{"id":2014,"date":"2017-01-16T23:00:05","date_gmt":"2017-01-16T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2014"},"modified":"2017-02-27T13:54:15","modified_gmt":"2017-02-27T13:54:15","slug":"nikola-tomasegovic-prikaz-knjige-mark-cornwall-john-paul-newman-ur-sacrifice-and-rebirth-the-legacy-of-the-last-habsburg-war-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2014","title":{"rendered":"Nikola Toma\u0161egovi\u0107 – Prikaz knjige – Mark Cornwall, John Paul Newman (ur.), “Sacrifice and Rebirth: The Legacy of the Last Habsburg War”, 2016."},"content":{"rendered":"

Mark Cornwall, John Paul Newman (ur.), Sacrifice and Rebirth: The Legacy of the Last Habsburg War<\/i>, New York, Oxford: Berghahn, 2016, 295 str.<\/span><\/b><\/p>\n

\nOsamnaesti svezak iz serije Austrian and Habsburg Studies<\/i> koju ure\u0111uje Gary B. Cohen u okviru Centra za austrijske studije Sveu\u010dili\u0161ta u Minnesoti bavi se tematikom koja je izrazito zanimljiva u godinama kada se obilje\u017eavaju brojne obljetnice Prvog svjetskog rata. Ona se upravo ti\u010de kultura sje\u0107anja i komemoracija Prvog svjetskog rata, ali neposredno nakon njegovog zavr\u0161etka, u razdoblju pora\u0107a, i to na prostoru biv\u0161e Austro-Ugarske Monarhije, prostoru koji je mo\u017eda najambivalentnije osjetio ratna doga\u0111anja. \u010citaju\u0107i komemorativne aktivnosti i kulture sje\u0107anja kao politi\u010dke i ideolo\u0161ke prakse, uvelike odre\u0111ene tada\u0161njim kontekstom i ciljevima razli\u010ditih aktera, poglavlja ovog sveska nude nam ne samo nova vrijedna podru\u010dja prou\u010davanja pro\u0161losti, ve\u0107 i instrumentarij kojim mo\u017eemo zahvatiti i fenomene sada\u0161njice.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Urednici su ovog sveska, koji nosi naslov Sacrifice and Rebirth: The Legacy of the Last Habsburg War<\/i>, Mark Cornwall i John Paul Newman, a pridonijeli su mu i kao autori pojedina\u010dnih poglavlja. On je potekao iz projekta \u201eMemorijalizacija i obnova: mu\u0161ka ratna generacija u zemljama nasljednicama\u201c Sveu\u010dili\u0161ta u Southamptonu, na kojem Mark Cornwall radi kao profesor moderne europske povijesti. John Paul Newman predaje europsku povijest dvadesetog stolje\u0107a na Sveu\u010dili\u0161tu Maynooth. Sam svezak formalno je podijeljen na tri dijela, od kojih svaki sadr\u017ei \u010detiri poglavlja. Svako poglavlje ima oblik studije slu\u010daja te je proiza\u0161lo iz pera autora kojemu tematika poglavlja spada u polje u\u017ee ekspertize. Na taj na\u010din oni skupa \u010dine mozaik koji nudi \u0161iroku tematsku i prostornu sliku, ocrtavaju\u0107i osnovne tendencije komemorativnih praksi i kultura sje\u0107anja u zemljama nasljednicama Austro-Ugarske Monarhije u razdoblju nakon Prvog svjetskog rata.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Osnovna podjela i premisa knjige zasnivaju se na ambivalentnom odnosu izme\u0111u pobjedni\u010dkog i gubitni\u010dkog diskursa o Prvom svjetskom ratu u poslijeratnoj \u201eisto\u010dnoj sredi\u0161njoj Europi\u201c, odnosno u \u0161est zemalja nastalima na ru\u0161evinama Austro-Ugarske Monarhije. Iako je sa\u010dinjena od dvanaest studija slu\u010daja utemeljenih geografski i nacionalno, ova knjiga smjera pru\u017eanju komparativne perspektive kroz upu\u0107ivanje na sli\u010dnosti i razlike te dijeljena i zajedni\u010dka iskustva. Studije u u\u017eem smislu problematiziraju polo\u017eaj i politi\u010dke napore raznih veteranskih udruga, pokrete i politi\u010dke projekte poratne mlade\u017ei, kao i slu\u017ebene dr\u017eavne politike sje\u0107anja i komemoracija Prvog svjetskog rata. Sve one zajedno ilustriraju slo\u017eenu kartografiju sje\u0107anja na Veliki rat i politika koje iz njih proizlaze, kartografiju koja nadilazi granice ocrtane u pari\u0161kom projektu nove Europe.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Prvi dio, naslovljen \u201e\u017drtva i pora\u017eeni\u201c, obuhva\u0107a \u010detiri rada koja se pobli\u017ee bave situacijom i narativima o Prvom svjetskom ratu u onim dr\u017eavama i\/ili regijama koje se mogu smatrati gubitni\u010dkima. U nedostatku slu\u017ebenog i inkluzivisti\u010dkog pobjedni\u010dkog diskursa, u njima su se razvijali razli\u010diti partikularni i \u010desto ekskluzivisti\u010dki diskursi koji su nerijetko bili upregnuti u poratne revizionisti\u010dke vizije. Tako Catherine Edgecombe i Maureen Healy (\u201eCompeting Interpretations of Sacrifice in the Postwar Austrian Republic\u201c) na primjeru me\u0111uratne Austrije opisuju podjele koje su karakterizirale austrijsko dru\u0161tvo te posljedi\u010dnu izgradnju \u201ehijerarhije \u017ertve\u201c po nacionalnom i rodnom klju\u010du, zbog \u010dega su odre\u0111ene grupe \u2013 poput \u017didova i \u017eena \u2013 ostale marginalizirane \u010dak i u okviru partikularisti\u010dkih diskursa i politika sje\u0107anja. Revizionisti\u010dki pokreti nisu dakako mogli tretirati rat kao zavr\u0161enu tragediju za koju samo treba prona\u0107i prikladan komemorativni pijetet. Kako Robert Gerwath opisuje u svojem poglavlju (\u201e\u201cWar in Peace\u201c: Remobilization and \u201eNational Rebirth\u201c in Austria and Hungary\u201c), razli\u010dite veteranske i omladinske grupacije, istraumatizirane i frustrirane novim poretkom, organizirale su se u paravojne formacije s namjerom nastavka rata u mirnodopskom vremenu i kona\u010dnim ciljem \u201eobnove\u201c svoje nacije. Ovi maskulini, nacionalisti\u010dki, antikomunisti\u010dki i protofa\u0161isti\u010dki pokreti izgra\u0111ivali su bazu na kojoj \u0107e izrasti fa\u0161isti\u010dki pokreti 30-ih godina. Sli\u010dan slu\u010daj opisuje i Mark Cornwall (\u201eApocalypse and the Quest for a Sudeten German M\u00e4nnerbund in Czechoslovakia\u201c) u svojoj studiji radikalnih nacionalisti\u010dkih organizacija sudetskih Nijemaca u \u010cehoslova\u010dkoj u kojoj se ideologija i politika M\u00e4nnerbund<\/i>-a razvila u opoziciji spram slu\u017ebenog narativa \u010dehoslova\u010dke dr\u017eave. Naposljetku, Franz Horv\u00e1th (\u201eThe Divided War Remembrance of Transylvanian Magyars\u201c) oslikava situaciju me\u0111u transilvanijskim Ma\u0111arima, \u010dija se nemogu\u0107nost komemoriranja Prvog svjetskog rata i neprijateljstvo rumunjskih vlasti sublimiralo u tendencije i narative revizije Trianona.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Nasuprot tome, u drugom dijelu, prikladno naslovljenom \u201e\u017drtva i diskurs pobjede\u201c, obra\u0111uje se problematika konstruiranja hegemonijskih i ekskluzivisti\u010dkih pobjedni\u010dkih diskursa. Oni su upregnuti u projekte izgradnje novih dr\u017eava (npr. \u010cehoslova\u010dke i Jugoslavije) te su uklopljeni u \u0161ire nacionalne paradigme. Ratna pogibelj iz tog se rakursa mogla prikazati kao opravdana i svrsishodna, kao zaslu\u017ena za ostvarenje krajnjeg cilja nacionalnog oslobo\u0111enja. Tako Melissa Bokovoy (\u201eFraming the Hero: Photographic Narratives of War in the Interwar Kingdom of Serbs, Croats and Slovenes\u201c) kroz analizu fotografskih narativa o Prvom svjetskom ratu rekonstruira dominantni diskurs u Kraljevini Jugoslaviji koji je imao jasne konture srpske nacionalne ideologije. Na sli\u010dan je na\u010din dominantni diskurs u \u010cehoslova\u010dkoj bio onaj \u010de\u0161ki. Nancy Wingfield (\u201eNational Sacrifice and Regeneration: Commemorations of the Battle of Zborov in Multinational Czechoslovakia\u201c) prikazuje imagolo\u0161ko mjesto bitke kod Zborova u okviru dominantnog \u010dehoslova\u010dkog narativa o Prvom svjetskom ratu. Uzdi\u017eu\u0107i taj imagem na vrhovnu poziciju, \u010dehoslova\u010dki je slu\u017ebeni narativ isklju\u010divao mogu\u0107nost simboli\u010dke participacije ne samo nacionalnih manjina, poput ranije tematiziranih sudetskih Nijemaca, koji su stoga morali izgraditi svoje, \u010desto subverzivne narative, ve\u0107 i onog velikog dijela \u010de\u0161kih i slova\u010dkih vojnika koji su za cijelo trajanje rata slu\u017eili u austrougarskoj vojsci. Me\u0111utim, niti pobjedni\u010dki tabori nisu bili monolitni. Kako pokazuje Katya Kocourek (\u201e\u201cIn the Spirit of Brotherhood, United We Remain!\u201c: Czechoslovak Legionaries and the Militarist State\u201c), i me\u0111u \u010dehoslova\u010dkim legionarskim veteranima razvio se ideolo\u0161ki sukob. S jedne su strane stajali oni koji su pristajali uz vladaju\u0107i re\u017eim, dok je manji dio razvijao diskurse i prakse na tragu nacionalnog rovovskog bratstva, vojne discipline, otpora parlamentarnoj politici te \u0161ovinizma i antikomunizma. Sli\u010dnu situaciju u rumunjskom slu\u010daju opisuje Rebecca Haynes (\u201eSaving Greater Romania: The Romanian Legionary Movement and the \u201eNew Man\u201c\u201c)\u00a0 <\/span>kroz prikaz ideologije i razvoja rumunjskog legionarskog pokreta koji je poslu\u017eio kao osnova za doma\u0107i fa\u0161isti\u010dki pokret.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Tre\u0107i i posljednji dio koji nosi naslov \u201e\u017drtva u ti\u0161ini\u201c bavi se onim regijama i prostorima gdje doista nije moglo biti jednog dominantnog narativa o Prvom svjetskom ratu, gdje je situacija bila toliko slo\u017eena i politi\u010dki ambivalentna da je zavladao diskurs ti\u0161ine. To je bilo posebno izra\u017eeno u slu\u010daju Hrvata, Slovenaca i Poljaka koji su u velikoj ve\u0107ini slu\u017eili u habsbur\u0161koj vojsci, a da bi se potom na\u0161li u pobjedni\u010dkim dr\u017eavama. U tim se slu\u010dajevima razvijala svojevrsna kultura \u201eskrivenog poraza\u201c. John Paul Newman (\u201eSilent Liquidation? Croatian Veterans and the Margins of War Memory in Interwar Yugoslavia\u201c) to dobro ilustrira na primjeru Hrvatske, gdje su, u nedostatku javnih komemorativnih aktivnosti, veteranske organizacije bile jedino mjesto na kojem se mogao \u010duti glas \u2013 \u010desto vrlo nezadovoljan \u2013 sudionika Prvog svjetskog rata. I ti su glasovi bili vrlo heterogeni te su varirali od integralnog jugoslavenskog nacionalizma, pa sve do militantnih fa\u0161isti\u010dkih i protofa\u0161isti\u010dkih struja. Svima im je pak cilj bio prona\u0107i odgovaraju\u0107i diskurs za orijentaciju u konfuznoj politi\u010dkoj situaciji nakon zavr\u0161etka Prvog svjetskog rata. U tu se matricu uklju\u010duje i slovenski slu\u010daj \u010dije je ratno iskustvo bilo podijeljeno izme\u0111u habsbur\u0161kog, jugoslavenskog i talijanskog narativa, kako opisuje Petra Svolj\u0161ak (\u201eThe Sacrificed Slovenian Memory of the Great War\u201c). Talijanski front i habsbur\u0161ko ratno iskustvo, kao glavni elementi slovenske ratne pri\u010de nisu mogli biti spojeni niti s talijanskim trijumfalizmom, niti sa slu\u017ebenim jugoslavenskim narativom. Sli\u010dna, mo\u017eda jo\u0161 kompliciranija situacija bila je u dvjema biv\u0161im habsbur\u0161kim regijama podijeljenog stanovni\u0161tva koje su se na\u0161le u pobjedni\u010dkim dr\u017eavama \u2013 u Tirolu i Galiciji. Dok Christoph Mick (\u201eThe Dead and the Living: War Veterans and Memorial Culture in Interwar Polish Galicia\u201c) pokazuje komemorativnu ti\u0161inu u me\u0111uratnoj Poljskoj koja nije bila sposobna konstruirati jedinstveni i inkluzivni narativ o Prvom svjetskom ratu, Laurence Cole (\u201eDivided Land, Diverging Narratives: Memory Cultures of the Great War in the Successor Regions of Tyrol\u201c) obra\u0111uje kompleksnu situaciju u rascijepljenom Tirolu, \u010dije je ratno sje\u0107anje rastrgano izme\u0111u talijanskog fa\u0161isti\u010dkog trijumfalizma i njema\u010dkih protofa\u0161isti\u010dkih tendencija na sjeveru.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Iako ovo djelo nudi brojne va\u017ene spoznaje i zanimljive studije, kao i vrlo potrebnu komparativnu perspektivu te vi\u0161eslojnu analizu, ono tako\u0111er otvara i prostor za nova istra\u017eivanja i nove perspektive. Kako i sam urednik primje\u0107uje, najti\u0161i povijesni akteri ponovno su najmanje zastupljeni. Osim slu\u017ebenih narativa, velikih veteranskih i militantnih pokreta te manjih, ali radikalnih glasova, potrebno je istra\u017eiti i kulture sje\u0107anja na rat brojnih, ponovno raznorodnih skupina \u017eena, ratne i poratne djece, razli\u010ditih klasno odre\u0111enih grupa itd. Osim toga, potreban je uistinu komparativni, pa mo\u017eda \u010dak i transnacionalni pristup. Tek \u0107e tada biti mogu\u0107e u potpunosti osvijetliti dinamiku imagologije Velikog rata u neposrednom pora\u0107u, kao i njenu ideolo\u0161ku funkcionalnost te recepciju u razli\u010ditim slojevima dru\u0161tva. Ova knjiga u tom smislu predstavlja neizostavnu i iznimno korisnu odsko\u010dnu dasku.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/span>\u00a0<\/span>Nikola Toma\u0161egovi\u0107 <\/span><\/i><\/p>\n

\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\n

\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2014","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52752,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52752","url_meta":{"origin":2014,"position":0},"title":"Otvaranje izlo\u017ebe “Hrvati na So\u010danskom frontu” i predavanje “So\u010danska fronta u Prvome svjetskom ratu”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"30. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Otvaranje izlo\u017ebe \u201eHrvati na So\u010danskom frontu\u201c, Kobari\u0161ki muzej Prvog svjetskog rata, Kobarid, odr\u017eat \u0107e se u sklopu ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu, u utorak 5. svibnja, s po\u010detkom u 10 sati, uz sudjelovanje: Ga\u0161pera Dov\u017eana, veleposlanika Republike Slovenije u RH, te Martina \u0160olara, direktora\u2026","rel":"","context":"U "Izlo\u017ebe"","block_context":{"text":"Izlo\u017ebe","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=10"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-II-08-P-Socanska-fronta.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52502,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52502","url_meta":{"origin":2014,"position":1},"title":"Novi znanstveni projekt Hrvatskog instituta za povijest: \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Na redovitoj sjednici Vlade RH, 16. travnja 2026., donijet je Zaklju\u010dak kojim se pokre\u0107e znanstveni projekt \u201c\u017drtve ratova i dr\u017eavnog\/politi\u010dkog nasilja u hrvatskoj povijesti 20. stolje\u0107a\u201d. Projekt \u0107e provoditi i koordinirati Hrvatski institut za povijest u razdoblju trajanja projekta od pet godina. Zakljucak Vlade RH Iz teksta projektnog prijedloga: Problematika\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Vlada-RH.jpg?fit=1200%2C557&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2014,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52669,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52669","url_meta":{"origin":2014,"position":3},"title":"Predavanje Igora Dude “Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"27. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu proljetnog ciklusa programa\u00a0Kriti\u010dka dramaturgija: pauza, u\u00a0subotu, 25. travnja 2026. u 19 sati\u00a0u prostoru Udru\u017eenja hrvatskih arhitekata povjesni\u010dar Igor Duda\u00a0odr\u017eao je predavanje naslovljeno\u00a0Odmor kao \u017eivotna potreba: o slobodnom vremenu u socijalisti\u010dkoj Jugoslaviji. Industrijalizacija i urbanizacija dru\u0161tava u povijesti su zna\u010dile i prelazak s predindustrijskog na industrijsko shva\u0107anje vremena. Ono\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Duda.png?fit=1200%2C628&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2014,"position":4},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52633,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52633","url_meta":{"origin":2014,"position":5},"title":"POVIJEST TRE\u0160NJEVA\u010cKE GLAZBE: prikupljanje virtualnog fundusa Muzeja susjedstva Tre\u0161njevka","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"utorak 28. 4. 2026. 14 - 18 h Nova BAZA, Nova cesta 66, Zagreb Prvi su dani ljeta 1957. godine. Bo\u017eica Kalafati\u0107 poha\u0111a drugi razred Osnovne \u0161kole Bratstvo i jedinstvo, danas kralja Tomislava, a ide i na muzi\u010dke satove u Mo\u0161\u0107eni\u010dkoj ulici. Na fotografiji s harmonikom u rukama stoji u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/MST_prikupljanje.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2014","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2014"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2014\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3019,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2014\/revisions\/3019"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2014"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2014"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2014"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}