Hrvatsko-\u010de\u0161ko dru\u0161tvo organiziralo je u utorak, 7. travnja 2020. predavanje o povijesti \u010ceha u Zagrebu od biskupa Duha do danas koje je odr\u017eao predsjednik tog dru\u0161tva, povjesni\u010dar i bohemist Marijan Lipovac. Predavanje je dostupno putem YouTube kanala.<\/p>\n
<\/p>\n
Zbog nemogu\u0107nosti odr\u017eavanja svih javnih doga\u0111anja zbog pandemije koronavirusa, predavanje je odr\u017eano preko Youtube kanala Hrvatsko-\u010de\u0161kog dru\u0161tva, a povod je bio razorni potres u Zagrebu 22. o\u017eujka koji je, kako je kazao Lipovac, Zagrep\u010dane potaknuo da se osvrnu i na pro\u0161lost.<\/p>\n
<\/p>\n
“Zagreb je pun \u010de\u0161kih tragova, odnosno tragova koje su ostavile osobe doseljene iz \u010ce\u0161ke ili \u010de\u0161kog porijekla od samog po\u010detka povijesti grada pa do danas”, rekao je.<\/p>\n
<\/p>\n
Istaknuo je kako \u010cesi nikad nisu u Zagrebu bili mnogobrojni, ali kao i kod nekih drugih manjina, poput \u017didova, njihov je zna\u010daj u dru\u0161tvenom \u017eivotu daleko prema\u0161ivao brojnost.<\/p>\n
<\/p>\n
\u010cesi su u Zagrebu u mnogim podru\u010djima imali pionirsku ulogu, rekao je i dodao kako, uz prvog zagreba\u010dkog biskupa Duha, trag rane prisutnosti \u010ceha na podru\u010dju Zagreba vodi u selo \u010cehi koje se prvi put spominje 1217.<\/p>\n
<\/p>\n
Podsjetio je i na i procvat hrvatsko-\u010de\u0161kih odnosa u doba vladavine \u010ceha \u017digmunda Luksembur\u0161kog od 1387. do 1437. “U to je vrijeme zagreba\u010dki biskup nekoliko godina bio \u010ceh Ivan Smilo, a nastao je i ju\u017eni portal crkve svetog Marka koji se pripisuje u\u010denicima pra\u0161kog graditelja Petra Parlera”, napomenuo je i dodao kako su \u010cesi po\u010detkom 17. stolje\u0107a djelovali na isusova\u010dkog gimnaziji u Zagrebu.<\/p>\n
<\/p>\n
\u010ceh Antun Jandera izdavao je 1771. je prve hrvatske novine Ephemerides Zagrabienses, \u010dime po\u010dinje, naglasio je, povijest hrvatskog novinstva.<\/p>\n
<\/p>\n
Vidljive tragove su potkraj 18. stolje\u0107a i po\u010detkom 19. stolje\u0107a u Zagrebu ostavili \u010de\u0161ki graditelji Ivan Either koji je sagradio Banske dvore te Barto Felbinger, autor brojnih zgrada na Gornjem gradu, napomenuo je Lipovac i dodao kako su u doba Hrvatskog narodnog preporoda va\u017enu ulogu igrali i \u010cesi Josef Schweigert, Ivan Havli\u010dek i Josip Praus.<\/p>\n
<\/p>\n
Josef V\u00e1clav Fri\u010d urednik Agramer Zeitunga, a V\u00edt\u011bzslav Durch\u00e1nek osmislio izgled Botani\u010dkog vrta<\/p>\n
<\/p>\n
Istaknuo je i kako je\u00a0 od 1850. do 1859. hrvatska banica bila moravska grofica Sofija Stockau, supruga bana Josipa Jela\u010di\u0107a.<\/p>\n
<\/p>\n
Broj \u010ceha od 1851. do 1900. porastao sa 129 na 955, rekao je i dodao kako se tada \u010de\u0161ki doseljenici po\u010dinju organizirati pa 1874. osnivaju \u010ce\u0161ku besedu Zagreb – najstariju manjinsku udruga u Zagrebu i Hrvatskoj. Osnovao ju je \u010de\u0161ki knji\u017eevnik, novinar i revolucionar Josef V\u00e1clav Fri\u010d koji je u Zagrebu djelovao kao urednik novina Agramer Zeitung.<\/p>\n
<\/p>\n
\u010ce\u0161kog porijekla, naglasio je, bio je i prvi profesor minerologije i geologije \u0110uro Pilar, otac poznatog geopoliti\u010dara Ive Pilara.<\/p>\n
<\/p>\n
U podru\u010dju znanosti nezaobilazno ime je Petrinjca \u010de\u0161kog porijekla Otona Ku\u010dere, osniva\u010da Zvjezdarnice i najve\u0107eg popularizatora znanosti u Hrvatskoj.<\/p>\n
<\/p>\n
Radi kona\u010dnog oblikovanja Maksimira na poziv biskupa Jurja Haulika iz Moravske je do\u0161ao Franjo Serafin K\u00f6rbler i postao biskupski nadvrtlar, rekao je i podsjetio kako je \u010ceh V\u00edt\u011bzslav Durch\u00e1nek s Antunom Heinzom osmislio izgled Botani\u010dkog vrta.<\/p>\n
<\/p>\n
Kao najve\u0107e ime hrvatske glazbe druge polovice 19. stolje\u0107a naveo je Ivana Zajca, po ocu \u010ceh, osniva\u010da zagreba\u010dke opere i autora vi\u0161e od 1200 djela, od kojih je 19 opera i 26 opereta.<\/p>\n
<\/p>\n
Kraljica zagreba\u010dkih pozornica Marija Ru\u017ei\u010dka Strozzi<\/p>\n
<\/p>\n
Gotovo 70 godina kraljica zagreba\u010dkih kazali\u0161nih pozornica bila je \u010cehinja Marija Ru\u017ei\u010dka Strozzi koja je odigrala oko 600 uloga, rekao je i dodao kako je njezin unuk bio skladatelj Boris Papandopulo.<\/p>\n
<\/p>\n
Me\u0111u najsvestranije zagreba\u010dke kazali\u0161ne umjetnike \u010de\u0161ke narodnosti ubrojio je Arno\u0161ta Grunda, jednoga od pionira hrvatskog filma jer je bio scenarist prvog igranog filma Brcko u Zagrebu iz 1917.<\/p>\n
<\/p>\n
Lipovac je ocijenio kako su hrvatsku kulturu trajno obilje\u017eili i knji\u017eevnici \u010de\u0161kog porijekla, me\u0111u kojima prednja\u010di August \u0160enoa, veliki zaljubljenik u Zagreb i njegovu pro\u0161lost, dok se socijalnom problematikom pozabavio Vjenceslav Novak, a psiholo\u0161kom analizom dekadentnih intelektualaca Milutin Cihlar Nehajev.<\/p>\n
<\/p>\n
Jagoda Truhelka je pak bila za\u010detnica knji\u017eevnosti za djecu, ali i prva knji\u017eevnica koja je na moderan na\u010din oslikavala \u017eenske likove, bez uobi\u010dajenih stereotipa, napomenuo je Lipovac.<\/p>\n
<\/p>\n
Ocijenio je i kako nakon raspada Austro-Ugarske vi\u0161estoljetne veze dvaju naroda nisu mogle biti prekinute preko no\u0107i pa je u to vrijeme neformalna prva dama Hrvatske bila \u010cehinja, Marija Radi\u0107, ro\u0111ena Dvo\u0159\u00e1kov\u00e1.<\/p>\n
<\/p>\n
Podsjetio je i na mnogobrojne druge zaslu\u017enike \u010de\u0161koga podrijetla u hrvatskoj kulture i dru\u0161tvenom \u017eivotu te dodao kako se nakon 1945. broj \u010ceha u Zagrebu po\u010dinje konstantno smanjivati.<\/p>\n
<\/p>\n
U Zagrebu 1991. 1175 \u010ceha<\/p>\n
<\/p>\n
“U Zagrebu je 1961. \u017eivjelo 1593 \u010ceha, 1971. njih 1315, a 1991. \u010cesima se izjasnilo 1175 Zagrep\u010dana”, rekao je i dodao kako se uglavnom radi o doseljenicima s daruvarskog podru\u010dja.<\/p>\n
<\/p>\n
Jedan od njih, Josip Sala\u010d, istaknuo je, uspio je 1970. postati pomo\u0107ni zagreba\u010dki biskup.<\/p>\n
<\/p>\n
U kulturnom \u017eivotu istaknuli su se likovni umjetnici Vanja Radau\u0161, \u017delimir Jane\u0161, Zlatko Bourek i Marta Sve\u010dnjak, glazbenici Milo Cipra, Josip Klima, Franjo Paulik, Miljenko Prohaska, Stjepan Mihaljinec, Imakulata Malinka, svi \u010de\u0161kog porijekla, rekao je.<\/p>\n
<\/p>\n
Po ocu \u010ceh bio je Branko Sou\u010dek koji je 1957. konstruirao prvo hrvatsko ra\u010dunalo.<\/p>\n
<\/p>\n
Od zapovjednika u Domovinskom ratu \u010de\u0161ko porijeklo imao je general Zvonimir \u010cervenko, istaknuo je Lipovac.<\/p>\n
<\/p>\n
Predavanje se mo\u017ee pogledati na linku: https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=hdIC-PseHjk<\/a><\/p>\n <\/p>\n