{"id":20159,"date":"2020-04-07T13:01:36","date_gmt":"2020-04-07T13:01:36","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20159"},"modified":"2020-04-07T13:01:36","modified_gmt":"2020-04-07T13:01:36","slug":"otvoreno-pismo-predsjedniku-vlade-rh","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20159","title":{"rendered":"Otvoreno pismo Predsjedniku Vlade RH"},"content":{"rendered":"<p><strong>Hrvatska komora arhitekata<\/strong>, <strong>Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu<\/strong>, <strong>Dru\u0161tvo arhitekata Zagreba<\/strong>, <strong>Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata<\/strong>, <strong>Udruga hrvatskih urbanista<\/strong>, <strong>Hrvatski savez gra\u0111evinskih in\u017eenjera<\/strong>, <strong>Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske<\/strong>, <strong>Institut za povijest umjetnosti <\/strong>i <strong>Hrvatsko dru\u0161tvo krajobraznih arhitekata<\/strong>, kao stru\u010dne udruge i institucije, ponovo pozivaju na sveobuhvatne aktivnosti u cilju \u0161to kvalitetnijeg prevladavanja situacije prouzro\u010dene sna\u017enim potresima u Zagrebu 22. o\u017eujka 2020. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Po\u0161tovani predsjedni\u010de Vlade,<\/p>\n<p>stanje kojem svjedo\u010dimo u volonterskim operativnim aktivnostima te poku\u0161aji kreiranja nedovoljno strate\u0161ki promi\u0161ljenog Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Zagreba i okolice od strane Ministarstva graditeljstva i prostornoga ure\u0111enja pokazuju da se, niti 13 dana nakon sna\u017enih potresa koji su 22.03.2020. godine pogodili Zagreb i niz naselja u Krapinsko-zagorskoj i Zagreba\u010dkoj \u017eupaniji, jo\u0161 uvijek <strong>nije pristupilo ozbiljnom i koordiniranom rje\u0161avanju <\/strong>ovog iznimno slo\u017eenog problema.<\/p>\n<p>Nadovezuju\u0107i dana\u0161nje stanje na izostanak sustavnog planiranja i pripreme za nepogodu koja je bila vrlo izvjesna i gotovo neizbje\u017ena, a koja nas je ipak zatekla potpuno nespremnima, te trenutno neuspje\u0161no suo\u010davanje s njegovim posljedicama, jedinu svijetlu to\u010dku predstavljaju volonteri koji ve\u0107 danima obilaze objekte i vr\u0161e preliminarne procjene stati\u010dkih o\u0161te\u0107enja kako bi pomogli na\u0161im sugra\u0111anima.<\/p>\n<p>U namjeri da prebrodimo ovu te\u0161ku situaciju, kao \u0161to smo do sada vi\u0161e puta naglasili, zala\u017eemo se za uspostavu Koordinacijskog tijela koje bi trebalo definirati sve strate\u0161ke postupke, financijske modele i zakonodavne okvire kako bi se ova kriza izgra\u0111enog prostora Zagreba i njemu gravitiraju\u0107ih naselja prevladala na kvalitetan na\u010din. Koordinacija bi obuhva\u0107ala dvije razine: <strong>1. razina \u2013 strate\u0161ko planiranje i upravljanje krizom <\/strong>i <strong>2. razina \u2013 operativne radne stru\u010dne skupine, uz kvalitetno u\u010destalo informiranje <\/strong>javnosti o u\u010dinjenom.<\/p>\n<p>Nastavno na do sada napravljeno u operativnom pogledu, nu\u017eno je aktivirati sve mehanizme kako bi se \u0161to prije i kvalitetnije zavr\u0161ilo s preliminarnim pregledima objekata za koje su vlasnici ili korisnici prijavili o\u0161te\u0107enja. Na temelju tih pregleda potrebno je dovr\u0161iti hitne sanacije i rije\u0161iti problem zbrinjavanja iseljenih gra\u0111ana. Druge potrebne aktivnosti podrazumijevaju analizu, kreiranje strategije, plana obnove, a kao rezultat toga i izmjenu zakonodavnog okvira koja \u0107e se prilagoditi stru\u010dno utemeljenom pristupu obnove i sanacije nakon ovog potresa te provesti \u0161iroku protupotresnu sanaciju gra\u0111evinskog fonda kao vi\u0161egodi\u0161nji fokus dr\u017eave.<\/p>\n<p>Potrebno je <strong>preispitati hitno dono\u0161enje Zakona <\/strong>o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Zagreba i okolice kao operativnog okvira. Brojne primjedbe koje je dostavilo niz institucija i pojedinaca, govore o tome da prijedlog Zakona nije pisan dovoljno stru\u010dno i sveobuhvatno te da njime nisu na odgovaraju\u0107i na\u010din obuhva\u0107eni svi procesi koji \u0107e neminovno uslijediti ukoliko \u017eelimo obnoviti sve stradale sredine, a da u isto vrijeme unaprijedimo stanje koje je u njima bilo prije potresa. Strate\u0161ko sagledavanje potreba mora prethoditi ovom procesu.<\/p>\n<p>U sli\u010dnoj smo situaciji kao <strong>nakon zagreba\u010dkog potresa 1880. godine<\/strong>, nakon kojeg smo obnovom i gradnjom dobili novo srednjoeuropsko sredi\u0161te Zagreba. Tako bi i sada sustavna obnova trebala biti usmjerena prema cilju <strong>stvaranja gradskog i dr\u017eavnog sredi\u0161ta 21. stolje\u0107a <\/strong>kojim \u0107emo se svi ponovo ponositi. Treba krenuti od tradicije, po\u0161tuju\u0107i na\u010dela cjelovite urbane rekonstrukcije koja podrazumijeva integralni pristup pojedina\u010dnim objektima, bloku, sustavu javnih prostora i zelenih povr\u0161ina, prometu, demografskoj obnovi i drugom. To do sada, na\u017ealost, nije bio slu\u010daj. Stoga se nadamo da smo svi zajedno dobili jo\u0161 jednu \u0161ansu i da \u0107e nas ova situacija potaknuti da krenemo s promi\u0161ljanjem koncepata, pristupa i modela primjerenih na\u0161em dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu.<\/p>\n<p>Obnova \u0107e anga\u017eirati velika financijska sredstva, bit \u0107e u nekim segmentima dugotrajna i zahtjevna, te je propu\u0161tanje prilike da joj se pristupi sveobuhvatno, stru\u010dno, racionalno i inovativno jednostavno nedopustivo. Proces obnove je nu\u017eno staviti u funkciju napretka i pobolj\u0161anja dru\u0161tvene dobrobiti te mora pokazati sve odlike koje kao dru\u0161tvo \u017eelimo promovirati i podupirati \u2013 stru\u010dnost, racionalnost, integralni pristup i inovativnost u rje\u0161avanju i svladavanju problema.<\/p>\n<p>Pozivamo Vas jo\u0161 jednom da hitno pristupite formiranju Koordinacije stru\u010dnjaka koja \u0107e voditi cjelokupan proces obnove, u kojem je Zakon samo jedan segment, kako bismo kao dru\u0161tvo i kao zajednica ovu nepogodu pretvorili u prekretnicu i poticaj. Ovo je prilika da napravimo zajedni\u010dki iskorak, te izvu\u010demo pouke koje \u0107e nas u\u010diniti sposobnijima i spremnijima za izazove koji dolaze.<\/p>\n<p>S po\u0161tovanjem,<\/p>\n<p><strong>Hrvatska komora arhitekata <\/strong>\u2013 dr.sc. \u017deljka Jurkovi\u0107, predsjednica<\/p>\n<p><strong>Arhitektonski fakultet Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu <\/strong>\u2013 prof. dr.sc. Krunoslav \u0160mit, dekan<\/p>\n<p><strong>Dru\u0161tvo arhitekata Zagreba <\/strong>\u2013 Tihomil Matkovi\u0107, predsjednik<\/p>\n<p><strong>Udru\u017eenje hrvatskih arhitekata <\/strong>\u2013 Maja Furlan Zimmermann, predsjednica<\/p>\n<p><strong>Udruga hrvatskih urbanista <\/strong>\u2013 Sandra Jakopec, predsjednica<\/p>\n<p><strong>Dru\u0161tvo povjesni\u010dara umjetnosti Hrvatske<\/strong> \u2013 dr. sc. Zvonko Makovi\u0107, predsjednik<\/p>\n<p><strong>Institut za povijest umjetnosti<\/strong> \u2013 dr. sc. Katarina Horvat Levaj, ravnateljica<\/p>\n<p><strong>Hrvatsko dru\u0161tvo krajobraznih arhitekata<\/strong> \u2013 Mario Juki\u0107, predsjednik<\/p>\n<p><strong>Hrvatski savez gra\u0111evinskih in\u017eenjera<\/strong> \u2013 Mirna Amadori, predsjednica<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U prilogu:<\/p>\n<ul>\n<li>primjedbe na prijedlog Zakona o obnovi zgrada o\u0161te\u0107enih potresom na podru\u010dju Zagreba i okolice \u2013 <a href=\"http:\/\/uha.hr\/ow\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/HKA_Primjedbe_Zakon_o_potresu_OPcE_i_posebne.pdf\">HKA<\/a>, <a href=\"http:\/\/uha.hr\/ow\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/DAZ_PRIMJEDBE_NA_ZAKON_potres_za-MGIPU_20200402.pdf\">DAZ<\/a>, <a href=\"http:\/\/uha.hr\/ow\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/DPUH_O%C4%8Ditovanje-i-apel-o-postupcima-nakon-potresa-u-Zagrebu.pdf\">DPUH<\/a>, <a href=\"http:\/\/uha.hr\/ow\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/IPU_reakcija-na-nacrt-zakona-o-obnovi_20200401.pdf\">IPU<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>Izvori:<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/897\/otvoreno-pismo-predsjedniku-vlade-rh\">https:\/\/www.ipu.hr\/article\/hr\/897\/otvoreno-pismo-predsjedniku-vlade-rh<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.dpuh.hr\/\">http:\/\/www.dpuh.hr\/<\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/d-a-z.hr\/hr\/aktualna-tema\/otvoreno-pismo-predsjedniku-vlade,5046.html\">http:\/\/d-a-z.hr\/hr\/aktualna-tema\/otvoreno-pismo-predsjedniku-vlade,5046.html<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":20160,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[3],"tags":[],"class_list":["post-20159","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/potres-zg.jpg?fit=480%2C280&ssl=1","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":20159,"position":0},"title":"Predavanje Igora Dude &#8220;Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":53010,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=53010","url_meta":{"origin":20159,"position":1},"title":"Predstavljena knjiga An\u0111elka Akrapa &#8220;Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a&#8221;","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"7. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"U Matici hrvatskoj 5. svibnja 2026. predstavljena je knjiga Stanovni\u0161tvo u Hrvatskoj kroz stolje\u0107a akademika An\u0111elka Akrapa, ujedno i \u010dlana Glavnoga odbora Matice hrvatske. Na predstavljanju su govorili: Ivan Rogi\u0107, Mladen Klemen\u010di\u0107, Ivan Jurkovi\u0107 i autor An\u0111elko Akrap. Na predstavljanju se tra\u017eilo mjesto vi\u0161e, nazo\u010dile su brojne osobe iz akademskog\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Akrap.jpg?fit=680%2C544&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52920,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52920","url_meta":{"origin":20159,"position":2},"title":"Memorijalna intervencija Marka Tadi\u0107a u Rakovom Potoku","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Privremena memorijalna umjetni\u010dka intervencija u \u010dast \u017ertava fa\u0161izma Vidi, vrata su otvorena\u00a0autora Marka Tadi\u0107a otvara se 8. svibnja, povodom Dana oslobo\u0111enja Grada Zagreba u Drugom svjetskom ratu, u spomen-parku Rakov Potok. Rakov Potok drugo je najve\u0107e mjesto masovnog stradanja tijekom Drugog svjetskog rata u Zagrebu. Mjesto gdje se danas nalazi\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/marko-tadic.jpeg?fit=600%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":20159,"position":3},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":20159,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52894,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52894","url_meta":{"origin":20159,"position":5},"title":"Kliofest 2026: Dodjela nagrada povjesni\u010darima i obavijest o dobitnicima","author":"Filip \u0160imunjak","date":"6. svibnja 2026.","format":false,"excerpt":"Pozivamo Vas na dodjelu nagrada povjesni\u010darima, koje \u0107e se odr\u017eati u petak 8. svibnja 2026. s po\u010detkom u 12:30 sati na pozornici I. u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu. Nagrada \u201eIvan Lu\u010di\u0107\u201c za \u017eivotno djelo Nagrada \u201eMirjana Gross\u201c za knjigu Nagrada \u201eVjekoslav Klai\u0107\u201c za popularizaciju Nagrada \u201eFerdo \u0160i\u0161i\u0107\u201c za\u2026","rel":"","context":"U &quot;Novosti&quot;","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/05\/Kliofest-04-petak-I-04-Dodjela-nagrada.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20159","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20159"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20159\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20161,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20159\/revisions\/20161"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20160"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20159"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20159"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20159"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}