{"id":2016,"date":"2017-02-22T23:00:05","date_gmt":"2017-02-22T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2016"},"modified":"2017-02-26T19:24:03","modified_gmt":"2017-02-26T19:24:03","slug":"diana-simurina-soufek-prikaz-hrvatski-iseljenicki-zbornik-2017","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2016","title":{"rendered":"Diana \u0160imurina \u0160oufek – Prikaz – Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik 2017."},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/span><\/i><\/span><\/p>\n

Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik<\/span><\/i> 2017, ur. Vesna Kukavica, Hrvatska matica iseljenika, Zagreb 2017, 452 str.\u00a0 <\/span><\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

Uloga \u017eene u iseljeni\u0161tvu i egzodus mladih <\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\n

\n

U \u017eari\u0161tu interesa ve\u0107ine autora ovogodi\u0161njega sveska Hrvatskog iseljeni\u010dkog zbornika, uz egzodus mladih iz Hrvatske, su iseljenice na vremenskoj okomici od 17. stolje\u0107a do suvremene mobilnosti<\/span><\/span><\/i><\/p>\n

\n

\u00a0\u00a0 <\/span><\/span><\/span><\/p>\n

S<\/span><\/b>vaki 35. stanovnik Zemlje me\u0111unarodni je migrant. I to nije jedina zanimljivost… Moderne su migracije u Hrvatskom iseljeni\u010dkom zborniku<\/i>, \u010diji je nakladnik Hrvatska matica iseljenika, prepoznate kao izazovna ekonomska i kulturna kategorija, a serijska je publikacija dosegla 26 tisu\u0107a stranica. Godi\u0161njak Hrvatske matice iseljenika, prema rije\u010dima ravnateljice Mirjane Ana-Marije Piskuli\u0107, obiluje svje\u017eim autorskim vi\u0111enjima istaknutih doma\u0107ih i stranih publicista. U osam tematskih cjelina Zbornika \u2013 Znaci vremena, Kroatisti\u010dki obzori, Ba\u0161tina, Mostovi, Povjesnica, Duhovnost, Znanost <\/i>te Nove knjige<\/i> \u2013 \u010ditateljima se podastiru 32 autorska priloga koji povezuju dvadesetak zemalja svijeta. Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik punih 18 godina ure\u0111uje Vesna Kukavica, a popularnost i informativnost ve\u0107 tradicionalnih trojezi\u010dnih hrvatsko-englesko-\u0161panjolskih sa\u017eetaka objavljenih zborni\u010dkih tekstova, osobito izvan domovine, bez sumnje dobiva nove poklonike. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Gra\u0111a ovogodi\u0161njeg sveska raspore\u0111ena je na 450 stranica, ilustrirana sa 65 autenti\u010dnih fotografija uz desetak preglednih statisti\u010dkih prikaza. U \u017eari\u0161tu interesa ve\u0107ine autora ovogodi\u0161njega sveska Mati\u010dina ljetopisa su iseljenice, afirmirane u raznim podru\u010djima ljudske djelatnosti, od umjetnica i znanstvenica do poduzetnica, odva\u017ene djevojke i sna\u017ene majke. S jedne strane Lijepa Na\u0161a hvali se heroinama, dok s druge strane nerijetko ba\u0161 \u017eene izla\u017ee gor\u010dim dionicama suvremenoga obiteljskog \u017eivota diljem planeta \u2013 od Aljaske do Ognjene Zemlje, od Australije i Novoga Zelanda do bli\u017eih europskih pe\u010dalbarskih odredi\u0161ta.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Uloga \u017eene u iseljeni\u0161tvu do danas je ostala na margini interesa sve brojnijih istra\u017eiva\u010da hrvatske dijaspore, istaknula je urednica u predgovoru. Sadr\u017eajno, ovogodi\u0161nji Zbornik nastoji to promijeniti. Upu\u0107uju na to napisi etnologinje Marijete Rajkovi\u0107-Ivete, diplomatkinje i spisateljice Tuge Tarle, znanstvenice Marine Peri\u0107-Kaselj, knji\u017eevnice Marije Peaki\u0107-Mikuljan, a neizravno i drugi autori.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Vidljivost Hrvatske na europskom prostoru <\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Prvo poglavlje, Znaci vremena<\/i>, po\u010dinje esejem \u201eVidljivost Hrvatske na europskome prostoru\u201c pravnika i politologa mr. sc. Jure Vuji\u0107a, povratnika iz Francuske, s diplomom Sveu\u010dili\u0161ta u Parizu. \u00a0<\/span>Slijedi studija komunikologa Bo\u017ee Skoke \u201eInovacije i ljudski potencijali Lijepe Na\u0161e\u201c te intervju sa Zagrep\u010dankom Ninom Zelenikom iz Toronta o egzodusu mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske, koji je vodio Mati\u010din stalni suradnik iz Kanade Dubravko Bara\u010d. Publicistkinja Tuga Tarle pi\u0161e o ulozi \u017eene u hrvatskim iseljeni\u010dkim zajednicama – izdvajaju\u0107i klju\u010dne figure pojedinih domicilnih odredi\u0161ta hrvatskih migrantica od Slova\u010dke do \u010cilea i Australije, a novinarka Naida \u0160ehovi\u0107 \u010ditateljstvo informira o aktivnostima i programima HMI-ja u tekstu \u201eMati\u010dina programska riznica\u201c.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Ovogodi\u0161nji Kroatisti\u010dki obzori<\/i> donose tekst dopisnoga \u010dlana HAZU s kanadskom adresom prof. dr. sc. Vinka Grubi\u0161i\u0107a \u201eHrvatski jezik u anglofonome svijetu\u201c, kao i zapa\u017eanja vode\u0107eg hrvatskog filologa iz Austrije, akademika Nikole Ben\u010di\u0107a o sjajnoj knjizi mlade znanstvenice Katarine Tyran pod naslovom \u201eIdentiteti gradi\u0161\u0107anskih Hrvata\u201c. Od 2007. znanstvena je suradnica na Humboltovom sveu\u010dili\u0161tu u Berlinu, gdje je lani obranila doktorat ocjenom summa cum laude<\/i>! Odli\u010dan je prilog i onaj dr. sc. Stjepana Bla\u017eetina koji opisuje \u201eSvijet knjige u Hrvata iz Ma\u0111arske\u201c. Tihomir Nui\u0107 iznosi zapa\u017eanja o hrvatskoj nastavi u \u0160vicarskoj, koju trenuta\u010dno poha\u0111a oko 900 u\u010denika, a podu\u010dava ih 14 u\u010ditelja. Zanimljivo, kao autenti\u010dni sudionik autor nam podastire i neke migrantske tjeskobe prije uspostave neovisnosti RH, koje su u toj zemlji pro\u017eivjeli \u0161kolarci na\u0161ih korijena i njihovi roditelji kada su se prije to\u010dno \u010detiri i pol desetlje\u0107a u Badenu izborili za pou\u010davanje vlastite djece na materinskome, hrvatskom jeziku davne 1973. godine. \u00a0<\/span>Aktualna ravnateljica Zavoda za migracije Marina Peri\u0107-Kaselj pi\u0161e o iseljeni\u010dkoj knji\u017eevnosti \u010dileanskih Hrvata kao istra\u017eiva\u010dkom izazovu, daju\u0107i jedinstveni sociokulturni profil najstarije hrvatske iseljeni\u010dke zajednice Ju\u017ene Amerike Punta Arenasa i rekonstruiraju\u0107i \u0161aroliku galeriju likova iz fascinantne proze \u010dileanskih Dalmatinaca.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Od bijelih udovica do samostalnih migrantica<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Poglavlje Mostovi <\/i>donosi izvorni znanstveni rad Marijete Rajkovi\u0107-Ivete \u201e\u017denski aspekt iseljeni\u0161tva: od bijele udovice do samostalne migrantice\u201c. Njezina studija nastala je na osnovi etnografskih istra\u017eivanja provedenih od 2005. do 2015. u planinskim selima Velebita i Like sa stoljetnom tradicijom odselidbe u Ameriku. Zbog krize u RH, a sukladno feminizaciji radne snage i cjelokupnih migracija na prostoru Europske unije nakon 1990-ih nezaposlene \u017eene iz ovih obitelji u srednjoj \u017eivotnoj dobi sezonski napu\u0161taju svoj dom te povremeno odlaze raditi, prete\u017eito u Austriju i Njema\u010dku. Te suvremene migrantice, zapa\u017ea istra\u017eiva\u010dica, unuke su transkontinentalnih migranata i k\u0107eri prvih gastarbajtera – \u010diji supruzi sada ostaju kod ku\u0107e, preuzev\u0161i ustaljene \u017eenske uloge u na\u0161im ku\u0107anstvima. Hrvatskim emigranticama u Australiji bavi se mlada znanstvenica Marija Rotim, koja se usredoto\u010dila na opise 12 autenti\u010dnih sudbinskih pri\u010da. Usto, Rotimova se studiozno usmjerila na dragulje iz filmoteke hrvatskog dokumentarnog emigrantskog opusa Krste Papi\u0107a. Dubravko Bara\u010d u razgovoru s glazbenikom i pedagogom Edwardom J. Mavrincem otkriva bogatu i raznovrsnu karijeru pripadnika hrvatskog nara\u0161taja ro\u0111enog u Kanadi. Odlikovao ga je guverner Kanade prigodom 125. obljetnice Kanadske konfederacije za iznimni doprinos Kanadi, a nedavno mu je i Kanadsko-hrvatska gospodarska komora dodijelila priznanje za postignu\u0107a – Community Achievement Award<\/i>.\u00a0\u00a0 <\/span>Slijedi sjajna ispovijest skladatelja i filantropa, Slatin\u010dana Milka Kelemena s polustoljetnim iskustvom \u017eivota u Njema\u010dkoj akademskoj zajednici. Marija Val\u010di\u0107 napisala je hommage vrsnom hrvatsko-\u0161panjolskom slikaru Petru Maruni (1938. \u2013 2016.) koji je svojedobno ilustrirao i pojedina izdanja Knji\u017enice Hrvatske revije<\/i>, kao i naslovnicu istoimenoga kultnoga iseljeni\u010dkog \u010dasopisa urednika Vinka Nikoli\u0107a. Povratni\u010dka iskustva Me\u0111imuraca u Zborniku je opisala Rebeka Mesari\u0107-\u017dab\u010di\u0107. U Me\u0111imurju je danas nada u povratni\u0161tvo vrlo poticajna. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Izazovi ratnih kataklizmi <\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Tematska cjelina Povjesnica <\/i>donosi priloge Marine Peri\u0107-Kaselj \u201eDomovinski rat i dijaspora: koncept domovine i identiteti hrvatskih iseljenika\u201c te Waltera F. Lalicha, istra\u017eiva\u010da s Hrvatskih studija Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyju, \u201eHrvati u obrani Australije u Drugome svjetskom ratu\u201c. Zna\u010dajni broj hrvatskih doseljenika odazvao se pozivu za obranu nove domovine i rodne zemlje vlastite im djece u sudbonosnome trenutku povijesti \u010dovje\u010danstva. Me\u0111u ratnicima na\u0161ih korijena u bitkama na Pacifiku izdvajamo Thomasa L. Starcevicha, dobitnika Viktorijina kri\u017ea za hrabrost. U dru\u0161tvenom ozra\u010dju britanske Bijele Australije<\/i> sudioni\u0161tvo doseljenika u obrambenome ratu ishodi\u0161na je to\u010dka njihove kasnije dru\u0161tvene afirmacije te razvitka osje\u0107aja pripadnosti domicilnoj sredini. Zavr\u0161etak rata zna\u010dio je i po\u010detak nove diobe njihovih sudbina. Uz arhivske izvore prve vrste, istra\u017eiva\u010d Lalich navodi i monografiju Mery Stenning – koja je popisala 330 njihovih potomaka u onda\u0161njim australskim postrojbama. Analizirani su i memoari sudionika poput Luke Markovi\u0107a, Bartula Srhoya, Mate Alacha i Micka Ilicha. Tu je i dojmljiva vinjeta o kri\u017eanju putova na\u0161ijenaca iz Dubrova\u010dkoga primorja s domicilnim indijanskim stanovni\u0161tvom Sjeverne Karoline jo\u0161 iz doba otkri\u0107a Novoga svijeta znanstvenika, knji\u017eevnika i franjevca iz \u0160vicarske \u0160imuna \u0160ite \u0106ori\u0107a \u201eTragovima Croatan Indijanaca\u201c. Briljantan je to \u0106ori\u0107ev putopis iz neobjavljene zbirke \u201eMoje ameri\u010dke godine\u201c (1982.). \u00a0<\/span>O vizionaru moderne Hrvatske, Ivanu Kukuljevi\u0107u Sakcinskom (1816. \u2013 1889.) pi\u0161e Marijan Lipovac, a Danijel Laba\u0161 o Luki Brajnovi\u0107u (1919. \u2013 2001.), novinaru i profesoru svjetske knji\u017eevnosti i novinarske deontologije na Sveu\u010dili\u0161tu Navarra u Pamploni.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Duhovnost <\/span><\/i>donosi tekst Stana Granica o filozofu i sve\u0107eniku dr. sc. Serafinu Iliji Ze\u010devi\u0107u (1911. \u2013 1972.), istaknutoj osobi hrvatske zajednice u Kanadi. Bio je jedan od 398 hrvatskih katoli\u010dkih sve\u0107enika, kako procjenjuju historiografi, \u00a0<\/span>koji su \u017eivjeli izvan domovine u egzilu krajem 60-ih. Ta grupa katoli\u010dkih sve\u0107enika uglavnom je pripadala velikom iseljeni\u010dkom valu koji se kretao prema zapadnim zemljama nakon uspostave komunisti\u010dkoga re\u017eima u njihovim domovinama RH i BiH.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u017denska reprezentacija u umjetnosti i znanosti <\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Zbornikovo poglavlje Ba\u0161tina<\/i> donosi prilog renomiranog filologa Ivana Kosi\u0107a \u201eNaslje\u0111e Zrinskih u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj Knji\u017enici u Zagrebu\u201c, a povod mu je izlo\u017ebom obilje\u017eena 450. obljetnica Sigetske bitke u Hrvatskoj i Ma\u0111arskoj. Esejisti\u010dki obra\u0111uju\u0107i \u017eivot \u010detrnaest \u017eenskih likova, spisateljica Nevenka Neki\u0107 svojom je knjigom, o \u010demu u tekstu \u201eHeroine\u201c<\/i> u HIZ-u pi\u0161e knji\u017eevnica Marija Peaki\u0107-Mikuljan, zahvatila razdoblje od tisu\u0107u godina. Izdvojene su figure kao \u0161to su: kraljica Jelena, \u010cika i Vekenega, Katarina Kosa\u010da, Beatrica Frankopan, Cvijeta Zuzori\u0107, Mila Gojsali\u0107, Katarina Zrinska, Jelena Zrinska, Anica Bo\u0161kovi\u0107, Diva Grabov\u010deva, Dragojla Jarnevi\u0107, Slava Ra\u0161kaj, Dora Peja\u010devi\u0107 i Ivana Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107. Kolokvijalno re\u010deno, knji\u017eevnica Nevenka Neki\u0107 donosi \u017eensku reprezentaciju na\u0161ega povijesnog usuda, na\u0161e \u010dasti i vlasti, vjere, hrabrosti, plemenitosti, darovitosti, \u017ertve i odanosti obitelji i domovini u dobru i u zlu. Znakovito, knjiga je tiskana u vlastitoj nakladi.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Prilog \u201ePet desetlje\u0107a kulturne federacije ameri\u010dkih Hrvata\u201c, Vesne Kukavice i Ivana \u010cizmi\u0107a, bavi se etnokulturnim razvitkom dijasporskih zajednica na sjevernoameri\u010dkome kontinentu. Suvremenim sredi\u0161tima hrvatske kulture u Americi mogu se smatrati Pittsburgh, Cleveland, Chicago, Los Angeles i Toronto u Kanadi.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

U poglavlju Znanost<\/i>, stalna suradnica HIZ-a Tanja Rude\u017e u tekstu \u201e\u010carobni svijet nanoznanosti\u201c pi\u0161e o Aleksandri Radenovi\u0107, izvanrednoj profesorici na presti\u017enoj \u0161vicarskoj Ecole Polytechnique Federale de Lausanne (EPFL). U jesen 2010. Aleksandra je postala prva hrvatska znanstvenica koja je dobila presti\u017eni grant <\/i>koji Europski istra\u017eiva\u010dki savjet (ERC) dodjeljuje najboljim znanstvenicima na po\u010detku samostalne karijere. Ro\u0111ena Zagrep\u010danka osvojila je dva milijuna eura za projekt iz nanotehnologije. Karijera joj je stalno u usponu pa se mo\u017ee pohvaliti sa 63 rada citirana 5.898 puta te s pet registriranih patenata. Vrativ\u0161i se iz SAD-a u Europu, Aleksandra sa suprugom, tako\u0111er znanstvenikom, nalazi\u00a0\u00a0 <\/span>poticajno okru\u017eje na EPFL-u pa ondje danas oboje razvijaju samostalne karijere – posve\u0107uju\u0107i se uz to i svojoj djeci. S druge\u00a0 <\/span>strane planete pozornost autorice Rude\u017e privukle su \u201eTajne Zemljine jezgre\u201c koje otkriva Bjelovarc Hrvoje Tkal\u010di\u0107, ovogodi\u0161nji laureat australske nagrade Research Achievement Excellence Award<\/i>. Tkal\u010di\u0107 se, nakon studija na PMF-u Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, s kojim i danas sura\u0111uje, usavr\u0161avao u Americi u Berkeleyju na University of California. Od sije\u010dnja 2007. fantasti\u010dne znanstvene rezultate posti\u017ee\u00a0 <\/span>u Canberri.\u00a0 <\/span>Trenuta\u010dno ima vi\u0161e od 60 radova s podru\u010dja seizmologije i matemati\u010dke geofizike u uglednim znanstvenim \u010dasopisima izdava\u010dke grupe Nature<\/i>. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

U HIZ-ovu poglavlju Nove knjige<\/i> autori \u010ditateljima predstavljaju hrvatska divot izdanja. Arhivistica Rajka Bu\u0107in opisuje iseljeni\u010dki Vodi\u010d kroz fondove i zbirke Hrvatskoga dr\u017eavnoga arhiva<\/i>, koji opse\u017ee 812 stranica. To novo obavijesno pomagalo daje pregled gradiva o dijaspori koje obuhva\u0107a razdoblje od 17. st. do dana\u0161njih dana. Fondovi i zbirke obuhva\u0107eni Vodi\u010dem podijeljeni su prema strukturi postavljenoj u Pregledu arhivskih fondova i zbirki RH<\/i>, a razvrstani kronolo\u0161ki. Najve\u0107im dijelom obuhva\u0107eni su fondovi javne uprave, a zatim dolaze dru\u0161tva, politi\u010dke stranke i kulturne ustanove te ostali institucionalni fondovi. Zastupljeno je tako\u0111er 13 osoba s pojedina\u010dnim fondovima i 3 obitelji. Ukupno su obra\u0111ena 164 fonda i zbirke uz opis odgovaraju\u0107ega knji\u017enog fonda. Stvaratelji gradiva izlo\u017eenoga u Vodi\u010du <\/i>bavili su se propisima vezanima uz iseljavanje, izdavanjem putovnica, statistikom, sigurnosnim nadzorom i privatno-pravnom za\u0161titom iseljenika, organizacijom dru\u0161tvenoga i kulturnoga \u017eivota selilaca, odr\u017eavanjem veza s mati\u010dnom domovinom i njegovanjem nacionalnoga identiteta.\u00a0 <\/span>Tematski Vodi\u010d<\/i> je rezultat projekta koji se provodio od 2013. do 2015.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Filolog s Fakulteta politi\u010dkih znanosti Ivo \u017dani\u0107 analizira Oglede o hrvatskome identitetu<\/i> vode\u0107eg domovinskog komunikologa Bo\u017ee Skoke, Stan Granic uba\u0161tinjuje Prinose Johna Felixa Clisse o\u010duvanju moli\u0161kohrvatskoga jezika od Italije do izmje\u0161tenosti Moli\u017eana u australskoj enklavi u Perthu, Vesna Kukavica napisom promovira 1800 stranica rje\u010dnika na mobilnim aplikacijama \u2013 magi\u010dni digitalni repozitorij \u0160kolske knjige<\/i>, koji registriranim korisnicima daruje \u017eivo leksi\u010dko blago hrvatskoga jezika.\u00a0 <\/span>Osobito je zanimljiv \u010dlanak zastupnika u Europskom parlamentu Tonina Picule koji pi\u0161e o knjizi \u201eNova hrvatska paradigma\u201c aktualnog hrvatskoga ministra vanjskih poslova i potpredsjednika Vlade RH Davora Ive Stiera.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Naslovnicu krasi fotografija obnovljenog vukovarskog dvoraca Eltz, u kojem je smje\u0161ten Gradski muzej Vukovar, dobitnik nagrade Silletto <\/i>Europskoga muzejskog foruma za rad s lokalnom zajednicom 2016. (snimio Hrvoje Cvitani\u0107); dok zadnji ovitak donosi rad dizajnera Doriana Celcera na temu Europske prijestolnice kulture \u2013 Rijeke, 2020.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Premo\u0161\u0107enje jezi\u010dne barijere i internetska ina\u010dica Mati\u010dina Zbornika<\/span><\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Serijska publikacija Iseljeni\u010dki kalendar (danas Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik) pokrenuta je prije 61 godine, to\u010dnije 1955. Izrastav\u0161i na tradiciji naj\u010ditanijih hrvatskih knjiga 19. i 20. stolje\u0107a \u2013 ilirskih Danica i preporodnih kalendarskih knjiga, Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik godi\u0161nje donosi tridesetak priloga. Moderne su migracije prepoznate kao izazovna i ekonomska i kulturna kategorija \u2013 \u0161to je vidljivo prema citiranosti \u010dlanaka tristotinjak suradnika te serijske publikacije koja je dosegla gotovo 26 tisu\u0107a stranica. Godi\u0161njak Hrvatske matice iseljenika, prema rije\u010dima ravnateljice Mirjane Ana-Marije Piskuli\u0107, obiluje svje\u017eim autorskim vi\u0111enjima istaknutih doma\u0107ih i stranih publicista, sna\u017enim umjetni\u010dkim i znanstvenim osobnostima, ali i otkri\u0107ima jedinstvenih sudbina obi\u010dnih malih pe\u010dalbara. Mati\u010din godi\u0161njak podjednako a\u017eurno prati one ljude koji su putovanje odabrali kao stil \u017eivota, migrante raznih provenijencija na globalnim tr\u017ei\u0161tima rada pa sve do nara\u0161taja hrvatskih potomaka koji su se afirmirali u kulturama od Aljaske do Ognjene zemlje, od juga Afrike, Australije i Novoga Zelanda do onih koji su svoj novi dom na\u0161li diljem Starog kontinenta. \u00a0<\/span>Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik<\/i> od po\u010detka 21. stolje\u0107a izlazi u trojezi\u010dnoj formi (hrvatski, engleski i \u0161panjolski) u tiskanom, ali i u elektroni\u010dkom izdanju na internetu. Hrvatski iseljeni\u010dki zbornik <\/i>njeguje potpunu tematsku i disciplinarnu otvorenost suvremenoga doba kada je svaki 35. stanovnik Zemlje me\u0111unarodni migrant.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Diana \u0160imurina \u0160oufek <\/span><\/span><\/i><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Digitalni repozitorij Hrvatskog iseljeni\u010dkog zbornika<\/i>: <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

http:\/\/www.matis.hr\/index.php\/hr\/aktivnosti\/nakladnistvo\/hrvatski-iseljenicki-zbornik<\/span><\/a><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2016","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":2016,"position":0},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52559,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52559","url_meta":{"origin":2016,"position":1},"title":"Dobitnici dr\u017eavne nagrade za znanost za 2024. godinu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na sjednici Odbora za podjelu dr\u017eavnih nagrada za znanost odr\u017eanoj 16. travnja 2026. godine donesena je Odluka o dodjeli dr\u017eavnih nagrada za znanost za 2024. godinu. Godi\u0161njom nagradom za popularizaciju i promid\u017ebu znanosti nagra\u0111eni su u podru\u010dju humanisti\u010dkih znanosti znanstveni suradnici dr. sc. Josip Mihaljevi\u0107 i dr. sc. Gordan Ravan\u010di\u0107,\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/povijesne-kontroverze.jpg?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52499,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52499","url_meta":{"origin":2016,"position":2},"title":"POTPISAN UGOVOR O ZNANSTVENO-ISTRA\u017dIVA\u010cKOJ SURADNJI: PROJEKT \u201eTEMELJI HRVATSKE SAMOSTALNOSTI\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski institut za povijest, Sveu\u010dili\u0161te obrane i sigurnosti \u201eDr. Franjo Tu\u0111man\u201d, Institut dru\u0161tvenih znanosti Ivo Pilar i Hrvatski dr\u017eavni arhiv\u00a0potpisali su 23. o\u017eujka 2026.\u00a0Ugovor o znanstveno-istra\u017eiva\u010dkoj suradnji s ciljem provedbe projekta \u201eTemelji hrvatske samostalnosti\u201d. Tim projektom obuhva\u0107a se istra\u017eivanje arhivskoga gradiva, priprema znanstvenih publikacija, digitalizacija i javna prezentacija rezultata istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/THS_sporazum.jpg?fit=1200%2C583&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52760,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52760","url_meta":{"origin":2016,"position":3},"title":"Izlo\u017eba \u201cLo\u0161injski brodovi, njihove zastave i ljudi\u201d, 4. svibnja u 19h","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Hrvatski pomorski muzej Split, Glagolja\u0161a 18 (Tvr\u0111ava Gripe) Nakon \u0161to je u rujnu 2025. godine na otoku Lo\u0161inju, u suradnji Lo\u0161injskog muzeja i Hrvatskog pomorskog muzeja Split, predstavljena izlo\u017eba posve\u0107ena bogatoj pomorskoj ba\u0161tini otoka, njezino pro\u0161ireno izdanje postavlja se u Splitu. Uo\u010di blagdana svetog Dujma splitskoj \u0107e se publici predstaviti\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Losinjski-brodovi-Izlozba-1-scaled.webp?fit=840%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":2016,"position":4},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52578,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52578","url_meta":{"origin":2016,"position":5},"title":"Poziv za sudjelovanje: XXII. Dani Julija Bene\u0161i\u0107a u Iloku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Zavod za lingvisti\u010dka istra\u017eivanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, zajedno s Muzejom grada Iloka, organizira XXII. Dane Julija Bene\u0161i\u0107a, koji \u0107e se odr\u017eati od 28. do 30. listopada 2026. u Iloku.\u00a0Teme ovogodi\u0161njih Dana podijeljene su u dvije cjeline: Knji\u017eevno-jezikoslovni d\u00ecv\u0101n s Bene\u0161i\u0107em te Ilok i Srijem u povijesnim stalnicama i\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2019\/10\/HE2_Benesic.jpg?fit=413%2C591&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2016","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2016"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2016\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2976,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2016\/revisions\/2976"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2016"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2016"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2016"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}