{"id":20129,"date":"2020-04-06T13:23:49","date_gmt":"2020-04-06T13:23:49","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=20129"},"modified":"2020-04-06T13:25:28","modified_gmt":"2020-04-06T13:25:28","slug":"andrej-rodinis-kako-izet-sabotic-brani-struku-i-nauku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=20129","title":{"rendered":"Andrej Rodinis – Kako Izet \u0160aboti\u0107 brani struku i nauku?"},"content":{"rendered":"

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Kako Izet \u0160aboti\u0107 brani struku i nauku?<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Ne \u010dudi me \u0161to je profesor Izet \u0160aboti\u0107 u “Odgovoru na tekst Andreja Rodinisa” taj tekst citirao s gre\u0161kom.[1]<\/a> Pogotovo me ne \u010dudi \u0161to je njegov “Odgovor” pretovaren strukom<\/em> i naukom<\/em>, ali mi se ipak \u010dini da je u ovoj prigodi \u0161ampion praznoslovlja postavio rekord – Samo u prve tri re\u010denice “Odgovora” on je te \u010darobne rije\u010di ubacio \u010dak sedam, osam puta:<\/p>\n

“Stava sam da je dobro i po\u017eeljno pisati osvrte i mi\u0161ljenja na stru<\/strong>\u010dno<\/strong> i nau<\/strong>\u010dno<\/strong> stvarala\u0161tvo, posebno ako se to posmatra iz nau<\/strong>\u010dne<\/strong> i stru<\/strong>\u010dne<\/strong> perspektive, te ako to rade nau<\/strong>\u010dno<\/strong> i stru<\/strong>\u010dno<\/strong> referentne osobe. Takvi osvrti su dobrodo\u0161li i jednostavno su potrebni nauci<\/strong> i struci<\/strong>, jer isti mogu pomo\u0107i u redigovanju i pobolj\u0161anju nau<\/strong>\u010dnih<\/strong> i stru<\/strong>\u010dnih<\/strong> sadr\u017eaja, te u nau<\/strong>\u010dnom<\/strong> pogledu bolje usmjeriti odre\u0111ena istra\u017eivanja \u010dime bi se postigli bolji nau<\/strong>\u010dni<\/strong> i stru<\/strong>\u010dni<\/strong> efekti. Stoga trebamo biti zahvalni (li\u010dno i jesam), onima koji ‘tro\u0161e’ svoje dragocjeno vrijeme is\u010ditavaju\u0107i na\u0161e stru<\/strong>\u010dne<\/strong> i nau<\/strong>\u010dne<\/strong> sadr\u017eaje, argumentirano ukazuju\u0107i na odre\u0111ene nedostatke i propuste u istim.”<\/p>\n

A njega, koji vam je sav od struke <\/em>i nauke<\/em>, stra\u0161no \u017eivciraju oni koji od struke<\/em> i nauke<\/em> nisu, pa ako osvrti na stru\u010dno <\/em>i nau\u010dno <\/em>stvarala\u0161tvo “dolaze od strane nau\u010dno<\/strong> i stru\u010dno <\/strong>nekompetentnih osoba… onda je svaki komentar na iste nepotreban i beskoristan”.<\/p>\n

Pa ipak, profesor Izet \u0160aboti\u0107 je na nepotrebne i beskorisne stvari potro\u0161io stotinjak redaka svoga “Odgovora na tekst Andreja Rodinisa”.<\/p>\n

Iako je odgovor naslovljen meni, \u0160aboti\u0107 se najprije osvr\u0107e na tekst Nedima Zahirovi\u0107a. I ne samo \u0161to i taj tekst citira s pogre\u0161kom,[2]<\/a> nego uspijeva sastaviti o\u0161tru re\u010denicu koja ne govori ni\u0161ta: “Naime, nazna\u010deni autor je sebi dao za pravo, upu\u0161taju\u0107i se za njega u veoma slo\u017eenu historijsku problematiku, iznose\u0107i bezbroj neargumentiranosti, prezentuju\u0107i tako elementarno neznanje iz oblasti historije i metodologije historijskih istra\u017eivanja” – Nije potrebna naro\u010dita stru\u010dnost<\/em> i nau\u010dnost<\/em> da se shvati da profesor \u0160aboti\u0107 zapravo nije rekao \u0161to <\/em>je Zahirovi\u0107 sebi uzeo za pravo. Me\u0111utim, na stranu od njegova o\u010dajnoga izri\u010daja, va\u017enija je sljede\u0107a re\u010denica: “Osim \u0161to je iznio brojne neargumentirane navode u vezi navedenog \u010dlanka, njegovo grubo i nau\u010dno neodr\u017eivo stajali\u0161te, da se bosanskohercegova\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u 19. stolje\u0107a, mogu baviti samo osmanisti (orijentalisti), prosto je neodr\u017eivo i nau\u010dno neutemeljeno”.<\/p>\n

To je, dakle, sve \u0161to profesor Izet \u0160aboti\u0107 ima re\u0107i o Zahirovi\u0107evom upozorenju na plagijat: da su to brojni neargumentirani navodi, ali bez ikakvoga – stru\u010dnog<\/em> i nau\u010dnog<\/em> dabome! – dokaza za\u0161to <\/em>su ti, brojni navodi neargumentirani! Je li njegov kolega drpio tu\u0111i tekst ili nije?<\/p>\n

Iako se to argumentiranje bez argumenata mene ne ti\u010de izravno, prebacivanje pozornosti na Zahirovi\u0107evo “stajali\u0161te” moram istaknuti kao krucijalan marifetluk \u0160aboti\u0107eve taktike obrane s tranzicijom u kontranapad: Naime, gdje je Zahirovi\u0107 u svome tekstu iznio to stajali\u0161te da se bosanskohercegova\u010dkom pro\u0161lo\u0161\u0107u 19. stolje\u0107a mogu baviti samo osmanisti (orijentalisti)? Nigdje! “Isto tako”, pjeni \u0160aboti\u0107 u nastavku, “isti\u010dem, da nikada sebe nisam smatrao ‘osmanistom’, kako mi podvaljuje Zahirovi\u0107, \u0161to ne zna\u010di da se kao i brojne po\u0161tovane kolege ne mogu baviti historijom 19. i 20. stolje\u0107a”. A pitanje koje se postavlja je opet isto: Gdje je Zahirovi\u0107 u svome tekstu “podvalio” da se \u0160aboti\u0107 smatra osmanistom? Nigdje! Jednostavno, u obra\u010dunu s Nedimom Zahirovi\u0107em profesor Izet \u0160aboti\u0107 je IZMISLIO dva napada na svoj lik i djelo, dok o pravom problemu (je li njegov kolega Had\u017ei\u0107 prepisao Nametkov rad) nije rekao ni\u0161ta. A ta taktika izmi\u0161ljanja, kako bi se sakrio pravi problem, razvit \u0107e se u nastavku “Odgovora” na rijetko vi\u0111en, na\u010din svakako nedostojan jednog sveu\u010dili\u0161nog profesora.<\/p>\n

Profesor Izet \u0160aboti\u0107 (stru\u010dno <\/em>i nau\u010dno<\/em>) upozorava da sam “nehistori\u010dar, ‘vrli stru\u010dnjak’ za sve nau\u010dne oblasti”, koji je sebi uzeo za pravo “analizirati” nekoliko “prije svega historijskih sadr\u017eaja”, ali da u toj “nau\u010dnoj analizi” (navodnici njegovi) “svega ima osim nau\u010dnog osvrta”. “O\u010dito je” – taktizira profesor \u0160aboti\u0107 – “da ovdje nije rije\u010d o nauci i struci, ve\u0107 o frustraciji i li\u010dnoj netrpeljivosti”, \u0161to svjedo\u010di tekst “pun neargumentacije, neznanja, li\u010dne netrpeljivosti, pau\u0161alnog sagledavanja i drugih nenau\u010dnih \u010dinjenica”. Uop\u0107e, problematiku sagledavam “iz ugla li\u010dne netrpeljivosti, a ne iz ugla nau\u010dne validnosti”. Me\u0111utim, profesoru \u0160aboti\u0107u nije dovoljno u tri re\u010denice uzastopno jauknuti o netrpeljivosti, pa mora dodati i da u mome tekstu osim “evidentne li\u010dne posesivnosti i mr\u017enje prema nekim osobama… nema trunkice onoga \u0161to se mo\u017ee nazvati stru\u010dnim i nau\u010dnim”. I tek poslije te beskorisne galame, profesor \u0160aboti\u0107 upozorava da za historijske sadr\u017eaje nemam “ama ba\u0161 nikakve nau\u010dne kompetencije”, dok sam na polju arhivistike “povr\u0161an, parcijalan, selektivan i nedobronamjeran”. To je postavka kojom se on usredoto\u010duje na dijelove moga teksta u kojima spominjem njegovo ime. Razumije se: stru\u010dno <\/em>i nau\u010dno<\/em>! Pa, da vidimo, dio po dio, kako.<\/p>\n

1) “Koliko su tvrdnje gosp. Rodinisa neutemeljene i nedobronamjerne, pokazuje njegov iznijeti stav o mojoj krivnji zato \u0161to je Arhiv Tuzlanskog kantona bio izdava\u010d odre\u0111ene publikacije, koju ovaj vrsni stru\u010dnjak ‘analizira’ u svom tekstu”.<\/p>\n

Odre\u0111ena publikacija<\/em>, kako profesor \u0160aboti\u0107 gura pod tepih, jesu “Pomo\u0107ne historijske nauke” Azema Ko\u017eara i Ivana Balte; ud\u017ebenik koji je jo\u0161 davne 2004. razotkriven kao plod plagiranja. Ja ni\u0161ta nisam “analizirao”. \u0160aboti\u0107a sam naveo kao osobu odgovornu za izdava\u010da, Arhiv Tuzlanskog kantona, a sada shva\u0107am da sam napravio jedan ozbiljan propust: Nisam naveo da je u drugom, novim plagijatom dopunjenom izdanju plagijata \u0160aboti\u0107 urednik<\/em>. Za tiskanje plagijata krivnja jeste i na izdava\u010dima i urednicima, i tu nema ni\u010dega neutemeljenoga.<\/p>\n

2) “Napada me, i zamjera mi Rodinis zbog kori\u0161tenja referentne literature: ‘Priru\u010dnik iz arhivistike’, ‘Popisivanje arhivske gra\u0111e’, Kre\u0161imira Nemetha, i ‘Nau\u010dno-obavje\u0161tajna sredstva i na\u010din djelatnosti arhiva’, kori\u0161tenih u radu: ‘Historijska bilje\u0161ka izme\u0111u arhiviste i histori\u010dara’, navode\u0107i da je \u010d<\/em>etvrtina<\/em> uratka<\/em> iz ove referentne stru\u010dne literature preuzeta, a da nije adekvatno navedena. \u0160to ne stoji, i \u0161to se mo\u017ee provjeriti sveobuhvatnim stru\u010dnim sagledavanjem ovoga rada. Rodinis svjesno manipuli\u0161e, izvla\u010de\u0107i sadr\u017eaje iz konteksta, ne posmatraju\u0107i cjelinu rada. \u0160ta je sa ostale \u00be sadr\u017eaja ovog priloga gospodine Rodinis? Vjerovatno mu to nije i\u0161lo u prilog, pa se odlu\u010dio na pau\u0161alan i selektivan pristup, svjesno iskrivljuju\u0107i \u010dinjenice”.<\/p>\n

Kako sam “napao” profesora Izeta \u0160aboti\u0107a? Tako \u0161to sam njegov njegov tekst uporedio s Nemethovim i Milo\u0161evi\u0107evim,[3]<\/a> i zaklju\u010dio da u njegovome le\u017ei dosta veoma sli\u010dnih, odnosno potpuno istih re\u010denica. Ta usporedba, konkretno, izgleda ovako:<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 197<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 56<\/td>\n<\/tr>\n
Bez takve orijentacije, rad je u arhivima veoma ote\u017ean, a ponekad i potpuno neplodan.<\/td>\nBez nau\u010dno-obavje\u0161tajnih pomagala proces kori\u0161tenja i stavljanja arhivske gra\u0111e u funkciju bio bi znatno ote\u017ean i ne bi bio potpun.<\/td>\n<\/tr>\n
Nemeth, str. 176<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 56<\/td>\n<\/tr>\n
Sre\u0111ivanje arhivske gra\u0111e nije samo sebi svrha. Svi oni \u010desto dugotrajni i mukotrpni napori da se arhivska gra\u0111a dovede u red predstavljaju samo jednu fazu u njezinoj stru\u010dnoj obradi i osnovni preduvjet da se omogu\u0107i njezino znanstveno i prakti\u010dno kori\u0161tenje…<\/td>\nOsnovni uslov za izradu nau\u010dno-obavje\u0161tajnih pomagala, jeste zavr\u0161en proces sre\u0111ivanja i obrade arhivskog fonda ili zbirke. Taj proces predstavlja dugotrajan i mukotrpan posao, koji ima za cilj da se arhivska gra\u0111a dovede u red, a kako bi se stvorili osnovni preduvjeti za njezino znanstveno i prakti\u010dno kori\u0161tenje.<\/td>\n<\/tr>\n
…pa se njezino osposobljavanje za kori\u0161tenje mo\u017ee smatrati zavr\u0161eno tek onda kada je popisana, po\u0161to je prethodno bila sre\u0111ena i sistematizirana u odre\u0111ene skupine.<\/td>\nNjeno pripremanje i osposobljavanje za kori\u0161tenje mo\u017ee se smatrati zavr\u0161eno tek onda kada je ista evidentirana-popisana, a nakon \u0161to je prethodno bila sre\u0111ena i sistematizirana u obra\u0111ene standardom i normama utvr\u0111ene skupine.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 197<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 59<\/td>\n<\/tr>\n
Poslije sre\u0111ivanja i osnovnog inventariziranja gra\u0111e, pred arhivistima se otvara jedno novo i veoma zna\u010dajno polje rada.<\/td>\nNakon zavr\u0161enog procesa obrade i osnovnog inventariziranja gra\u0111e, pred arhivistima se otvara jedno novo i veoma zna\u010dajno pitanje:<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 199<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 60<\/td>\n<\/tr>\n
Kako smo vidjeli, sre\u0111ivanje i osnovno inventariziranje okrenuto je prema \u0161to pa\u017eljivijoj rekonstrukciji originalnog poretka neke registrature. Osnovno je inventariziranje, dakle, samo posredno va\u017eno za istra\u017eiva\u010de. Nau\u010dnoobavje\u0161tajna sredstva su, me\u0111utim, umjesto prema provenijenciji, potpuno okrenuta prema nau\u010dnim interesima istra\u017eiva\u010da i svjesno idu za njihovim racionalno-tematskim ciljevima.<\/td>\nTrud i doprinos arhivista je ogroman i usmjeren je ka procesu sre\u0111ivanja i osnovnog inventarisanja te \u0161to pa\u017eljivijoj rekonstrukciji originalnog poretka odre\u0111enog fonda. Osnovno je inventariziranje samo posredno va\u017eno za istra\u017eiva\u010de, jer nau\u010dno-obavje\u0161tajna sredstva umjesto da su okrenuta prema provenijenciji ona su okrenuta prema nau\u010dnim interesima istra\u017eiva\u010da i svjesno idu za njihovim racionalno-tematskim ciljevima.<\/td>\n<\/tr>\n
Pronalaze se, naime, na\u010dini da se, ne diraju\u0107i prvobitni registraturni poredak spisa, pru\u017ee istra\u017eiva\u010du najraznovrsnije informacije.<\/td>\nArhivist na svom zadataku iznalazi na\u010din da ne diraju\u0107i u prvobitni registraturni poredak spisa, pru\u017ei nau\u010dniku-istra\u017eiva\u010du najraznovrsnije informacije.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 199 i 201<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 60<\/td>\n<\/tr>\n
I ba\u0161 to mirenje suprotnih principa neocjenjiva je usluga i nauci i arhivistici… U arhivskom radu, me\u0111utim, radi se o bitnoj karakteristici da je \u010ditava aktivnost naju\u017ee povezana s izvorima niza nauka.<\/td>\nNa taj na\u010din dolazi do mirenja suprotnih principa i ovdje se radi o bitnoj karakteristici, gdje je \u010ditava aktivnost arhivskih djelatnika naju\u017ee povezana s izvorima neophodnim historiji i drugim nau\u010dnim disciplinama.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 201<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 60<\/td>\n<\/tr>\n
Zbog toga je u raznim fazama rada, stvarna isprepletenost stru\u010dnog i nau\u010dnog bez sumnje mnogo intimnija i slo\u017eenija, pa je prisutan, dakle, i napor stru\u010dno-mehani\u010dkog i nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog karaktera.<\/td>\nZbog toga je u raznim fazama rada, prisutna stvarna isprepletenost stru\u010dnog i nau\u010dnog, ona je jako intimna i slo\u017eena, a sagledava se kroz u\u010dinjeni napor stru\u010dnog, mehani\u010dkog i nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkog karaktera.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 202<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 60<\/td>\n<\/tr>\n
Jer arhivist… je ovla\u0161ten da stvarala\u010dki intervenira svagdje gdje god je do\u0161lo do nepotpunosti…<\/td>\nPo\u0161to arhivist u svom stru\u010dnom radu, pored toga \u0161to je autonoman i odgovoran, on je i ovla\u0161ten da stvarala\u010dki intervenira tamo gdje osje\u0107a potrebu, gdje su prisutne odre\u0111ene nepotpunosti.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 208<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Vodi\u010d mo\u017eemo shvatiti kao prvu ljestvicu u nizu nau\u010dnoobavje\u0161tajnih sredstava poslije inventara. Tu se jo\u0161 ne ulazi u sadr\u017eaj pojedina\u010dnih dokumenata, ali se zato daje razra\u0111eniji<\/strong> globalni sadr\u017eaj arhivskih skupina i odgovara na niz novih pitanja, a naro\u010dito u vezi s historijatom stvaraoca arhivske gra\u0111e i svakog fonda posebno, a izra\u0111uju se i sumarni opisi sadr\u017eaja fondova.<\/td>\nVodi\u010d predstavlja prvu ljestvicu u nizu nau\u010dno-obavje\u0161tajnih sredstava. On ne zadire u sadr\u017eaj pojedina\u010dnih arhivskih dokumenata, ve\u0107 daje razgra\u0111eniji<\/strong> globalni sadr\u017eaj arhivskih skupina, te poja\u0161njava historijat stvaraoca fonda i sumarne opise sadr\u017eaja fondova.<\/td>\n<\/tr>\n
Tako se zadovoljava potreba prvog, osnovnog i brzog orijentiranja istra\u017eiva\u010da o kvaliteti dokumentacije u ve\u0107im cjelinama…<\/td>\nNa ovaj na\u010din vodi\u010d daje osnovnu i brzu orijentaciju istra\u017eiva\u010dima o kvaliteti dokumentacije u okviru fonda..<\/td>\n<\/tr>\n
Ali vodi\u010da ima vi\u0161e vrsta. Ovdje \u0107e biti govora o dva njegova naj\u010de\u0161\u0107a tipa i to o strukturnom i tematskom vodi\u010du.<\/td>\nVodi\u010de mo\u017eemo podijeliti na dvije skupine strukturalne i tematske.<\/td>\n<\/tr>\n
Bitna je karakteristi\u010dka strukturnog vodi\u010da<\/em> da pru\u017ea sa\u017eeta obavje\u0161tenja o historijatu i sadr\u017eaju gra\u0111e jednog arhivskog fonda…<\/td>\nStrukturalni vodi\u010d pru\u017ea sa\u017eeta obavje\u0161tenja o historijatu i sadr\u017eaju gra\u0111e jednog arhivskog fonda.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 210<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Pored strukturnog vodi\u010da, o kome je bilo rije\u010di, postoji i tematski vodi\u010d<\/em>… ovaj drugi tip povezuje razne arhivske skupine oko neke jedinstvene tematske jezgre. To zna\u010di da ovakav vodi\u010d slijedi racionalne interese nauke i istra\u017eiva\u010da.<\/td>\nPored strukturalnog vodi\u010da, postoji i tematski. Su\u0161tina tematskog vodi\u010da je da povezuje razne arhivske skupine oko neke jedinstvene tematske jezgre. Ovakvi vodi\u010di su prilagodljivi racionalnom i interesu nauke i istra\u017eiva\u010da.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 211<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Unaprijed odabrane teme naj\u010de\u0161\u0107e su neki zna\u010dajniji doga\u0111aji, va\u017ene nau\u010dne oblasti i problemi, ili tematske cjeline.<\/td>\nTematski vodi\u010di se odnose na neki zna\u010dajniji historijski doga\u0111aj, va\u017ene nau\u010dne oblasti i probleme, ili odre\u0111ene tematske cjeline.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 212<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Regest je rezultat ispitivanja svih bitnih elemenata jednog dokumenta, dat na sa\u017eet na\u010din.<\/td>\nRegesta je rezultat ispitivanja svih bitnih elemenata jednog dokumenta, dat na sa\u017eet na\u010din.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 224<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Indeksi dolaze u obzir kod va\u017ene starije ili novije gra\u0111e homogenog karaktera, za koju ne postoje ili nisu sa\u010duvane pomo\u0107ne knjige, kao i kod gra\u0111e heterogenog karaktera, za koju postoje\u0107e pomo\u0107ne knjige nisu dovoljno iscrpne…<\/td>\nIndeksi su zna\u010dajni kod va\u017ene starije ili novije gra\u0111e homogenog karaktera, za koju ne postoji ili nisu sa\u010duvane pomo\u0107ne knjige, kao i kod gra\u0111e heterogenog karaktera, za koju postoje\u0107e pomo\u0107ne knjige nisu dovoljno iscrpne.<\/td>\n<\/tr>\n
Indeksi su posebno zna\u010dajni za fondove gdje ima dosta podataka osobnog, genealo\u0161kog, topografskog i sli\u010dnog karaktera.<\/td>\nIndeksi su posebno zna\u010dajni za fondove, gdje ima dosta podataka osobnog, genealo\u0161kog, topografskog i sli\u010dnog karaktera.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 212<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Arhivist svojim radom na regestima nikada ne smije stvoriti utisak da je to njegovo posredovanje potpuno dovoljno i da istra\u017eiva\u010d vi\u0161e ne mora zagledati original.<\/td>\nArhivist svojim radom na regesti nikada ne smije stvoriti utisak da je to njegovo posredovanje.<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 218-219<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 62<\/td>\n<\/tr>\n
Indeks se u na\u010delu izra\u0111uje na osnovi pojedina\u010dnih spisa, i to u obliku kartoteke…<\/p>\n

Rije\u010d je o bitnim elementima dokumenata koji se smatraju zna\u010dajnim za nauku i koji se iskazuju samo preciznim i jasnim generi\u010dkim geslom.<\/td>\n

Indeks se u na\u010delu izra\u0111uje na osnovu pojedina\u010dnih spisa i to u obliku kartoteke.<\/p>\n

Indeksom se predstavljaju bitni elementi dokumenata koji se smatraju zna\u010dajnim za nauku i koji se iskazuju samo preciznim i jasnim generi\u010dkim geslom.<\/td>\n<\/tr>\n

Nemeth, str. 179<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 62<\/td>\n<\/tr>\n
Arhivski inventari razlikuju se me\u0111usobno po na\u010dinu opisivanja, po op\u0107oj shemi i rasporedu podataka, te stupnju podrobnosti.<\/td>\nInventari se razlikuju po na\u010dinu opisivanja, po op\u0107oj \u0161emi i rasporedu podataka, te stupnju detaljnosti.<\/td>\n<\/tr>\n
Analiti\u010dki inventar<\/em> sadr\u017ei kratki opis svakog pojedinog dokumenta, ozna\u010div\u0161i mu sadr\u017eaj, vrijeme i mjesto postanka.<\/td>\nOn sadr\u017ei kratak opis svakog pojedina\u010dnog dokumenta, ozna\u010div\u0161i mu sadr\u017eaj, vrijeme i mjesto postanka.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 223<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 62<\/td>\n<\/tr>\n
Izbor nekog nau\u010dnoobavje\u0161tajnog sredstva za odre\u0111enu arhivsku gra\u0111u, zavisi u prvom redu od njezine naravi i va\u017enosti, zatim od strukture arhivskog fonda ili sastava zbirke, kao i od cilja koji redaktor \u017eeli posti\u0107i<\/strong>.<\/td>\nIzbor nau\u010dno-obavje\u0161tajnog sredstva za odre\u0111enu arhivsku gra\u0111u, zavisi u prvom redu od njene naravi i va\u017enosti, zatim od strukture arhivskog fonda ili sastava zbirke, od postavljenog cilja od strane nau\u010dnika-istra\u017eiva\u010da<\/strong>.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 223-224<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 62<\/td>\n<\/tr>\n
U principu svaki zna\u010dajniji fond treba biti opremljen nekim nau\u010dno-obavje\u0161tajnim sredstvom, koje prema naravi gra\u0111e, njenoj va\u017enosti i ciljevima arhiva omogu\u0107uju najefikasniji zahvat u njegovu gra\u0111u.<\/td>\nU principu svaki zna\u010dajniji fond trebao bi biti opremljen nekim nau\u010dno-obavje\u0161tajnim sredstvom, koje prema naravi gra\u0111e, njenoj va\u017enosti omogu\u0107uje najefikasnije kori\u0161tenje.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 201<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 60<\/td>\n<\/tr>\n
Ako se u procesu obrade arhivalija ide k sve ve\u0107em usavr\u0161avanju, taj nau\u010dni momenat postaje sve jasniji. To je naro\u010dito slu\u010daj s tri takva glavna i konkretna vida, kao \u0161to su izrada nau\u010dnoobavje\u0161tajnih sredstava, objavljivanje dokumenata i osobni nau\u010dni rad arhivista.<\/td>\nU procesu obrade arhivskih fondova arhivisti danas idu ka sve ve\u0107em usavr\u0161avanju, s ciljem da nau\u010dni element postaje \u0161to uo\u010dljiviji i jasniji. To je naro\u010dito vidljivo kroz nekoliko segmenata rada arhivista, poput: pisanje<\/strong> historijske zabilje\u0161ke<\/strong>, izrade nau\u010dno-obavje\u0161tajnih sredstava, objavljivanja dokumenata i osobnog rada arhivista.<\/td>\n<\/tr>\n
Istovremeno ne treba propustiti da se istakne kako se, ne samo kod izrade nau\u010dnoobavje\u0161tajnih sredstava, objavljivanja dokumenata i osobnog rada, nego i u drugim fazama arhivskog rada pojavljuje potreba originalnih nau\u010dnih i istra\u017eiva\u010dkih zahvata i analiza, za koje ponekad mo\u017ee biti neophodan kvalitativno isti napor i sposobnost kao i za pisanje neke nau\u010dne rasprave.<\/td>\nTreba znati, da se ne samo kod pisanja historijske bilje\u0161ke<\/strong>, izrade nau\u010dno-obavje\u0161tajnih sredstava, objavljivanja dokumenata i osobnog rada od strane arhivista, ve\u0107 i u drugim fazama arhivskog rada, pojavljuje potreba za originalnim nau\u010dnim i istra\u017eiva\u010dkim zahvatima i analizama, za koje je ponekad potreban kvalitetno isti napor i sposobnost kao i za pisanje neke nau\u010dne rasprave.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 224<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 61<\/td>\n<\/tr>\n
Indeksi dolaze u obzir kod va\u017ene starije ili novije gra\u0111e homogenog karaktera, za koju ne postoji ili nisu sa\u010duvane pomo\u0107ne knjige, kao i kod gra\u0111e heterogenog karaktera, za koju postoje\u0107e pomo\u0107ne knjige nisu dovoljno iscrpne (upravne vlasti, odabrana sudska gra\u0111a, matice i sl.). Indeksi su posebno zna\u010dajni za fondove gdje ima dosta podataka osobnog, genealo\u0161kog, topografskog i sli\u010dnog karaktera<\/td>\nIndeksi su zna\u010dajni kod va\u017ene starije ili novije gra\u0111e homogenog karaktera, za koju ne postoji ili nisu sa\u010duvane pomo\u0107ne knjige, kao i kod gra\u0111e heterogenog karaktera, za koju postoje\u0107e pomo\u0107ne knjige nisu dovoljno iscrpne. Indeksi su posebno zna\u010dajni za fondove, gdje ima dosta podataka osobnog, genealo\u0161kog, topografskog i sli\u010dnog karaktera.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 218-219<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 62<\/td>\n<\/tr>\n
Indeks se u na\u010delu izra\u0111uje na osnovi pojedina\u010dnih spisa… Rije\u010d je o bitnim elementima dokumenta koji se smatraju zna\u010dajnim za nauku i koji se iskazuju samo preciznim i jasnim generi\u010dkim geslom.<\/td>\nIndeks se u na\u010delu izra\u0111uje na osnovu pojedina\u010dnih spisa i to u obliku kartoteke. Indeksom se predstavljaju bitni elementi dokumenata koji se smatraju zna\u010dajnim za nauku i koji se iskazuju samo preciznim i jasnim generi\u010dkim geslom.<\/td>\n<\/tr>\n
Milo\u0161evi\u0107, str. 224<\/td>\n\u0160aboti\u0107, str. 62<\/td>\n<\/tr>\n
Vodi\u010di osnovnog tipa neophodni su za sve, ili za najve\u0107i broj va\u017enijih fondova nekog arhiva, jer oni, kako smo vidjeli, poslije osnovnih inventarskih podataka, pru\u017eaju neophodnu \u0161iru sadr\u017eajnu i historijsku orijentaciju u gra\u0111i.<\/td>\nVodi\u010di osnovnog tipa neophodni su za sve, ili za najve\u0107i broj va\u017enih fondova i zbirki nekog arhiva, jer oni pru\u017eaju neophodnu \u0161iru sadr\u017eajnu i historijsku orijentaciju u gra\u0111i.<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

U uratku profesora Izeta \u0160aboti\u0107a[4]<\/a> Kre\u0161imir Nemeth i Milo\u0161 Milo\u0161evi\u0107 se uop\u0107e ne spominju; taj uradak nema niti jedan jedini citat, niti jednu jedinu podno\u017enu napomenu, niti popis kori\u0161tenih izvora i literature (kao da je zaboravio u Novi Sad ponijeti struku <\/em>i nauku<\/em>), pa ostaje pitanje kakvo je to “sveobuhvatno stru\u010dno sagledavanje” njegova rada, kojim bi se moglo dokazati da je literaturu, kojoj laska kao referentnoj, doista naveo? Upravo zato \u0160aboti\u0107, umjesto stru\u010dnog <\/em>sagledavanja mlati kako svjesno manipuliram, kroz pau\u0161alan i selektivan pristup iskrivljujem \u010dinjenice, izvla\u010dim sadr\u017eaje iz konteksta i sl., ali treba ipak istaknuti da je nakon svih tih demago\u0161kih driblinga spektakularan zgoditak zabio samome sebi: Pita me, izravno i javno, \u0161to je s ostale tri \u010detvrtine uratka? Svjesno se manipulira, iskrivljuju se \u010dinjenice i izvla\u010de se sadr\u017eaji iz konteksta kada se procijeni da je prepisana, eto, samo jedna<\/em> \u010detvrtina <\/em>uratka?<\/p>\n

3) Posebno je, prema profesoru \u0160aboti\u0107u, za mene bio klizav (njegov!) teren historiografije, na kojemu sam konkretno upozorio tek da je sa stanovitim Sulejmanovi\u0107em isparazitirao na \u010dlanku Aladina Husi\u0107a o Ademu Hand\u017ei\u0107u. Profesor povijesti \u0160aboti\u0107 galami da im zamjeram (?) \u0161to je “su\u0161tina navedenih sadr\u017eaja sli\u010dna”, a zatim stru\u010dno <\/em>i nau\u010dno <\/em>briljira: “Vjerovatno je o\u010dekivao da sadr\u017eaji budu opre\u010dni, nau\u010dno nedodirljivi, \u0161to je nemogu\u0107e, jer se radi u ovom slu\u010daju o istoj historijskoj temi i li\u010dnosti. Razlika je u na\u010dinu interpretacije i u obimu samoga sadr\u017eaja, koji mo\u017ee biti potkrijepljen sa vi\u0161e ili manje historijskih izvora. Problem je \u0161to gosp. Rodinis ne razumije osnovne postulate historijske nauke, ali mu to ne smeta da se upusti u ‘analizu’ iste”.<\/p>\n

Iz ovako sro\u010dene reakcije moglo bi se zaklju\u010diti da sam se ja upustio u “analizu” historijske znanosti uop\u0107e. Ali, jasno nam je da \u0160aboti\u0107 misli na konkretni \u010dlanak o Ademu Hand\u017ei\u0107u. Ja priznajem da nemam pojma kako opre\u010dni stavovi mogu biti istodobno i “nau\u010dno nedodirljivi”, a jo\u0161 manje za\u0161to je “nemogu\u0107e” da stavovi o nekoj temi ili li\u010dnosti budu opre\u010dni, ali ja nisam ni\u0161ta o\u010dekivao, niti sam se upu\u0161tao u “analize” tema i li\u010dnosti: Ja sam samo upozorio da je \u0160aboti\u0107 u stanju, \u010dak i kada parazitira na tu\u0111em tekstu, pisati \u010diste gluparije; konkretno da 68 bibliografskih jedinica u opusu jednog znanstvenika “naizgled nije puno” i da se \u010dvrstina povijesnih temelja Bosne mo\u017ee mjeriti postojanjem pomena nebitnih povjesni\u010dara, i to je sve.<\/p>\n

4) “Vi\u0161e je nego evidentno”, polaskat \u0107e profesor \u0160aboti\u0107 samome sebi, “da je Rodinis optere\u0107en mojim imenom, te u navedenom sadr\u017eaju koristi ga bez ikakvih valjanih razloga. Tako, mene posebno isti\u010de kao \u010dlana Redakcije za izdavanje publikacije: ‘Sid\u017eil kadije kaze Novi Pazar od 1766. do 1768. godine’. Isti\u010dem, da nije sporno moje \u010dlanstvo u Redakciji ovog izdanja, te da sam shodno svojim skromnim mogu\u0107nostima dao doprinos radu Reakcije. Ako je bilo odre\u0111enih propusta u radu Redakcije, prihvatam dio odgovornosti. Me\u0111utim, u navedenoj Redakciji je bilo daleko kompetentnijih stru\u010dnjaka od mene, \u010diji je doprinos izlasku ove vrijedne publikacije zna\u010dajno ve\u0107i nego \u0161to je moj. O istim gosp. Rodinis ne kazaje ni\u0161ta, slu\u010dajno ili namjerno on to zna. Li\u010dno smatram, navedeni projekat uspje\u0161nim, koji je realiziran zajedni\u010dkim snagama Historijskog arhiva Sarajevo i Arhiva ‘Ras’ Novi Pazar”.<\/p>\n

Ovdje stvarno treba posebno naglasiti za\u0161to sam \u0160aboti\u0107a spomenuo kao \u010dlana redakcije sid\u017eila! Zato \u0161to su u toj redakciji Sejdalija Gu\u0161i\u0107 i Enver Ujkanovi\u0107 IZBACILI uvodnu studiju Ahmeda Ali\u010di\u0107a, da bi komadi\u0107e iste potpisali kao vlastiti tekst! Kako smo to doznali? Iz prikaza Aladina Husi\u0107a, kojega ovaj \u0160aboti\u0107 u ovome odgovoru meni uliziva\u010dki naziva “uva\u017eenim doktorom”! Cijelih osam godina nakon \u0161to je “uva\u017eeni doktor” upozorio javnost na u\u017easan postupak redakcije, profesor Izet \u0160aboti\u0107 ima za re\u0107i samo: “Ako je bilo odre\u0111enih propusta…”! AKO?! \u010cisti bezobrazluk!<\/p>\n

5) Ta nevi\u0111ena svinjarija potaknula me spomenuti da je \u0160aboti\u0107 bio u komisiji koja je Sejdaliji Gu\u0161i\u0107u odobrila doktorsku disertaciju o sarajevskom kadiluku u 18. stolje\u0107u. \u0160aboti\u0107 se tu brani “sveu\u010dili\u0161no”, da kao profesor na oblasti Novi vijek ima “potpune nau\u010dne kompetencije da budem \u010dlan navedene Komisije. S druge strane, pitam gosp. Rodinisa, koje su njegove nau\u010dne kompetencije za ‘analizu’ ovog pitanja”?<\/p>\n

Ja i dalje smatram da ni \u0160aboti\u0107 nema kompetencije za predlo\u017eenu temu (Kako smo vidjeli, on sam ka\u017ee da su njegove mogu\u0107nosti u objavljivanju jednoga sid\u017eila iz 18. stolje\u0107a skromne!), a najmanje su bitne moje nekompetencije: Komisiju sam spomenuo isklju\u010divo kao ilustraciju za\u010daranog kruga pomaga\u010da u plagiranju i izgleda da nisam pogrije\u0161io, jer je o\u010dito da profesor \u0160aboti\u0107, sav od struke <\/em>i nauke<\/em>, nikakvu pozornost nije poklonio upozorenju da je spomenuti kandidat magistrirao plagijatom. Ako se zvanja ste\u010dena plagijatom ne oduzimaju, trebalo bi makar sprije\u010diti plagijatore da doktoriraju.<\/p>\n

“Iz svega navedenog”, trijumfalno pi\u0161e profesor \u0160aboti\u0107, “mo\u017ee se primijetiti, potpuno diletantstvo, stru\u010dna i nau\u010dna\u00a0 nekompetentnost gosp. Rodinisa u ‘analizi’ i isticanju navedenih konstatacija”.<\/p>\n

I to je ve\u0107 jubilarni, deseti put da u svome odgovoru, tko zna za\u0161to, taj profesor moj osvrt naziva “analizom”<\/em>. Dakako, on na to ima pravo, naro\u010dito ako smatra da ima sjajan smisao za humor, ali i struke<\/em> i nauke <\/em>zahtijevaju DOKAZE.<\/p>\n

Me\u0111utim, “Odgovoru” Izeta \u0160aboti\u0107a ovdje nije kraj. Na odre\u0111eni na\u010din, tek smo na po\u010detku<\/em>!<\/p>\n

Naime, i u ovom “Odgovoru” Izet \u0160aboti\u0107 se igra nekakvog internet-inspektora, koji \u0107e me javno pendre\u010diti, pa mi je svojom taktikom skretanja pozornosti s biti problema sasuo \u010dak \u010detiri, niska i – da prostite na izrazu – prosta\u010dka pitanja, i to opet zahtijevaju\u0107i “iskrene” odgovore![5]<\/a><\/p>\n

– Profesor Izet \u0160aboti\u0107 zahtijeva iskreni odgovor na pitanje jesu li moji magistarski i doktorski rad publicirani, “i ako jesu, gdje iste mo\u017eemo na\u0107i, kako bi obogatili na\u0161a skromna znanja iz oblasti arhivistike tim sadr\u017eajima”? Odgovor je da nisu, ako \u017eeli obogatiti znanja morat \u0107e do Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Zagreb, ali to nema veze s tekstom na koji odgovara.<\/p>\n

– Profesor Izet \u0160aboti\u0107 zahtijeva iskreni odgovor na pitanje kako sam “pod svojim imenom prire\u0111iva\u010da i autora objavio sadr\u017eaje na kojima su vrijedni arhivisti Arhiva Bosne i Hercegovine radili desetlje\u0107ima”, a da pritom, stru\u010dan <\/em>i nau\u010dan<\/em> kakav jeste, nije naveo niti jedan takav sadr\u017eaj (\u0161to potvr\u0111uje IZMI\u0160LJANJE kao njegovu taktiku, koja u ovom slu\u010daju prerasta u gnjusnu klevetu).<\/p>\n

– Profesor Izet \u0160aboti\u0107 zahtijeva iskreni odgovor na pitanje kako su mi u komisiji za izbor u zvanje docenta bili “i prozvani profesori u ovom sadr\u017eaju, koje naziva plagijatorima”, ali ja nikada nikoga iz te komisije nisam prozvao plagijatorima. U napadnutom “sadr\u017eaju” kao plagijatore prozvao sam njega, Azema Ko\u017eara i Sejdaliju Gu\u0161i\u0107a, a nijedan od njih nije bio u komisiji.<\/p>\n

– Profesor Izet \u0160aboti\u0107 zahtijeva iskreni odgovor na pitanje koliko sam “doprinio unapre\u0111enju bosanskohercegova\u010dke arhivistike i historiografije”, \u0161to je samo po sebi krajnje nepristojno, ali njemu ni nepristojnost nije dovoljna, pa svojom metodom izmi\u0161ljanja dodaje da sam imao velike privilegije, “u posljednjih 30 godina najve\u0107e privilegije od svih zaposlenika u arhivima u Bosni i Hercegovini”.<\/p>\n

U ovome “Odgovoru na tekst Andreja Rodinisa” (iako ga ni\u0161ta nisam pitao), \u0160aboti\u0107 je nastupio kao povjesni\u010dar, koji brani struku <\/em>i nauku<\/em> od svakog upada inkompetentnih. Vidjeli smo kako. Me\u0111utim, veoma je va\u017eno istaknuti da je on mene uvijek zanimao kao arhivist<\/em>! On je cijelih dvadeset godina (1994-2014) bio uposlenik Arhiva Tuzlanskog kantona, gdje je od 2002. do 2014. obna\u0161ao i du\u017enost direktora (dakle, dvanaest godina). Bio je na pozicijama u strukovnim udrugama arhivista, ure\u0111ivao (ili jo\u0161 uvijek ure\u0111uje) arhivisti\u010dke \u010dasopise, paradirao na silnim stru\u010dnim skupovima i objavio stotinjak radova iz arhivistike<\/em>. S tolikim iskustvom (da ne dodam i privilegijama!), on bi MORAO znati odgovore na pitanja koja u “Odgovoru” postavlja. On bi morao znati da niti magistarski niti doktorski rad iz arhivistike nisam publicirao; on bi morao znati tko mi je bio u komisiji za izbor u zvanje; on bi morao znati \u010dije sam sadr\u017eaje objavljivao pod svojim imenom i on bi morao, kakvo god bilo, imati mi\u0161ljenje o mome doprinosu arhivistici i historiografiji. Tako se i u ovoj prigodi – na stranu od neuspjele lekcije iz povijesti jednom “nehistori\u010daru” – pokazuje da njegova znanja iz arhivistike nisu \u010dak niti “skromna”, kako on u internet-saslu\u0161avanju tvrdi, ve\u0107 jednostavno nikakva<\/em>.[6]<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

Andrej Rodinis<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

[1]<\/a> \u0160aboti\u0107 je uredni\u0161tvu historiografije.hr uputio odgovor na tekst: “Visoka plagijatorska \u0161kola <\/em>(povodom objavljenog sadr\u017eaja Nedima Zahirovi\u0107a: Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova”. Moj tekst, me\u0111utim, nosi naslov “Visoka plagijatorska \u0161kola? (Povodom teksta Nedima Zahirovi\u0107a “Profesor povijesti na Sveu\u010dili\u0161tu u Tuzli u plagiranju tu\u0111ih znanstvenih radova)”.<\/p>\n

[2]<\/a> \u0160aboti\u0107 je rije\u010d profesor napisao u mno\u017eini, pa bi neupu\u0107en \u010ditatelj mogao pomisliti da je Zahirovi\u0107 pisao o nekoliko profesora koji plagiraju tu\u0111e znanstvene radove.<\/p>\n

[3]<\/a> Tekst Milo\u0161a Milo\u0161evi\u0107a nosi naslov “Nau\u010dnoobavje\u0161tajna sredstva i nau\u010dna djelatnost arhiva”, a \u0160aboti\u0107 navodi: “Nau\u010dno-obavje\u0161tajna sredstva i na\u010din djelatnosti arhiva”, \u0161to je ve\u0107 tre\u0107i tekst koji u svome “Odgovoru” citira pogre\u0161no. \u017divjela struka <\/em>i nauka<\/em>!!!<\/p>\n

[4]<\/a> Koristio sam zbornik radova sa savjetovanja arhivskih radnika Vojvodine, odr\u017eanog 2009. u Novom Sadu, dostupan na: http:\/\/www.darv.org.rs\/images\/stories\/doc\/publikacije\/Zbornik2010.pdf<\/a><\/p>\n

[5]<\/a> Metodu javnog ispitivanja primijenio je profesor \u0160aboti\u0107 ve\u0107 u tekstu “Otkud arhivska gra\u0111a o ratu u Bosni i Hercegovini u hrvatskim institucijama?” (http:\/\/www.historiografija.ba\/article.php?id=55<\/a>), reakciji na moj tekst “Crni arhivski dani” (https:\/\/historiografija.hr\/?p=18396<\/a>)<\/p>\n

[6]<\/a> Na to sam upozorio u tekstu “Tko je bio Athanasius School? (Nad Glasnikom arhiv\u00e2 i Arhivisti\u010dkog udru\u017eenja BiH<\/em>)”; Bosna Franciscana, <\/em>godina XXV, br. 46, Sarajevo 2017., 417-427. Tekst je dostupan i na http:\/\/z-a-d.net\/arhol\/tko-je-bio-athanasius-school\/<\/a>.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n

 <\/p>\n

Uredni\u0161tvo portala Historiografija.hr ne odgovara za tvrdnje izre\u010dene u raspravama, polemikama i drugim tekstovima. Reagiranja i polemi\u010dke priloge mo\u017eete slati na e-mail adresu urednika portala bjankovi@ffzg.hr<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":2,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":true,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4,17],"tags":[],"class_list":["post-20129","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti","category-rasprave"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52657,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52657","url_meta":{"origin":20129,"position":0},"title":"[Predavanje] Jezik i drugost u (post)socijalisti\u010dkoj Srbiji: diskurzivne politike identiteta (YugoLab)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U sklopu projekta Prizma \/ IMAGINATION (\u201eZami\u0161ljanje nacije: srpski nacionalni narativi u sporu (XX\u2013XXI vek)\u201c), koji se realizuje na Institutu za filozofiju i dru\u0161tvenu teoriju Univerziteta u Beogradu (2024\u20132027) uz finansijsku podr\u0161ku Fonda za nauku Republike Srbije, organizuje se serija predavanja na kojoj istra\u017eiva\u010di i istra\u017eiva\u010dice projekta predstavljaju rezultate svojih\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/IFDT_28_IV.png?fit=1200%2C675&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":20129,"position":1},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52592,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52592","url_meta":{"origin":20129,"position":2},"title":"Predstavljanje knjige “Turska ku\u0107a u Rijeci” u Zagrebu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U prostorijama Turskog kulturnog centra Yunus Emre u Zagrebu, u utorak 21. travnja 2026. godine, odr\u017eano je sve\u010dano predstavljanje dopunjenog izdanja knjige Turska ku\u0107a u Rijeci, u organizaciji Hrvatsko-turskog dru\u0161tva Rijeka i partnerstvu sa Skupinom prijateljstva Hrvatska-Turska Hrvatskog sabora, Veleposlanstvom Republike Turske u Republici Hrvatskoj te Turskim kulturnim centrom Yunus\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Turska-kuca-ZG.jpg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52607,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52607","url_meta":{"origin":20129,"position":3},"title":"No\u0107 knjige: Kako je prije 410 godina smr\u0107u Shakespearea i Cervantesa zavr\u0161ilo razdoblje renesanse u knji\u017eevnosti","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"22. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"\u010cetvrtak, 23. travnja 2026. u 18:00 sati, Knji\u017eara Matice hrvatske, Ulica Matice hrvatske 2, Zagreb Uvodna rije\u010d: dr. sc.\u00a0Dubravka Brezak Stama\u0107, pro\u010delnica Odjela za knji\u017eevnost Matice hrvatske Prof. dr. sc. Ivan Lupi\u0107, redoviti profesor u Odsjeku za anglistiku i Odsjeku za kroatistiku Sveu\u010dili\u0161ta u RijeciShakespeare, kazali\u0161te, glazbaKada se susre\u0107emo sa\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/noc_knjige_2026.jpg?fit=680%2C276&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52654,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52654","url_meta":{"origin":20129,"position":4},"title":"Gostuju\u0107e predavanje – Danijel D\u017eino \u201eKasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doktorski studij predmoderne povijesti poziva na predavanje \"Kasnoanti\u010dke i ranosrednjovjekovne gra\u0111evine u Brezi: Spomenici nepotpune biografije\u201d koje \u0107e odr\u017eati profesor Danijel D\u017eino sa Sveu\u010dili\u0161ta Macquarie u Sydneyu u\u00a0utorak 28. travnja 2026. u 17h u Konferencijskoj dvorani Knji\u017enice Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavanje \u0107e predo\u010diti nova saznanja dobivena kroz arhivsko-dokumentarna istra\u017eivanja\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Dzino.jpg?fit=980%2C819&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52536,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52536","url_meta":{"origin":20129,"position":5},"title":"Kader Abdolah, \u201ePrije nego \u0161to bude kasno\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Kader Abdolah \u017eeli se vratiti ku\u0107i. Ali povratak je nemogu\u0107: u Iranu bi bio uhap\u0161en. Pod la\u017enim imenom i s krivotvorenim paso\u0161em ipak uspijeva u\u0107i u domovinu i sti\u017ee do roditeljske ku\u0107e, visoko u planinama. Majka ga ne prepoznaje, otac je mrtav, a sve \u0161to je tra\u017eio izmi\u010de mu pred\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Prije-nego-sto-bude-kasno.webp?fit=566%2C872&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20129","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20129"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20129\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20132,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20129\/revisions\/20132"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20129"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20129"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20129"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}