. No taj \u201eklju\u010dni\u201c dokument Leljak u<em> Glasu Koncila<\/em> nije objavio niti dao na uvid, jer ga je kao izuzetno va\u017ean navodno \u201e\u010duvao\u201c za svoju skoru knjigu i film o Jasenovcu.<strong>[12]<\/strong> Nakon svega Leljak u svojoj knjizi i filmu <em>Mit o Jasenovcu<\/em> nije objavio nikakav dokument iz Beograda koji bi potvr\u0111ivao ono u \u0161to je o poslijeratnom logoru Jasenovac u <em>Glasu Koncila<\/em> i jo\u0161 kojegdje u svojim javnim istupima uvjeravao Hrvate.<\/p>\n<p>Samo krajnje neupu\u0107enima nije jasno da Roman Leljak svoja rje\u0161iteljna \u201eotkri\u0107a\u201c, tvrdnje i zaklju\u010dke iznesene u njegovim mnogobrojnim javnim istupima proteklih godina i kona\u010dno u knjizi i filmu <em>Mit o Jasenovcu<\/em> temelji na izmi\u0161ljenim \u010dinjenicama. \u2013 Postavlja se pitanje ozbiljnosti i(li) najbla\u017ee re\u010deno naivnosti, ali i moralne odgovornosti pojedinaca, udruga i medija koji svesrdno i bez zadr\u0161ke podr\u017eavaju i promi\u010du Leljakova \u201eotkri\u0107a\u201c, i o karakteru logora Jasenovac i o broju jasenova\u010dkih \u017ertava. \u2013 Uza sve \u201eistinoljubivi\u201c Hrvati i dalje su mu neizmjerno zahvalni i u i\u0161\u010dekivanju su njegovih novih spasonosnih \u201eotkri\u0107a\u201c i o logoru Jasenovac, i o jo\u0161 koje\u010demu.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Vladimir Geiger<\/p>\n<p>Hrvatski institut za povijest, Zagreb<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<hr \/>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>[1] Roman LELJAK, <em>Mit o Jasenovcu. Dokumentarni film \u2013 dokumenti<\/em> (Radenci: Dru\u0161tvo za raziskovanje zgodovine, 2018).<\/p>\n<p>[2] Usp. primjerice: \u201cRoman Leljak: Prema podacima iz Beograda u Jasenovcu su stradale 1654 osobe\u201d, <a href=\"https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/roman-leljak-prema-podacima-iz-beograda-u-jasenovcu-su-stradale-1654-osobe\/\">https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/roman-leljak-prema-podacima-iz-beograda-u-jasenovcu-su-stradale-1654-osobe\/<\/a>, pristup ostvaren 3. 4. 2020.<\/p>\n<p>[3] Hrvatski dr\u017eavni arhiv, Zagreb, 0421 \u2013\u00a0 Javno tu\u017eila\u0161tvo Socijalisti\u010dke Republike Hrvatske, kut. 123, Optu\u017enica protiv Ante Paveli\u0107a.<\/p>\n<p>[4] HDA, 0306 \u2013 Zemaljska komisija za utvr\u0111ivanje zlo\u010dina okupatora i njihovih pomaga\u010da Hrvatske, kut. 231, Zh 9947\u201310126.<\/p>\n<p>[5] Usp. Antun MILETI\u0106, <em>Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta<\/em>, II (Beograd: Narodna knjiga i Spomen podru\u010dje Jasenovac, 1986), dok. br. 371, 931.-962.<\/p>\n<p>[6] Usp. primjerice: Andrea \u010cERNIVEC, \u201cRoman Leljak: Amerikanci su \u017didovima u o\u017eujku 1945. potvrdili da su Jasenovac okupirali Titovi partizani\u201c, <a href=\"https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/roman-leljak-amerikanci-su-zidovima-u-ozujku-1945-potvrdili-da-su-jasenovac-okupirali-titovi-partizani\">https:\/\/narod.hr\/hrvatska\/roman-leljak-amerikanci-su-zidovima-u-ozujku-1945-potvrdili-da-su-jasenovac-okupirali-titovi-partizani<\/a>, pristup ostvaren 3. 4. 2020., te i M.[arko] MARKOVI\u0106, \u201eFilm o kojem \u0107e puno pri\u010dati: Leljak najavio \u0161okantna otkri\u0107a iz Jasenovca&#8221;, <a href=\"https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/film-o-kojem-ce-puno-pricati-leljak-najavio-sokantna-otkrica-iz-jasenovca\/\">https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/film-o-kojem-ce-puno-pricati-leljak-najavio-sokantna-otkrica-iz-jasenovca\/<\/a>, pristup ostvaren 3. 4. 2020.<\/p>\n<p>[7] Usp. primjerice: Radomir BULATOVI\u0106, <em>Koncentracioni logor Jasenovac, s posebnim osvrtom na Donju Gradinu. <\/em><em>Istorijsko-<\/em><em>sociolo\u0161<\/em><em>ka <\/em><em>i <\/em><em>antropolo\u0161<\/em><em>ka <\/em><em>studija<\/em> (Sarajevo: Svjetlost, 1990), 199.-205.; Srboljub \u017dIVANOVI\u0106, <em>Jasenovac. Odabrani radovi, \u010dlanci, intervjui, govori i diskusije<\/em> (Beograd- London: Srpska knjiga, i Me\u0111unarodna Slovenska Akademija Nauka, Obrazovanja i Umetnosti, Odeljenje za Veliku Britaniju i Irsku, 2008), 52.-71.<\/p>\n<p>[8] \u00a0Usp. primjerice: M. MARKOVI\u0106, \u201eFilm o kojem \u0107e puno pri\u010dati: Leljak najavio \u0161okantna otkri\u0107a iz Jasenovca&#8221;, <a href=\"https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/film-o-kojem-ce-puno-pricati-leljak-najavio-sokantna-otkrica-iz-jasenovca\/\">https:\/\/www.maxportal.hr\/premium-sadrzaj\/film-o-kojem-ce-puno-pricati-leljak-najavio-sokantna-otkrica-iz-jasenovca\/<\/a>.<\/p>\n<p>[9] Usp. <em>Nepotpuni spisak zato\u010denika sabirnog logora Jasenovac &#8211; prema indeksu paketarnice iz 1944. godine<\/em> (Zrenjanin, 1966); A. MILETI\u0106, <em>Koncentracioni logor Jasenovac 1941-1945. Dokumenta<\/em>, II, dok. br. 356, 791.-848.<\/p>\n<p>[10] Usp. Ilija BARBARI\u0106, <em>Nezavisna Dr\u017eava Hrvatska bilo je pravo ime<\/em> (Split: Naklada Bo\u0161kovi\u0107, 2010), 100.<\/p>\n<p>[11] Usp. Marin VLAHOVI\u0106, \u201cRoman Leljak: Dokumentacija Vojnog arhiva u Beogradu potvr\u0111uje genocid pola milijuna Hrvata\u201c, <a href=\"https:\/\/www.dnevno.hr\/vijesti\/hrvatska\/roman-leljak-dokumentacija-vojnog-arhiva-u-beogradu-potvrduje-genocid-pola-milijuna-hrvata-1112234\/\">https:\/\/www.dnevno.hr\/vijesti\/hrvatska\/roman-leljak-dokumentacija-vojnog-arhiva-u-beogradu-potvrduje-genocid-pola-milijuna-hrvata-1112234\/<\/a>, pristup ostvaren 3. 4. 2020.<\/p>\n<p>[12] Usp. \u201cIntervju. Roman Leljak o poslijeratnom logoru u Jasenovcu. Tito je naredio 21. kolovoza 1948. da se zatvori jasenova\u010dki logor\u201d [razgovarao: Tomislav Vukovi\u0107], <em>Glas <\/em><em>Koncila <\/em>(Zagreb), br. 1 (2220), 8. I. 2017., 6.-7.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><a href=\"#_ftnref6\" name=\"_ftn6\"><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20204","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":20204,"position":0},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52505,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52505","url_meta":{"origin":20204,"position":1},"title":"Izlo\u017eba &#8220;Eschenstock \/ Jasenov prut&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Srpsko narodno vije\u0107e (SNV) i Vizura aperta postavljaju izlo\u017ebu \u0161vicarskog slikara Velimira Ili\u0161evi\u0107a: Eschenstock \/ Jasenov prut. Izlo\u017eba se uz prisustvo autora otvara povodom 81. godi\u0161njice proboja logora\u0161a iz usta\u0161kog logora smrti Jasenovac 22. aprila 2026. u 19 sati u Srpskom kulturnom centru (SKC) u Preradovi\u0107evoj ulici 21 u Zagrebu.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Jasenov_prut.jpg?fit=1024%2C640&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52589,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52589","url_meta":{"origin":20204,"position":2},"title":"Predstavljena knjiga Miomira \u017du\u017eula &#8220;Dayton: Diplomacija &#8211; druga strana rata&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Knjiga Miomira \u017du\u017eula \u201eDayton: Diplomacija \u2013 druga strana rata\u201d predstavljena je u srijedu, 22. travnja 2026. godine u foajeu Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu. Op\u0161irnije: https:\/\/vijesti.hrt.hr\/hrvatska\/predstavljena-knjiga-miomira-zuzula-dayton-diplomacija-druga-strana-rata-12683259 https:\/\/www.vecernji.ba\/amp\/vijesti\/zuzulova-knjiga-o-daytonu-predstavljena-u-zagrebu-diplomacija-kao-druga-strana-rata-1953700 https:\/\/www.tportal.hr\/vijesti\/clanak\/bivsi-sanaderov-ministar-odrzao-promociju-evo-tko-je-sve-dosao-na-predstavljanje-knjige-miomira-zuzula-foto-20260422 https:\/\/direktno.hr\/zivot\/kultura\/zuzul-otkrio-sve-o-drugoj-strani-rata-za-hrvatsku-se-nije-libio-povuci-nekoga-i-za-kosu-395042 https:\/\/www.24sata.hr\/news\/miomir-zuzul-predstavio-je-knjigu-o-daytonu-diplomacija-je-bila-druga-strana-rata-1123152 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/kolinda-grabar-kitarovic-otvoreno-miomir-zuzul-nije-vukao-samo-za-rukav-nego-i-za-kosu-1953722 https:\/\/www.vecernji.hr\/kultura\/i-papa-lav-xiv-eksplicitno-je-daytonski-sporazum-istaknuo-kao-primjer-uspjesna-rjesavanja-sukoba-1952215","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dayton.jpg?fit=1024%2C683&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":20204,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52575,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52575","url_meta":{"origin":20204,"position":4},"title":"Izlo\u017eba dje\u010djih radova \u201cU po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U subotu, 25. travnja 2026. u 11 sati u Galeriji Klovi\u0107evi dvori sve\u010dano otvaramo izlo\u017ebu dje\u010djih radova pod nazivom U po\u010detku bija\u0161e crte\u017e\u2026 Radovi su nastali u sklopu likovnih radionica uz izlo\u017ebu U po\u010detku bija\u0161e kraljevstvo \u2013 izlo\u017eba povodom 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Na brojnim likovnim radionicama, uz \u0161kolsku djecu,\u2026","rel":"","context":"U &quot;Izlo\u017ebe&quot;","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2025\/10\/Klovicevi_sluzbeni-plakat.png?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":20204,"position":5},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20204","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20204"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20204\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20211,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20204\/revisions\/20211"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20204"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20204"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20204"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}