{"id":2020,"date":"2012-03-23T23:00:05","date_gmt":"2012-03-23T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2020"},"modified":"2012-03-23T23:00:05","modified_gmt":"2012-03-23T23:00:05","slug":"goran-korov-okrugli-stol-nada-dimic-u-kulturi-sjecanja-jasenovac-18-ozujka-2012","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2020","title":{"rendered":"Goran Korov – Okrugli stol \u201eNada Dimi\u0107 u kulturi sje\u0107anja\u201c, Jasenovac, 18. o\u017eujka 2012."},"content":{"rendered":"

Okrugli stol \u201eNada Dimi\u0107 u kulturi sje\u0107anja\u201c, Obrazovni centar Spomen podru\u010dja Jasenovac, Jasenovac, 18. o\u017eujka 2012.<\/span><\/b><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Dana 18. o\u017eujka 2012. godine u Obrazovnom centru Spomen podru\u010dja Jasenovac u Jasenovcu odr\u017ean je Okrugli stol \u201eNada Dimi\u0107 u kulturi sje\u0107anja\u201c povodom 70. godi\u0161njice smrti ove revolucionarke i narodnog heroja. Organizatori Okruglog stola bili su Savez antifa\u0161isti\u010dkih boraca i antifa\u0161ista Republike Hrvatske (SABA RH), Centar za \u017eenske studije u Zagrebu, Documenta \u2013 Centar za suo\u010davanje sa pro\u0161lo\u0161\u0107u, Centar za komparativno-historijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, Vije\u0107e srpske nacionalne manjine grada Zagreba i Srpsko narodno vije\u0107e. Sudionice\/sudionici Okruglog stola bili su prof. dr. sc. Drago Roksandi\u0107 (Filozofski fakultet u Zagrebu), Gojko Mati\u0107 (SABA RH), Sandra Prlenda (Centar za \u017eenske studije), Aneta Lali\u0107 (Srpsko narodno vije\u0107e), dipl. politologinja Marija Crnogorac (Arhiv Srba u Hrvatskoj), doc. dr. sc. Vjeran Pavlakovi\u0107 (Filozofski fakultet u Rijeci) i Jasna Jak\u0161i\u0107 (Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu). Moderatorica Okruglog stola bila je Vesna Ter\u0161eli\u010d (Documenta). Okrugli stol otvorila je Vesna Ter\u0161eli\u010d uvodnim govorom u kojem je pozdravila sve prisutne i iznijela osnovne \u010dinjenice vezane uz tematiku Okruglog stola.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Prvi referent bio je Drago Roksandi\u0107, koji je svoje izlaganje zapo\u010deo izno\u0161enjem osnovnih biografskih podataka o Nadi Dimi\u0107 (1923-1942). Nastavio je zatim s predstavljanjem fenomena heroizacije na temelju istra\u017eivanja revolucionarnog mentaliteta <\/i>u francuskoj historiografiji (posebno knjige Michela Vovellea La Mentalit\u00e9 r\u00e9volutionnaire : soci\u00e9t\u00e9 et mentalit\u00e9s sous la R\u00e9volution fran\u00e7aise<\/i>, <\/i>Pariz 1986). Tako su bile razvijene dvije perspektive: herojstvo masa (poput ustanka Divoseljana 1941.) i s druge strane individualni heroizam (Nada Dimi\u0107). Nakon razbijanja Prvog sisa\u010dkog partizanskog odreda 1941. godine, njezino herojstvo se u toj situaciji ispoljilo kada je poku\u0161ala u\u0107i u Sisak, me\u0111utim nije uspjela i bila je uhi\u0107ena. Roksandi\u0107 je s tim u vezi spomenuo memoarsku knjigu Save Zlati\u0107a Poslali su me na Kordun<\/i> (Zagreb 2005), u kojoj je, izme\u0111u ostalog, pisao o uvjetima kojih su se trebali pridr\u017eavati ilegalci u svome djelovanju. Skrenuo je zatim pa\u017enju na prezentaciju na kojoj su bile prikazane skenirane stranice iz bilje\u017enice Nade Dimi\u0107 iz vremena poha\u0111anja gimnazije u Zemunu. U tim bilje\u017enicama bilo je prona\u0111eno petnaestak pjesama koje je Nada napisala. Na temelju njihove analize Roksandi\u0107 je istaknuo da uz revolucionarni mentalitet uvijek ide nihilizam. Osvrnuo se nakon toga na okolnosti progla\u0161enja Nade Dimi\u0107 narodnim herojem 1951. godine. Roksandi\u0107 je analizu Nadine biografije, uz fenomene heroizacije i revolucionarnog mentaliteta, uokvirio i fenomenom mladosti, koji se istra\u017euje tek posljednjih 30-40 godina, na temelju poticaja \u0161to ih je u svojim istra\u017eivanjima povijesti djetinjstva iznio francuski povjesni\u010dar Philippe Ari\u00e8s. Prof. Roksandi\u0107 je nadalje u prezentaciji usporedio dvije fotografije Nade Dimi\u0107, prvu iz 1939. godine, dok je poha\u0111ala gimnaziju u Zemunu, i drugu iz 1941., na kojoj se mo\u017ee primijetiti da je, budu\u0107i da je u me\u0111uvremenu pro\u0161la brojna isku\u0161enja i te\u0161ko\u0107e, vidno sazrela. Roksandi\u0107 je Nadinu biografiju smjestio u \u0161iri kontekst prosperitetnosti rodnog Divosela u okolici Gospi\u0107a. Selo je pred rat imalo oko 3000 stanovnika, crkvu, Sokolski dom, \u0161kolu, mobilnost \u017eitelja, odnosno vrlo razvijenu infrastrukturu za onda\u0161nje prilike. To selo nije bilo zatvorena zajednica, nego skup ljudi otvorenih vidokruga. Za Nadu je presudan trenutak bio odlazak u Trgova\u010dku \u0161kolu u Zemun. Tamo se usavr\u0161ila kao dobra daktilografkinja i stenografkinja, zbog \u010dega je kasnije bila nezamjenjiva u partijskoj organizaciji u Sisku. \u010clanicom SKOJ-a postala je s 15 godina. Posebno traumati\u010dna iskustva do\u017eivjela je prilikom demonstracija u Beogradu 14. prosinca 1940. godine, kada je petnaest dana provela u zatvorima u Glavnja\u010di i Zemunu. Po izlasku iz zatvora, oti\u0161la je u Sisak kod brata, koji ju je uveo u krug komunista. Ubrzo je postala \u010dlanicom Kotarskog komiteta KPH za Sisak. U Prvi sisa\u010dki partizanski odred u\u0161la je u bora\u010dkom smislu i tako ostala upam\u0107ena kao prva partizanka Hrvatske. Nakon razbijanja odreda Nada je, prema jednoj verziji po zadatku, prema drugoj svojevoljno, neuspje\u0161no poku\u0161ala u\u0107i u Sisak. Dok su je usta\u0161ki agenti sprovodili, popila je otrov sa sporim djelovanjem, nakon \u010dega je bila upu\u0107ena u bolnicu Sv. Duh u Zagrebu. Ubrzo je uz pomo\u0107 partijskih aktivista u Zagrebu  <\/span>oslobo\u0111ena iz bolnice i preba\u010dena u Karlovac u slu\u017ebu Josipu Kra\u0161u i Vladimiru Popovi\u0107u. Tada je odr\u017eavala veze izme\u0111u Karlovca i Korduna. Roksandi\u0107 je kao njezinu najspektakularniju akciju istakao plan spa\u0161avanja partijskog rukovodioca Marijana \u010cavi\u0107a Grge. Ranjenog \u010cavi\u0107a usta\u0161e su smjestili u karlova\u010dku bolnicu, a Nada Dimi\u0107 je osmislila plan akcije spa\u0161avanja (pismo Nade Dimi\u0107 V. Holjevcu o planu akcije nalazi se u knjizi Ve\u0107eslava Holjevca, Zapisi iz rodnog grada<\/i>, Zagreb 1972, str. 212). Akcija koju je provodio Holjevac nije uspjela jer je \u010cavi\u0107 u me\u0111uvremenu bio premje\u0161ten, no imala je zna\u010daj razornog udarca. Usta\u0161e su tada za odmazdu strijeljale preko 100 ljudi. Nada Dimi\u0107 nastavila je djelovati na liniji Karlovac \u2013 Kordun, pri \u010demu je opet uhi\u0107ena. U zatvoru u Zagrebu nije usprkos mu\u010denjima ni\u0161ta otkrila, \u010dak niti potvrdila vlastito ime. Odvedena je 1942. u logor Stara Gradi\u0161ka gdje je ubijena s 19 godina. Drago Roksandi\u0107 je na kraju izlaganja zaklju\u010dio da su snaga volje, po\u017ertvovnost, artikuliranost i nesebi\u010dnost, osobine utjelovljene u Nadi Dimi\u0107, bile dio (revolucionarnog) mentaliteta koji danas vi\u0161e ne postoji.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Drugo izlaganje odr\u017eao je Gojko Mati\u0107, \u010dlan SABA RH i ro\u0111eni Divoseljanin, koji se prije svega zahvalio Dragi Roksandi\u0107u na ”slikovitom prikazu jednog heroja”. Mati\u0107 se u svom izlaganju vi\u0161e koncentrirao na izno\u0161enje prilika u Divoselu tijekom \u017eivota Nade Dimi\u0107 i njezine obitelji te osobnih iskustava pro\u017eivljenih za vrijeme rata. Izlaganje je zapo\u010deo evociranjem uspomena na obitelj Dimi\u0107. Nadina sestra Anka spasila mu je \u017eivot 5. kolovoza 1941. godine prilikom usta\u0161kog pokolja 907 Srba (i \u017eena i djece) u Divoselu, \u010citluku i Ornicama. Do 1941. godine radila je kao bolni\u010darka u Kozarcu, poslije toga postala je prvoborac i radila na zbrinjavanju ranjenika. Njihov brat Marko 14. srpnja stupio je u tek osnovani Divoselski partizanski odred. Veljko Dimi\u0107 bio je pak osobni pobo\u010dnik Josipa Broza Tita. Mati\u0107 je istakao svoje poznanstvo i sa Bosom Dimi\u0107-Smiljani\u0107, koja se tijekom rata brinula za ratnu siro\u010dad. Mati\u0107 je, prikazuju\u0107i obitelj Nade Dimi\u0107, istaknuo da je preko njezine bra\u0107e i sestara \u010duo kakva je osoba bila Nada. Nakon toga dao je osvrt na prilike i op\u0107e podatke o Divoselu. Selo je pred Drugi svjetski rat brojalo oko 3000 stanovnika u 283 ku\u0107e. Dana 7. studenog 1941. godine u selu je bila osnovana Prva pionirska \u010deta u Hrvatskoj, koju su \u010dinila djeca od 12 do 16 godina. Za prvog komandira \u010dete bio je postavljen tada \u010detrnaestogodi\u0161nji Gojko Mati\u0107 i to je ostao sve do zavr\u0161etka rata (usp. Gojko Mati\u0107, Ratnici od pu\u0161ke manji : kazivanje o prvoj oru\u017eanoj pionirskoj partizanskoj \u010deti iz Divosela<\/i>, Zagreb 2003). Selo je kraj rata do\u010dekalo s upola manje stanovni\u0161tva, bile su uni\u0161tene \u0161kola, Sokolski dom, crkva i ostalo. Me\u0111utim, selo je ubrzo bilo obnovljeno i sve do 1990. godine funkcioniralo kao vitalna seoska zajednica. Nositelja Partizanske spomenice 1941. iz Divosela bilo je 84, a na \u017ertve u ratu podsje\u0107alo je vi\u0161e spomenika, spomen-groblje i spomen-muzej s popisom \u017ertava fa\u0161izma iz sela. Dana 9. rujna 1993. godine sela Divoselo, \u010citluk, Kornice i Po\u010ditelj su tijekom akcije Meda\u010dki d\u017eep u potpunosti bila uni\u0161tena. Mati\u0107 je na kraju istaknuo da se nitko ne mo\u017ee sjetiti Nade Dimi\u0107 a da se pritom ne sjeti Divosela, zaklju\u010div\u0161i da je bila simbol borbe za bolje i pravednije dru\u0161tvo, u \u010demu se anga\u017eirala od rane mladosti, postav\u0161i \u010dlanicom SKOJ-a s 15 godina, a s 18 \u010dlanicom KPJ.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Nakon Gojka Mati\u0107a, rije\u010d je preuzela Sandra Prlenda, koja je napomenula kako \u0107e kroz svoje izlaganje poku\u0161ati interpretirati na koji se na\u010din mo\u017eemo sje\u0107ati Nade Dimi\u0107 danas, u promijenjenim dru\u0161tveno-politi\u010dkim uvjetima. Izrazila je \u017eelju za odre\u0111enim vra\u0107anjem uloge \u017eenama narodnim herojima kakvu su imale prije 1990. godine. S. Prlenda je interpretirala Nadu Dimi\u0107 iz rodne perspektive, odnosno s ciljem tuma\u010denja u kontekstu izbora koji su se u to vrijeme nudili djevojkama. U vrijeme kada jo\u0161 \u017eene nisu imale pravo glasa i u razdoblju iznimno politizirane mlade\u017ei, lijevi pokreti nudili su rodnu ravnopravnost. U Jugoslaviji je Narodnooslobodila\u010dkim pokretom bilo zahva\u0107eno dva milijuna \u017eena, od toga 100.000 borkinja, dok ih je 25.000 tijekom rata poginulo. Prlenda je istakla \u010dinjenicu da Nada Dimi\u0107 pripada generaciji \u017eena koje su iz sfere privatnosti ulazile u javnu sferu, najprije u svijetu rada, te ne\u0161to te\u017ee u politi\u010dkoj sferi. Unato\u010d tome, Nada nije pripadala generaciji pionirki <\/i>u povijesti \u017eena. Davno prije, unutar radni\u010dkog pokreta, ve\u0107 su bile aktivne Rosa Luxemburg i Klara Zetkin, a i Socijaldemokratska partija Hrvatske i Slavonije se zalagala za ravnopravnost \u017eena. Godine 1928. KPJ je imala oko 120 \u010dlanica, koje su \u010dinile 2% \u010dlanstva. U tom me\u0111uratnom razdoblju rastao je broj \u017eena zaposlenih u industriji, sudjelovale su u \u0161trajkovima, ali je njihova aktivnost bila ne\u0161to manja u sindikatima. U to vrijeme u Lici politi\u010dki pejza\u017e \u010dinili su frankovci, Hrvatska selja\u010dka stranka, sokolske organizacije, kri\u017earice, sindikati i Komunisti\u010dka partija Jugoslavije. S. Prlenda je istaknula da je Nadu Dimi\u0107 do\u0161la u doticaj s lijevim idejama u Zemunu, a tada su \u0161kole bile ”rasadnik” ideolo\u0161kih rasprava. Komunisti\u010dki pokret je 1930-ih obuhvatio i starije \u017eene, poput Kate Pejnovi\u0107 (ro\u0111ena 1899.), rodom iz Smiljana, sela u blizini Divosela. Kata je bila podrijetlom iz mnogobrojne selja\u010dke obitelji, zbog siroma\u0161tva nije nastavila \u0161kolovanje, a u Gospi\u0107u je do\u0161la u doticaj s komunistima. U ratu je izgubila supruga i sinove. Postala je prva politi\u010dka predstavnica u Hrvatskoj, djeluju\u0107i u radu ZAVNOH-a. Za narodnog heroja progla\u0161ena je 1968. godine. U usporedbi s Katom Pejnovi\u0107, promjene u povijesti \u017eena o\u010dituju se u ve\u0107oj mogu\u0107nosti \u0161kolovanja \u017eena u kasnijim razdobljima, primjerice u slu\u010daju Nade Dimi\u0107. Napredak emancipacije \u017eena koji je ostvaren u razdoblju  <\/span>djelovanja Nade Dimi\u0107, Prlenda je ilustrirala i usporedbom s primjerom Marije Juri\u0107 Zagorke. Zagorka je ro\u0111ena 1873. godine, prisilno je udana i s iznimnim naporom gradila svoju novinarsku karijeru u Obzoru<\/i>. S obzirom na njezin knji\u017eevni\u010dki rad, S. Prlenda istaknula je Zagorkinu dramu Evica Gup\u010deva<\/i>, u kojoj u pozadini obrade Selja\u010dke bune 1573. stoje i nemiri iz 1903. godine, posebno uloga \u017eena u tim doga\u0111anjima, kao npr. sudjelovanje Jagice Jug u zapre\u0161i\u0107kim demonstracijama 1903. godine (usp. Natka Badurina, \u201eKako je osobno postalo politi\u010dko u Zagorkinoj Evici Gup\u010devoj<\/i>\u201c, u: Nezakonite k\u0107eri Ilirije<\/i>, Zagreb 2009, str. 120-130). Prlenda je rezimirala svoje izlaganje \u010dinjenicom da je socijalisti\u010dka Jugoslavija sudjelovanje \u017eena u Narodnooslobodila\u010dkoj borbi ozakonila davanjem prava glasa \u017eenama. \u010cetrdeset godina borbe za emancipaciju \u017eene su zavr\u0161ile na posebno traumati\u010dan na\u010din \u2013 sudjelovanjem u ratu. Prlenda je istaknula primjer umjetnice Sanje Ivekovi\u0107, koja je u svojim radovima 1990-ih poku\u0161ala evocirati sje\u0107anje na \u017ertve \u017eena u NOB-u kako se one ne bi zaboravile. Na kraju je izrazila nadu da \u0107e danas, kada se iznova izo\u0161travaju klasne razlike, Nada Dimi\u0107 ponovno biti uzor nekim novim generacijama.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Zajedni\u010dko izlaganje, posve\u0107eno posljednjim danima Nade Dimi\u0107 u logoru Stara Gradi\u0161ka, odr\u017eale su Aneta Lali\u0107 i Marija Crnogorac. Nakon \u0161to je bila dopremljena u te\u0161kom zdravstvenom stanju u Staru Gradi\u0161ku, Nada Dimi\u0107 simulirala je potpuni psihofizi\u010dki slom, kako ne bi bila potvrgnuta ispitivanju i mu\u010denju od strane usta\u0161a. Kako nije otkrila niti potvrdila svoje ime, na njezinom je kartonu uz Nada Dimi\u0107 stajao upitnik. Za posljednje dane Nade Dimi\u0107 va\u017ena su svjedo\u010denja \u010dlanica KPJ Ivanke Klai\u0107, \u0110ordane Friedlender, Ljubice Jan\u010di\u0107-Bube, Ru\u017ee Ber\u0161en-Turkovi\u0107 i Vande Novosel, koje su u tom trenutku tako\u0111er bile u logoru i brinule se o njezinom ozdravljenju. Osim \u0161to su uzele Nadu na brigu, morale su \u010duvati njezin identitet u tajnosti pred ostalim logora\u0161icama, me\u0111u ostalim, zbog mogu\u0107nosti postojanja dou\u0161nika me\u0111u logora\u0161ima i jaza izme\u0111u u\u017eeg i \u0161ireg rukovodstva KPJ. Nada je s vremenom pokazala znakove oporavka, ali su njezine skrbnice to uspje\u0161no skrivale od usta\u0161a. Njezin oporavak utjecao je pozitivno na moral ostalih zato\u010denica, no ubrzo je oboljela od pjegavog tifusa. Nakon toga najvjerojatnije je zavr\u0161ila u zloglasnoj logorskoj bolnici, gdje je vjerojatno i ubijena. Vanda Novosel je na temelju poznanstva s Nadom Dimi\u0107 u svom svjedo\u010danstvu (prikazanom u dokumentarnom serijalu “Tito \u2013 posljednji svjedoci testamenta” Lordana Zafranovi\u0107a) istaknula kako je za nju iskustvo Nade Dimi\u0107 bilo va\u017eno jer ju je smatrala pravim herojem, osobom koja je pro\u0161la kroz najte\u017ee: borila se kao ilegalac u gradu, do\u017eivjela mu\u010denja i logor. Referentice su izlaganje zaklju\u010dile da je nemogu\u0107e baviti se \u017eivotom Nade Dimi\u0107 a pritom je ne predstaviti u odre\u0111enoj dozi romantizma.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Vjeran Pavlakovi\u0107 svoje izlaganje posvetio je kulturi sje\u0107anja vezanoj uz Nadu Dimi\u0107, odnosno spomenicima, kao i ulicama, \u0161kolama i tvornicama koje su nosile njezino ime. Tako je na po\u010detku postavio pitanje: \u0161to je ostalo od svega toga?<\/i> Istaknuo je da bi se ono \u0161to se dogodilo s Nadom Dimi\u0107 moglo prije svrstati u kulturu amnezije nego kulturu sje\u0107anja. Sje\u0107anje na nju podijeljeno je na razine koje su tvorile njezin identitet kao komunistkinje, partizanke i srpkinje. Pavlakovi\u0107 je predstavljanje mjesta sje\u0107anja vezanih uz Nadu Dimi\u0107 zapo\u010deo sa Siskom, gdje se bila priklju\u010dila Prvom sisa\u010dkom partizanskom odredu. Na spomeniku Sisa\u010dkom odredu u Brezovici nema vi\u0161e imena, pa tako ni imena Nade Dimi\u0107. Nekad je u parku u Aleji narodnih heroja u Sisku, me\u0111u ostalima, stajala i njezina bron\u010dana bista (postavljena 1980.), no sve su biste 1990-ih uklonjene. Nadalje, sisa\u010dki vrti\u0107 nosio je ime Nade Dimi\u0107, a danas se zove ”Ciciban”. Spomenik Ustanku, kipara Frane Kr\u0161ini\u0107a, kolokvijalno je bio poznat pod imenom ”Nada Dimi\u0107”. Spomenik se i danas nalazi na istom mjestu, ali se park danas zove Park dr. Franje Tu\u0111mana. U Zemunu, mjestu njezinog srednjo\u0161kolskog \u0161kolovanja, Ekonomska \u0161kola i danas nosi ime ”Nada Dimi\u0107”. Ulice s njezinim imenom danas postoje, me\u0111u ostalim, u Zemunu, Subotici, Zrenjaninu, Smederevu i Pore\u010du. U Karlovcu, mjestu gdje je djelovala tijekom rata, postojala je njezina bista u parku narodnih heroja, ali je 1990-ih nestala. Njezino rodno Divoselo razoreno je tijekom akcije Meda\u010dki d\u017eep 1993. godine, a do 2009. nekada\u0161nji centar sela potpuno je obrastao gustim raslinjem. Jedna od rijetkih uo\u010dljivih gra\u0111evina su ostaci nekada\u0161njeg spomen-muzeja u centru sela. U krugu nekada\u0161njeg logora Stara Gradi\u0161ka, mjesta pogibije Nade Dimi\u0107, ne postoji spomenik ni spomen-plo\u010da vezana uz njezinu ili smrt ostalih logora\u0161a. U Zagrebu je nekada\u0161nja tvornica tekstila ”Nada Dimi\u0107” \u2013 osnovana neposredno pred Prvi svjetski rat i preimenovana nakon Drugog svjetskog rata \u2013 nakon \u0161to se po\u010detkom 1990-ih broj radnica drasti\u010dno smanjio, do kraja istog desetlje\u0107a i prestala s radom. Tvornica je, ina\u010de kulturni spomenik industrijske ba\u0161tine, osim afera oko zemlji\u0161ta koje su je pratile, bila predmet umjetni\u010dke intervencije Sanje Ivekovi\u0107 u sklopu sje\u0107anja na partizanke. Pavlakovi\u0107 je zaklju\u010dio kako su spomen-plo\u010de potrebne, ali da isto tako trebamo i druge akcije vezane uz kulturu sje\u0107anja.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Posljednje izlaganje odr\u017eala je Jasna Jak\u0161i\u0107, posve\u0107eno umjetnici Sanji Ivekovi\u0107, koja se tijekom 1990-ih bavila tematikom narodnih heroina. Govorila je o radu \u201eNada Dimi\u0107 File\u201c (1998\/2000), koji je uklju\u010divao postavljanje neonskog osvjetljenja uz naziv tvornice ”Nada Dimi\u0107”. Drugi rad S. Ivekovi\u0107, koji je jo\u0161 jednom na subverzivan na\u010din \u017eelio potaknuti interes javnosti za narodne heroine, \u010dini niz radova pod nazivom \u201eGen XX\u201c (1997-2001), objavljen u Arkzinu<\/i> i drugim \u010dasopisima. Sastojao se od fotografija suvremenih \u017eenskih fotomodela, uz koje su se me\u0111utim nalazila imena i biografije narodnih heroina iz Hrvatske: Anke Butorac, Nade Dimi\u0107, Dragice Kon\u010dar, Ljubice Gerovac i sestara Bakovi\u0107. Uz njih je, kao iznimka, uvr\u0161tena i autenti\u010dna fotografija umjetni\u010dine majke Nere \u0160afari\u0107, koja je pre\u017eivjela Auschwitz. Jasna Jak\u0161i\u0107 je istaknula kako je Sanja Ivekovi\u0107 na ovaj na\u010din \u2013 u vremenu kolektivne amnezije \u017eena narodnih heroja i potaknuta saznanjem da njezina k\u0107er nije znala tko je Nada Dimi\u0107 \u2013 upu\u0107ivala na vra\u0107anje sje\u0107anja na narodne heroine i sve ostale \u017eene sudionice NOB-a.<\/span><\/p>\n

            <\/span>Zavr\u0161nu rije\u010d uzeo je Drago Roksandi\u0107 istaknuv\u0161i da nije pro\u0161lo ni dva mjeseca otkako je predlo\u017eio odr\u017eavanje komemoracije obilje\u017eavanja smrti Nade Dimi\u0107, u \u010dijoj je organizaciji sudjelovao niz institucija i osoba. Napomenuo je i da mu je Nata\u0161a Jovi\u010di\u0107, voditeljica Spomen podru\u010dja Jasenovac, istakla da je ovo bila prva individualna komemoracija koja se odr\u017eala u Jasenovcu. Program je zavr\u0161io polaganjem vijenaca kod spomenika Kameni cvijet i prigodnim govorom Ratka Mari\u010di\u0107a, predsjednika SABA RH, i Rade Bori\u0107 iz Centra za \u017eenske studije.<\/span><\/p>\n

 <\/span><\/p>\n

Goran Korov<\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2020","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":2020,"position":0},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52749,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52749","url_meta":{"origin":2020,"position":1},"title":"Okrugli stol “Rast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na okrugli stol \u201eRast mo\u0107i, kalupljenje dru\u0161tva: administrativna rije\u010d i stasanje teritorijalne dr\u017eave u kasnom srednjem vijeku\u201d, koji \u0107e se odr\u017eati u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 17 sati. U raspravi \u0107e sudjelovati Zdenka\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-04-OS-Rast-moci.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":2020,"position":2},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2020,"position":3},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52520,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52520","url_meta":{"origin":2020,"position":4},"title":"Predstavljanje knjige “Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo vas na predstavljanje knjige \"Socialist Economics in Yugoslavia: A Critical History\", autora Mislava \u00a0\u017ditka i Marka Grde\u0161i\u0107a (Routledge, 2026). Na predstavljanju \u0107e govoriti Branko Milanovi\u0107 (CUNY), Milica Uvali\u0107 (EUI), Zdravko Petak (FPZG) te autori.\u00a0 Predstavljanje \u0107e se odr\u017eati u srijedu 22. travnja u 16:00 sati na Fakultetu politi\u010dkih znanosti\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poziv-na-predstavljanje.png?fit=800%2C652&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52439,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52439","url_meta":{"origin":2020,"position":5},"title":"Tribina “Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"16. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U \u010detvrtak, 16. travnja 2026. u 17 sati u Knji\u017enici i \u010ditaonici Bogdana Ogrizovi\u0107a u Zagrebu odr\u017eat \u0107e se tribina pod nazivom Ahmi\u0107i 33 godine kasnije: Ne u na\u0161e ime. Na tribini \u0107e govoriti Ivica \u0110iki\u0107, novinar, Mubera Masli\u0107 \u2013 \u017ddralovi\u0107, aktivistikinja, prevoditeljica za arapski, Domagoj Fuk, student politologije, \u010dlan\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Zagreb_2026.jpeg?fit=1200%2C900&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2020"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2020\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}