{"id":2012,"date":"2016-12-09T23:00:05","date_gmt":"2016-12-09T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2012"},"modified":"2017-02-27T13:51:02","modified_gmt":"2017-02-27T13:51:02","slug":"igor-krnjeta-prikaz-knjige-sebastian-conrad-what-is-global-history-2016","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2012","title":{"rendered":"Igor Krnjeta – Prikaz knjige – Sebastian Conrad, “What is global history?”, 2016."},"content":{"rendered":"

Sebastian Conrad, What is global history?<\/i>, Princeton University Press, 2016, 299 str.<\/span><\/b><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Od zavr\u0161etka hladnoga rata po\u010detkom 1990-ih, svijet se postupno povezivao na dotad neslu\u0107ene na\u010dine u procesu ujedinjavanja svjetske populacije, tj. globalizacije. Svijet je tako postao povezanijom cjelinom u nizu aspekata, napose onom komunikacijskom i ekonomskom. Za o\u010dekivati je da se u suvremenom svijetu kojem je globalizacija jedno od temeljnih obilje\u017eja postavlja va\u017eno pitanje: na koji na\u010din i za\u0161to je do\u0161lo do globalizacije te koliko je svijet globaliziraniji i povezaniji nego prije? <\/span><\/p>\n

Na ta pitanja odgovara relativno nova i dinami\u010dna grana historijske znanosti zvana globalnom historijom \u010dije je sredi\u0161nje obilje\u017eje izbjegavanje gledanja ljudske povijesti iz perspektive da su ljudska ure\u0111enja iz pro\u0161losti djelovala izolirano. Njeno drugo va\u017eno obilje\u017eje je odbacivanje eurocentrizma sa svrhom kvalitetnijeg prou\u010davanja nezapadnja\u010dkih kultura. Me\u0111utim, s obzirom na recentno uvo\u0111enje globalne historije na znanstvenu scenu, ona se mo\u017ee doimati poprili\u010dno nedore\u010denom i nerazra\u0111enom te se tako\u0111er mo\u017ee postaviti pitanje koliko su interesi i fokusi istra\u017eivanja globalne historije ustvari jasno definirani.<\/span><\/p>\n

Knjiga Sebastiana Conrada What is global history?<\/i> pregledno je teorijsko i metodolo\u0161ko djelo koje se bavi temeljnim odrednicama globalne historije. Djelo pregledno i sveobuhvatno obra\u0111uje glavne zna\u010dajke globalne historije kao i pozicioniranje nove subdiscipline u sklopu ranije historiografske tradicije i konteksta dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih znanosti. Izuzev toga, naslov se bavi i \u201enaputcima\u201c svim istra\u017eiva\u010dima koji \u017eele uvesti doti\u010dnu novu perspektivu u svoja istra\u017eivanja \u2013 ne izbjegavaju\u0107i navesti ograni\u010denja globalne historije i kritike koje su joj upu\u0107ivane \u2013 te metodama za poduzimanje kvalitetnog istra\u017eivanja iz gledi\u0161ta te nove paradigme. Conrad je djelo bazirao na nizu teorijskih radova o globalnoj historiji i njoj srodnim granama te na djelima iz podru\u010dja globalne historije za koja je procijenio da su reprezentativna ili da ih je potrebno detaljnije obrazlo\u017eiti.<\/span><\/p>\n

Sebastian Conrad (ro\u0111en 1966.) njema\u010dki je povjesni\u010dar i profesor na Freie Universit\u00e4t u Berlinu. Njegovi glavni interesi su transnacionalna historija i globalna historija te razmatranje na koje na\u010dine one doprinose kvalitetnijem shva\u0107anju integriranijeg svijeta u pro\u0161losti. Osim toga, Conrad se tako\u0111er bavi kolonijalizmom, postkolonijalizmom, intelektualnom historijom te teorijom historiografije.<\/span><\/p>\n

Knjiga je strukturirana u deset poglavlja od kojih je svako poglavlje fokusirano na jednu temu. Poglavlja su pak podijeljena na nekoliko manjih odjeljaka koja detaljnije razra\u0111uju odre\u0111ene pojedinosti u sklopu teme. \u00a0<\/span>\u201eUvod\u201c (str. 1-16) zapo\u010dinje Conradovom tvrdnjom o rastu i afirmaciji globalne historije u sklopu historijske znanosti te na pitanje za\u0161to ona sada postaje toliko popularnom konstatira da su doga\u0111aji poput kraja hladnog rata i napada na World Trade Centar utjecali na \u017eelju da se spoznaju uzroci tih doga\u0111aja i procesi koji su do njih doveli. Tako\u0111er se navodi va\u017enost komunikacijske revolucije koja je svijet u\u010dinila povezanijim. Autor zatim razmatra na koje je sve na\u010dine globalizacija predstavljala izazov za niz dru\u0161tvenih znanosti, uklju\u010duju\u0107i i povijest. Pritom navodi probleme poput eurocentrizma i potrebe za iznala\u017eenjem novih sredstava i tehnika izu\u010davanja. Globalnu historiju promatra kao poku\u0161aj nadila\u017eenja tih problema te nagla\u0161ava da je ona ujedno predmet prou\u010davanja, ali i na\u010din gledanja na povijest. Potom se nude tri definicije globalne historije koje autor razglaba: prva je naj\u0161ire mogu\u0107e izu\u010davanje povijesti potencijalno svega u globalnom okviru, druga je istra\u017eivanje s fokusom na povijest veza i razmjena te naposljetku tre\u0107a kao bavljenje povije\u0161\u0107u koja je bazirana na globalnoj integraciji. Autor se opredjeljuje za zadnju paradigmu te nagla\u0161ava da \u0107e nju razra\u0111ivati kao pristup u ostatku knjige. Poglavlje zaklju\u010duje navo\u0111enjem odre\u0111enih manjkavosti doti\u010dne discipline i konstatiranjem da se humanisti\u010dke znanosti sada nalaze u \u201eglobalnom preokretu\u201c.<\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>U drugom poglavlju (\u201eA short history of thinking globally\u201c, str. 17-36) autor prikazuje kako su ljudi o sebi razmi\u0161ljali u \u0161irim kontekstima te se bavi poimanjima \u201esvijeta\u201c i konceptom zami\u0161ljanja, odnosno konstruiranja \u201csvijeta\u201d kao i njegovim promjenama kroz povijest. U sklopu pisanja o svjetskoj povijesti, prvo govori o tzv. \u201cekumenskoj historiografiji\u201d, tj. povijesti vlastite zatvorene cjeline i kako su drugi narodi prikazivani u takvoj historiografiji. Nagla\u0161ava se da je taj tip historiografije bio pisan sve do 19. stolje\u0107a te da je \u2013 kao i \u017eanr univerzalne i svjetske historije \u2013 doveo izme\u0111u ostaloga do prevalentnosti zapadnja\u010dkog na\u010dina pisanja danas. Zaklju\u010dno se analizira razvoj svjetske historije kao pristupa nakon 1945. i teorije svjetskog sustava Immanuela Wallersteina te se konstatira da se trenutni na\u010din poimanja globalne historije razlikuje od prija\u0161njih poku\u0161aja pisanja svjetske povijesti po naglasku na povezanosti, integraciji i nadila\u017eenju pro\u0161lih paradigmi.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Kao \u0161to je istaknuto na zavr\u0161etku pro\u0161log poglavlja, u fokusu globalne historije je nadila\u017eenje ograni\u010denja historijske znanosti, no isti\u010de se da globalna historija nije jedini pristup koji djeluje na tom principu. Tre\u0107e poglavlje (\u201eCompeting approaches\u201c, str. 37-61) predstavlja i razla\u017ee druge srodne pristupe koji konkuriraju globalnoj historiji i koji tako\u0111er poja\u0161njavaju dinami\u010dnost svijeta te se ustvr\u0111uje koliko globalna historija mo\u017ee od njih izvu\u0107i. Ti pristupi su: komparativna historija, transnacionalna historija, teorija svjetskog sustava, postkolonijalizam te naposljetku koncept vi\u0161estrukih modernosti. Svaku od tih paradigmi Conrad ilustrira s nekoliko reprezentativnih djela.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Fokus \u010detvrtog poglavlja (\u201eGlobal history as a distinct approach\u201c, str. 62-89) je na opisu osobina koje tvore modernu globalnu historiju, odnosno, na razradi metodolo\u0161ke jezgre onoga \u0161to globalnu historiju ozna\u010dava kao pristup. Kao \u0161to je ve\u0107 spomenuto, naglasak je na globalnoj integraciji koju Conrad definira kao strukturnu promjenu na globalnoj razini te za nju navodi da je krucijalni aspekt koji \u010dini globalnu historiju specifi\u010dnom. Jedan od na\u010dina na koje autor \u017eeli ista\u0107i posebnosti globalne historije jest da ju usporedi, tj. suprotstavi svjetskoj historiji kao pristupu. Zatim nabraja i konstatira sve va\u017ene metodolo\u0161ke odrednice globalne historije poput eksperimentiranja s alternativnim poimanjima prostora u pro\u0161losti te nu\u017enosti za prou\u010davanjem odnosa izme\u0111u civilizacija, me\u0111u kojima \u0107e neke kasnije detaljnije obraditi. Potom uspore\u0111uje globalnu historiju sa pristupima poput kulturnog imperijalizma kako bi pokazao da razli\u010dita gledi\u0161ta na neke primjere daju razli\u010dite rezultate. Na temelju tog razglabanja izvodi zaklju\u010dak da globalna historija odgovara na pitanje kada i za\u0161to su odre\u0111ene tekovine preuzete te kako su se ljudi nosili sa preuzimanjem i kori\u0161tenjem tih tekovina, tj. kako su odgovarali na globalne izazove. Poglavlje zaklju\u010duje osvrtom na historiografiju nacija i nacionalizma te analizom kako globalna historija gleda na nju.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Peto poglavlje (\u201eGlobal history and forms of integration\u201c, str. 90-114) zapo\u010dinje konstatacijom da naglasak na sustavne kontekste (poput konteksta integracije) \u010dini globalnu historiju specifi\u010dnom, zato \u0161to se ne bavi isklju\u010divo pitanjem povezanosti. Nakon toga najavljuje da \u0107e se u ovom poglavlju razra\u0111ivati sljede\u0107e teme: jesu li globalna povijest i povijest globalizacije istovjetni pojmovi, potom kako shvatiti ideju integracije i njene pokreta\u010de te naposljetku koliko daleko u pro\u0161lost mo\u017eemo provu\u0107i globalnu perspektivu. Autor smatra da je glavna razlika izme\u0111u povijesti globalizacije i globalne historije ta da je globalna historija pristup, dok je povijest globalizacije subdisciplina. Nadalje, Conrad ustvr\u0111uje da se u studijama koje primjenjuju paradigmu globalne historije autori mogu baviti i temama iz makrohistorije kao i mikrohistorije. Za potonji slu\u010daj posebno isti\u010de istra\u017eivanje djelovanja povijesnih aktera te kako su njihovi postupci uzrokovali globalne procese na velikoj skali. Poglavlje zavr\u0161ava konstatacijom da za sve periode ima smisla upotrijebiti perspektivu globalne historije, no isti\u010de se da je za neke od njih dostupna ve\u0107a koli\u010dina podataka \u0161to olak\u0161ava istra\u017eivanje.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>\u0160esto poglavlje (\u201eSpace in global history\u201c, str. 115-140) analizira tzv. \u201cprostorni preokret\u201d koji je karakteristi\u010dan za globalnu historiju, odnosno, bavi se rehabilitacijom prostora kao teorijske kategorije i odmicanjem od ograni\u010denog poimanja prostora. Kao \u0161to je ve\u0107 ranije nazna\u010deno, u globalnoj historiji je prisutno pitanje skale, tj. treba li istra\u017eivati makroperspektive ili mikroperspektive. Tako\u0111er se postavlja pitanje gdje po\u010dinje \u201cglobalno\u201d, odnosno \u0161to \u010dini \u201cglobalno\u201d. U daljnjem tekstu, raspravljaju se \u010detiri strategije ponovnog promi\u0161ljanja globalnog prostora. Prvi primjer je izu\u010davanje mora i oceana kao posrednika izme\u0111u lokalnog i globalnog zato \u0161to su to prostori koji omogu\u0107avaju interakciju, razmjenu i kontakte. Drugi primjer jest stvaranje novih \u201cprostora\u201d na temelju pra\u0107enja ljudi, ideja ili procesa gdje god oni zavr\u0161ili. Idu\u0107a mogu\u0107nost je puko pra\u0107enje povezanosti i kontakata izme\u0111u promatranih slu\u010dajeva. Naposljetku se navodi mogu\u0107nost koju autor favorizira, a to je istra\u017eivanje mikrohistorije u globalnom kontekstu. Za svaki od \u010detiri primjera koji se mogu istra\u017eivati Conrad ustvr\u0111uje da su podjednako dobra polazi\u0161ta za studije, no tako\u0111er isti\u010de da je nu\u017eno prilagoditi ih tipu prou\u010davanja, njegovom interesu ili istra\u017eiva\u010dkim pitanjima.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Sedmo poglavlje (\u201eTime in global history\u201c, str. 141-161) Conrad otvara tvrdnjom koju smatra pogre\u0161nom, naime da se globalna historija prividno uop\u0107e ne bavi vremenskom dimenzijom, ve\u0107 da ju je zamijenila promi\u0161ljanjem prostora. Potom ustvr\u0111uje da se istra\u017eivanja koja koriste gledi\u0161te globalne historije mogu podjednako baviti duljim i kra\u0107im vremenskim periodima, a jednako tako mogu uvesti i vremensku dimenziju istovremenosti. Autor zatim nagla\u0161ava da je cilj ovog poglavlja ukazati da ve\u0107ini istra\u017eivanja ide u korist razmatranje i analiza razli\u010ditih vremenskih skala te da su u sklopu istra\u017eivanja globalne historije funkcionalni svi vremenski okviri. Potom se fokus premje\u0161ta na razja\u0161njavanje pojmova \u201ebig history\u201c i \u201edeep history\u201c te na definiranje termina \u201eZeitschichten\u201c i sinkronicitet. Poglavlje zaklju\u010duje naputkom da nema vremenskog okvira koji je primjenjiv na svako istra\u017eiva\u010dko pitanje, ve\u0107 da se treba opredijeliti za jedan i kriti\u010dki elaborirati za\u0161to je upravo taj kori\u0161ten.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>U fokusu osmog poglavlja (\u201ePositionality and centered approaches\u201c, str. 162-184) je bavljenje pozicionirano\u0161\u0107u, odnosno razmatranje kako niz faktora poput kulture utje\u010de na oblikovanje istra\u017eivanja i njihov sadr\u017eaj. Glavna pozicija iz koje se sve do nedavno pisalo jest eurocentri\u010dna te je cilj globalne historije udaljiti se prije svega od eurocentrizma. Pritom se razra\u0111uje problem kako uspje\u0161nim odbacivanjem eurocentrizma ne upasti u neki drugi centrizam. Jedna od temeljnih stavki koje ovo poglavlje poku\u0161ava istaknuti jest da je u globalnoj historiji presudno uvesti \u0161to je mogu\u0107e vi\u0161e perspektiva. Zbog toga se globalnoj historiji pridaje demokratiziraju\u0107a uloga jer daje glas marginaliziranim perspektivama. Na kraju se raspravlja na koji na\u010din postaviti liniju izme\u0111u pozicionalnosti i novih centrizama te kako i za\u0161to navedene dvije pojave nastaju.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Jedan od temeljnih termina vezanih uz globalnu historiju je stvaranje\/oblikovanje \u201esvijeta\u201c i to se odnosi, po Conradovom mi\u0161ljenju, na konstruiranje\/izgradnju poimanja \u201esvjetsko\u201c i \u201eglobalno\u201c u kontekstu trenutne retorike i dru\u0161tvene klime. Pitanje na koje deveto poglavlje (\u201eWorld-making and the concepts of global history\u201c, str. 185-204) poku\u0161ava dati odgovor jest \u0161to zna\u010di kada se povjesni\u010dari bave vlastitim \u201estvaranjem svijeta\u201c? Autor se prvo bavi povije\u0161\u0107u koncepta \u201estvaranja svijeta\u201c (\u201eworld-making\u201c) te potom istra\u017euje kako povjesni\u010dari izra\u017eavaju svoja gledi\u0161ta na veze, razmjene i pojam \u201eglobalno\u201c. Potonje \u0107e detaljno prodiskutirati iz niza gledi\u0161ta. Fokus zatim skre\u0107e na tezu da se \u201estvaranje svijeta\u201c ne odvija isklju\u010divo u narativima historiografskih djela, ve\u0107 i u odabiru rije\u010di, odnosno koncepata koji se pojavljuju u historiografiji i koji su uglavnom vezani za europski kontekst i europsko povijesno iskustvo te nisu primjenjivi van njega. Predla\u017ee stoga uvo\u0111enje novih koncepata kako bi se bolje mogla shvatiti logika funkcioniranja neeuropskih dru\u0161tava. Autor tako\u0111er navodi potencijalne probleme i poziva na refleksivnost pri upotrebi novih termina. <\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>U desetom poglavlju (\u201eGlobal history for whom? The politics of global history\u201c, str. 205-235) razmatra se problem svrhe i potencijalne politi\u010dke upotrebe globalne historije u suvremenom dru\u0161tvu. Naglasak narativa prvenstveno je usmjeren na odgovaranje na pitanje za koga je to\u010dno namijenjena globalna historija. Ustvr\u0111uje se da ona slu\u017ei da nas osvijesti o globalizaciji i pretvori u gra\u0111ane svijeta te \u2013 ukoliko je to gledi\u0161te ispravno \u2013 zna\u010di li to da se svi povjesni\u010dari danas trebaju baviti globalnom historijom. Autor se potom bavi na\u010dinima na koje bi globalna historija mogla biti upotrijebljena za vlastitu legitimizaciju i isticanje. Nakon toga, razra\u0111uje se pitanje je li globalna historija podre\u0111ena globalizaciji s obzirom na to da joj stvara genealogiju te ju na taj na\u010din i propagira. Nadalje se razglaba koliko je globalna historija omogu\u0107ila nizu dosad marginaliziranih gledi\u0161ta da \u201eisplivaju\u201c s obzirom na to da je u globalnoj historiji dominantna uloga anglosaksonskih institucija i pripadaju\u0107eg im jezika. Zaklju\u010dno se raspravljaju potencijalne manjkavosti i intelektualna cijena bavljenja globalnom historijom. Poglavlje zavr\u0161ava Conradovim mi\u0161ljenjem da je globalna historija nu\u017ena za reformu znanja i promjenu institucija proizvodnje znanja te nudi svoju viziju budu\u0107nosti globalne historije.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/span>Interpretacija koju Sebastian Conrad iznosi u knjizi prije svega je izvedena sustavno i s izrazitom akademskom ozbiljno\u0161\u0107u. Djelo slu\u017ei gotovo kao priru\u010dnik jer nudi sveobuhvatan pregled najva\u017enijih stavki globalne historije koje su o\u010dito predmet mnogobrojnih polemika. Usto nudi i primjere djela koja su se koristila doti\u010dnom paradigmom i navodi na koji na\u010din su njihove interpretacije funkcionalne te \u0161to bi im mogle biti potencijalne manjkavosti i problemi. Nadalje, Conrad je svjestan problema i ograni\u010denja globalne historije oko kojih treba biti oprezan i upu\u0107ivanih kritika te ih nastoji konfrontirati. Zbog toga ovo teorijsko djelo funkcionira i kao kritika nove perspektive. Glavna kvaliteta djela je ustvari autorova perspektiva spram globalne historije. Vidljivo je naime da je Conrad njen veliki zagovornik, me\u0111utim on ju istovremeno i refleksivno promi\u0161lja te poru\u010duje \u010ditatelju da je globalna historija pristup, ali i disciplina koja je odraz modernog vremena, stoga ju je nu\u017eno promi\u0161ljati. Autorov narativ je jasan i direktan te je zato knjiga gotovo jednako \u010ditljiva i za \u010dlanove akademske zajednice, kao i za \u0161iru publiku. Knjiga bi mogla biti posebno zanimljiva hrvatskoj historiografiji u kojoj se o globalnoj historiji tek po\u010dinje govoriti.<\/span><\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Igor Krnjeta<\/span><\/i><\/p>\n

\n

\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2012","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52619,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52619","url_meta":{"origin":2012,"position":0},"title":"Predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 “Izme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka”","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Memorijalni stan Marije Juri\u0107 Zagorke poziva Vas na predavanje \u0110ur\u0111ice Vitkovi\u0107 \u201eIzme\u0111u pera i objektiva: Zagorka i Foto Tonka\u201c koje \u0107e se odr\u017eati u utorak, 28. travnja 2026. s po\u010detkom u 18 h u sklopu Ciklusa predavanja u Memorijalnom stanu Marije Juri\u0107 Zagorke. Kako su se susrele knji\u017eevnost i fotografija\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2024\/11\/Zagorka_ciklus.jpg?fit=1200%2C1006&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52692,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52692","url_meta":{"origin":2012,"position":1},"title":"Florian Bieber \u201eHvar in the Modern Age: Identity and Change in Southeast Europe\u201c","author":"Filip \u0160imunjak","date":"28. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Description\u00a0 In this open-access book, Florian Bieber traces the history of the Adriatic island of Hvar over half a millennium, from the advent of Venetian rule in the 15th century to the end of Yugoslavia in the late 20th century. The history of Hvar tells a larger story about modernity,\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Florian-Bieber-Hvar-in-the-Modern-Age-Identity-and-Change-in-Southeast-Europe.webp?fit=540%2C810&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2012,"position":2},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52704,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52704","url_meta":{"origin":2012,"position":3},"title":"Predstavljanje knjige “Vladimir Vasiljevi\u0107: Moji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Doga\u0111anja ovogodi\u0161njega Festivala povijesti Kliofest zapo\u010dinjemo ve\u0107 i prije samoga slu\u017ebenog otvaranja, predstavljanjem knjige \u201eMoji do\u017eivljaji. Dnevni\u010dki zapisi iz Prvoga svjetskog rata i poratnoga vremena\u201d Vladimira Vasiljevi\u0107a, koju su priredili Karlo Rukavina i Damir Agi\u010di\u0107. Pozivamo Vas na predstavljanje koje \u0107e se odr\u017eati u ponedjeljak 4. svibnja, s po\u010detkom u\u2026","rel":"","context":"U "Knjige"","block_context":{"text":"Knjige","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=8"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Naslovna-V.-Vasiljevic.webp?fit=1200%2C600&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52563,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52563","url_meta":{"origin":2012,"position":4},"title":"Predavanje Nenada Fabijani\u0107a o stadionu Poljud u Splitu","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"21. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Znanstveno vije\u0107e za arhitekturu, urbanizam i ure\u0111enje prostora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti organizira predavanje \u201cPo Poljudu\u201d koje \u0107e u srijedu 22. travnja 2026. s po\u010detkom u 14 sati u Knji\u017enici HAZU, Strossmayerov trg 14 u Zagrebu, odr\u017eati\u00a0prof. emerit. dr. art. Nenad Fabijani\u0107,\u00a0\u010dlan suradnik HAZU. Predavanje \u201ePo Poljudu\u201c (Projekt obnove)\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Poljud-scaled.jpeg?fit=1200%2C800&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52508,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52508","url_meta":{"origin":2012,"position":5},"title":"Glazbena radionica \u201eDUGMETARA REVISITED\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"DUGMETARA REVISITED glazbena radionica vodi: Ana Horvat 13., 20. i 27. travnja, od 18 do 20 sati Radiona, Nova cesta 186 Na tri radioni\u010dka susreta uranjamo u naslje\u0111e Dugmetare, biv\u0161e tvornice dugmadi na Savskoj cesti koja je po\u010detkom 2000-ih igrom slu\u010daja postala \u017eivo, jedinstveno mjesto glazbene proizvodnje. Svoje su probe\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/TRESNJA_TRESTI.jpg?fit=380%2C475&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2012","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2012"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2012\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3017,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2012\/revisions\/3017"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2012"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2012"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2012"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}