{"id":2011,"date":"2016-11-22T23:00:05","date_gmt":"2016-11-22T23:00:05","guid":{"rendered":"http:\/\/historiografija.hr\/?p=2011"},"modified":"2017-02-27T13:48:45","modified_gmt":"2017-02-27T13:48:45","slug":"filip-simetin-segvic-godina-franje-josipa-obiljezavanje-jedne-obljetnice-i-historiografija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=2011","title":{"rendered":"Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107 – Godina Franje Josipa \u2013 obilje\u017eavanje jedne obljetnice i historiografija"},"content":{"rendered":"

Godina Franje Josipa<\/span><\/b><\/p>\n

Obilje\u017eavanje jedne obljetnice i historiografija<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

U posljednjim godinama su, \u010dini se, sve uo\u010dljivija raznovrsna popularna obilje\u017eavanja obljetnica va\u017enih povijesnih doga\u0111aja ili osoba. Taj trend uz sebe ve\u017ee vrlo ambivalentne pojave, jer s jedne strane nepobitno pozitivno utje\u010de na znanstvenu obradu odre\u0111enih tema, popularizaciju i \u0161iru recepciju u javnosti. S druge strane, naro\u010dito kada je rije\u010d o osobama, trend demitologiziranja \u010desto sa sobom ve\u017ee i u odre\u0111enoj mjeri novu mitologizaciju, u\u010ditavanje i redefiniranja djelovanja pojedinaca, njihovog djela ili \u010ditavih doga\u0111aja. Budu\u0107i da se sve \u010de\u0161\u0107e radi o javnim manifestacijama koje objedinjuju razli\u010dite aspekte \u2013 znanost, popularnu kulturu, turizam, popularizaciju itd. \u2013 mo\u017ee se govoriti i o davno uvrije\u017eenom fenomenu \u201einvention of tradition\u201c koji su uveli britanski povjesni\u010dari u krugu \u010dasopisa Past & Present<\/i>.<\/span><\/p>\n

Na prvom mjestu \u0107e, nedvojbeno sve do po\u010detka 2019. godine, svakako biti \u0161iroko obilje\u017eavanje obljetnica vezanih uz Prvi svjetski rat, koje sa sobom vuku mnogo vi\u0161e negoli dotada uobi\u010dajene prigodni\u010darske forme komemoracije. Obljetnica Prvog svjetskog rata izazvala je \u2013 potpomognuta komercijalizacijom znanosti, izmijenjenom javnom percepcijom u odnosu na povijest (nacionalnu i zajedni\u010dku \u2013 europsku, rje\u0111e svjetsku), propulzivno\u0161\u0107u sve u\u010destalijih akademskih ili znanstvenih skupova i nekim drugim dru\u0161tvenim procesima te ovisno o pojedinim nacionalnim historiografijama \u2013 pravi obrat. Ne toliko u metodolo\u0161kom smislu, koliko u tendenciji da se istra\u017eiva\u010dka pozornost preusmjeri na najrazli\u010ditije probleme istra\u017eivanja Prvog svjetskog rata, i to s manje ili vi\u0161e uspjeha. <\/span><\/p>\n

U sklopu takvog pristupa obljetnicama i obilje\u017eavanjima povijesti u 2016. godine svakako se isti\u010de 100. obljetnica smrti dugovje\u010dnog habsbur\u0161kog vladara, habsbur\u0161kog cara i kralja Franje Josipa I. (1830.-1916.). Kao rijetko koja povijesna osoba Franjo Josip je svojom dugogodi\u0161njom, skoro sedam desetlje\u0107a dugom vladavinom (1848.-1916.) obilje\u017eio drugu polovicu \u201edugog\u201c 19. stolje\u0107a, a kao habsbur\u0161ki je car i kralj prisutan i u kolektivnoj memoriji i kulturi sje\u0107anja kako Nijemaca, Austrijanaca i Ma\u0111ara, tako i \u017didova, Poljaka, \u010ceha, Slovaka, Hrvata, Slovenaca, Srba, Bosanaca, Ukrajinaca, Rusa itd. Franjo Josip kao li\u010dnost predstavlja kompleksnu osobu vladara s vlastitim moralnim kodeksom i tradicionalisti\u010dkim pristupom vladarskoj du\u017enosti koju je shva\u0107ao kao \u201eprvi slu\u017ebenik\u201c dr\u017eave. Upravo je zato ostao zapam\u0107en kao prototip vladara \u201estarog kova\u201c, \u0161to je uvijek nanovo izazov znanosti u de\u0161ifriranju razina mitologizacije, politi\u010dkih intencija, inscenacije i psiholo\u0161kog profila monarha, ali i poticaj plasiranja povijesne li\u010dnosti u sferu komercijalnog, \u017eele\u0107i kapitalizirati te\u017enju za romanti\u010darskim vremenima, imperijalni ki\u010d ili nostalgi\u010dno prisje\u0107anje. Prema opsegu razli\u010ditih znanstvenih i neznanstvenih manifestacija, izlo\u017eba, skupova, publikacija i sl. moglo bi se, barem ako je suditi prema na\u0161em srednjoeuropskom ambijentu, doista govoriti o 2016. kao \u201egodini Franje Josipa\u201c. Ako pretpostavimo da se sredi\u0161nje obilje\u017eavanje 100. godi\u0161njice smrti odvija u Be\u010du, ne\u0107emo dakako pogrije\u0161iti. Prvo, prire\u0111ene su \u010dak \u010detiri tematski raspodijeljene izlo\u017ebe koje su me\u0111usobno povezane i izuzetno komplementarne. \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

U dvorcu Sch\u00f6nbrunn prire\u0111ena je klasi\u010dna izlo\u017eba \u201eMensch und Herrscher\u201c (\u201e\u010covjek i vladar\u201c) koja, baziraju\u0107i se na tematskoj i uglavnom kronolo\u0161koj matrici, uz pomo\u0107 razli\u010ditih izvora, klju\u010dnih dokumenata, patenata, proglasa, zatim fotografija, odora, predmeta iz \u017eivota itd., do\u010darava politi\u010dki i obiteljski \u017eivot vladara. Jedan od suptilnih naglasaka izlo\u017ebe, a pokazat \u0107e se i op\u0107enito obilje\u017eavanja 100. godi\u0161njice smrti, je ujedno i \u201esmrt\u201c, odnosno propast Habsbur\u0161ke Monarhije s krajem Prvog svjetskog rata 1918. godine ili \u2013 jo\u0161 apstraktnije \u2013 tema smrti op\u0107enito. Tako izlo\u017eba u Sch\u00f6nbrunnu zapo\u010dinje i zavr\u0161ava prikazima sa sprovoda \u2013 carice i kraljice Elizabete (1898.) i Franje Josipa (1916.). Iako je izlo\u017eba najavljivana i reklamirana kao nov pogled na obiteljski odnosno privatni \u017eivot vladara, sugeriraju\u0107i odre\u0111en odmak od dosada\u0161njih prikaza, to bi se moglo re\u0107i samo u slu\u010daju da se \u010dvrsto dr\u017eimo ne\u0161to \u201ekonzervativnije\u201c historiografije ili ako smo ignorirali noviju historiografiju posljednjih desetlje\u0107a. Pod \u201ekonzervativnijim\u201c se djelima misli na ranije biografije objavljene do 1960-ih godina, a naro\u010dito knjige Egona Caesara Conte Cortija kod kojih, unato\u010d bogatstvu razli\u010ditih podataka i izvora koji do tada nisu bili poznati odnosno dostupni, ipak ostaje primjetna i tendencija mitologizacije pa i mistifikacije odre\u0111enih kontroverzi. <\/span><\/p>\n

No zato izlo\u017ebeni katalog Franz Joseph 1830-1916<\/i> koji su uredili Karl Vocelka i Martin Mutschlechner ne ostavlja mnogo prostora za kritiku, jer objedinjuje koncentrirane, sa\u017eete, informativne, inovativne, nadasve znanstvene i raznolike esejske priloge razli\u010ditih uglednih povjesni\u010dara kao \u0161to su Roman Sandgruber, Andr\u00e1s Ger\u0151, Werner Telekso, John Boyer, Thomas Just i drugi. Uz o\u010dekivano dobru opremljenost kataloga, koja \u010ditatelju daje uvid u dosad rje\u0111e prikazivane crte\u017ee, grafike, slike, predmete i sl. vezane uz lik i djelovanje Franje Josipa, naro\u010dito je va\u017ean tematski pomak koji uspostavlja vrlo dobru ravnote\u017eu izme\u0111u svje\u017ee napisanih priloga ograni\u010denih na politi\u010dku povijest i biografiju vladara te njegove osnovne karakteristike (vladarska uloga, odnos prema ratu i austrougarskoj vojsci, stil vladanja) i novijih pristupa prou\u010davanja Franje Josipa kroz kulturnohistorijske i druge priloge. Radi se o sa\u017eetim esejima koji komprimiraju i nadopunjuju najnovija istra\u017eivanja vezana uz Franju Josipa kao osobu, njegovu politiku, svakodnevni \u017eivot, odnos prema modernoj tehnologiji, kulturi, knji\u017eevnosti itd. Upravo je esejski oblik prikladan na\u010din izlaganja najnovijih istra\u017eivanja i interpretacije vladara Franje Josipa koji uspostavlja dijalo\u0161ku komunikaciju sa \u0161ire zainteresiranom publikom. \u010cini se da je obrat prema kulturnoj povijesti, prema kulturnoj antropologiji i prou\u010davanju svakodnevice izuzetno dobro kapitaliziran i kroz kompleks izlo\u017ebi u Be\u010du i u sadr\u017eaju samog kataloga. Treba se samo prisjetiti da je jo\u0161 1990-ih godina knjiga o privatnom i svakodnevnom \u017eivotu Habsburgovaca koju su sastavili Lynne Heller i Karl Vocelka (Die Lebenswelt der Habsburger<\/i>) predstavljala prili\u010dni novum. Sada su upravo takvi pristupi prou\u010davanju, i to s vi\u0161estrukim i razli\u010ditim metodolo\u0161kim ili konceptualnim naglascima, afirmirani te predstavljaju okosnicu ve\u0107ine priloga u katalogu kao i izlo\u017ebenih koncepcija. Tako se novi katalog vrlo vje\u0161to nadovezuje na stariji katalog s velike izlo\u017ebe iz 1980-ih godina pod naslovom Das Zeitalter Kaiser Franz Josephs<\/i> (2 sveska, \u201eDoba cara Franje Josipa\u201c).<\/span><\/p>\n

Na centralnu se izlo\u017ebu u Sch\u00f6nbrunnu potom nadovezuje izlo\u017eba u carskom Wagenburgu, be\u010dkom muzeju u kojem se \u010duvaju imperijalne ko\u010dije i druga vozila. Ondje je prire\u0111en pregled ko\u010dija i odje\u0107e koju je Franjo Josip i kao vladar i kao privatna osoba koristio tijekom svoje duge vladavine. Potom je u Hofmobiliendepot, muzeju \u010dija se osnovica sastoji od pozama\u0161ne zbirke imperijalnog poku\u0107stva, namje\u0161taja i sli\u010dnih predmeta, prire\u0111ena, po mi\u0161ljenju autora ovog teksta, u sadr\u017eajnom smislu mo\u017eda i najbolja izlo\u017eba posve\u0107ena Franji Josipu. Naime, prire\u0111ena je izlo\u017eba pod naslovom \u201eFest und Alltag\u201c (\u201eProslave i svakodnevica\u201c) koja se izravno nadovezuje na najnovija istra\u017eivanja ameri\u010dkih i austrijskih povjesni\u010dara o kulturi javnih proslava u Habsbur\u0161koj Monarhiji. Tako su u fokusu izlo\u017ebe veliki carski jubileji (1898., 1908. i dr.), potom javne proslave te putovanja Franje Josipa I. po razli\u010ditim zemljama Austro-Ugarske Monarhije, pa je tako prikazan i njegov boravak u Dalmaciji 1875. godine, kao i njegova brojna putovanja u \u010ce\u0161ku, Galiciju, po Ugarskoj itd. Dvije razine \u2013 javna i privatna \u2013 kroz tu se temu preko izlo\u017eenih predmeta, slika i videoprikaza odli\u010dno zrcale. \u010cetvrta i posljednja izlo\u017eba u spomenutom nizu izlo\u017ebi postavljena je u dvorcu Niederweiden u Donjoj Austriji i posve\u0107ena je lovu kao jednoj od najve\u0107ih strasti vladara i njegovim aktivnostima u slobodnom vremenu.<\/span><\/p>\n

\u010cetiri su izlo\u017ebe dobile i prepoznatljiv vizualni identitet koji je osmislio arhitekt Erich Woschitz, povezuju\u0107i umjetni\u010dku ideju s komercijalno-turisti\u010dkom komponentom: dok u enterijerima izlo\u017eba dominira modularna postava, izvana su postavljene velike figure Franje Josipa u razli\u010ditim pozama i bojama \u2013 crvenoj, plavoj, \u017eutoj i zelenoj \u2013 plijene\u0107i primjerice kod Josefsplatza, Mariahilferstrasse ili Sch\u00f6nbrunna dodatnu pozornost prolaznika i posjetitelja. <\/span><\/p>\n

Neovisno o \u010detiri spomenute izlo\u017ebe prire\u0111ena je i peta u posebnom izlo\u017ebenom prostoru Hofburga, odnosno u baroknoj sve\u010danoj prostoriji Nacionalne knji\u017enice Austrije. Ondje je iz fonda od preko 10.000 fotografija i drugih dokumenata izdvojeno 285 najreprezentativnijih predmeta. Uz pomo\u0107 tih izlo\u017eaka, poput pisama \u010dlanovima obitelji, prijateljima, prijateljicama i sl., potom \u0161kolskih uradaka Franje Josipa, vladarskih znamenja, va\u017enih politi\u010dkih dokumenata i drugih izvora, prikazan je kronolo\u0161ki \u017eivot vladara od ro\u0111enja do smrti. Posebno je pritom dojmljiva studiozna animacija promjena u izgledu Franje Josipa kroz godine. \u00a0\u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Ponovno se pa\u017enja javnosti ponekad nastojala izazvati i navodno kontroverznim dokumentima koji su po prvi put objavljeni. Iz perspektive suvremenih istra\u017eivanja sve izlo\u017ebe o Franji Josipu ne nude previ\u0161e novih informacija ili gledi\u0161ta \u2013 ako pisma barunice Marije Vetsere, ljubavnice carevi\u0107a Rudolfa ili korespondenciju cara i njegove prijateljice Katharine Schratt ne smatramo senzacionalnim ili \u0161okantnima. Dodu\u0161e, austrijska je javnost jo\u0161 1960-ih znala iznenaditi, pa je tako do\u0161lo do masovnih protestnih pisama kada je jedna visokotira\u017ena novina objavila podrugljivu (za tada\u0161nje standarde) karikaturu Franje Josipa ili kada je u novoj ekranizaciji Radetzkymarscha<\/i> Josepha Rotha car prikazan u no\u0107noj odori \u0161to je izazvalo djelomi\u010dni bojkot filma. \u010cak su se i 1980-ih poneki uzbudili na prikazivanje filma Oberst Redl<\/i>, koji je re\u017eirao Istv\u00e1n Szab\u00f3. Me\u0111utim, u me\u0111uvremenu se mnogo toga promijenilo. Najzaslu\u017enija je historiografija, koja se sustavno pozabavila kontroverzama kao \u0161to je afera Mayerling, odnosno smrt carevi\u0107a Rudolfa i Marije Vetsere, odnos Franje Josipa s Elizabetom i Rudolfom, razni preljubi i moralne dvoli\u010dnosti u carskoj obitelji itd. Te teme nisu, kao ranije, prepu\u0161tene legendi, tra\u010du i populariziranim nestru\u010dnim biografijama, ve\u0107 su od strane vrhunskih povjesni\u010dara sustavno, detaljno i studiozno obra\u0111ene. Ve\u0107ina be\u010dkih izlo\u017eba o Franji Josipu pa\u017eljivo inkorporiraju te mo\u017eebitne kontroverze, ali je mnogo zanimljiviji dio posve\u0107en mladosti budu\u0107eg vladara, fotodokumentacija, artefakti koji su kori\u0161teni u privatnim prilikama ili tijekom svakodnevice te razli\u010diti objekti iz osobne pro\u0161losti vladara koji sami po sebi nisu kontroverzni, no nude druga\u010diji uvid u li\u010dnost i osobnost Franje Josipa. <\/span><\/p>\n

Spomenuti izuzetno bogati fond fotografija Nacionalne biblioteke omogu\u0107io je i dodatno objavljivanje vizualno zanimljivog kataloga Der ewige Kaiser \u2013 Franz Joseph I. 1830-1916<\/i> (\u201eVje\u010dni car \u2013 Franjo Josip I., 1830.-1916.\u201c). Za razliku od kataloga iz Muzeja u Sch\u00f6nbrunnu, okosnicu ovog izdanja \u010dine slike, fotografije, razli\u010dita pisma, karte i dokumenti koji su popra\u0107eni kra\u0107im \u010dlancima ili tekstovima, uglavnom poslo\u017eeni kronolo\u0161ki ili prema odre\u0111enim temama (obitelj, prijateljstva, odnos s pojedincima, poslugom itd.). Treba tako\u0111er navesti i izlo\u017ebu portreta i slika koja je, povodom obljetnice, prire\u0111ena u Belvedereu. <\/span><\/p>\n

Ne treba niti napomenuti da je uz spomenute izlo\u017ebe diljem Austrije prire\u0111eno jo\u0161 razli\u010ditih kulturno-znanstvenih priredbi i izlo\u017ebi, da je na televiziji i radiju program isto tako posve\u0107en obljetnici. U knji\u017earama se pojavio i ve\u0107i broj raznih popularnih ili znanstvenih publikacija. Osim razli\u010ditih magazina kao \u0161to je History<\/i> koji je cijeli broj posvetio Franji Josipu, pojavio se i pove\u0107i broj znanstvenih studija. Pored spomenutih kataloga isti\u010du se tako biografije Franje Josipa. Pitanje koje se dakako odmah postavlja je \u0161to historiografija, potpomognuta komercijalnim aspektima izdava\u010da koji su nastojali iskoristiti prigodni trenutak za promociju i prodaju knjiga, mo\u017ee o biografiji dugovje\u010dnog vladara ponuditi \u0161to bi bilo doista novo?\u00a0 <\/span><\/span><\/p>\n

Osim popularnih biografija treba upozoriti na \u010dinjenicu da su brojni austrijski, njema\u010dki, francuski, britanski, ma\u0111arski, \u010de\u0161ki, poljski i drugi autori ve\u0107 davno objavili vlastite znanstvene ili stru\u010dno-popularne biografije. Primjerice, u \u010ce\u0161koj osim nekoliko prevedenih biografija postoje tako i one napisane od doma\u0107ih autora, primjerice Otta Urbana ili Ji\u0159\u00edja Pernesa. U Poljskoj je knjiga Stanis\u0142awa Grodziskog jednostavnog naslova Franciszek J\u00f3zef I<\/i> od 1970-ih godina do danas objavljena u vi\u0161e nadopunjenih i izmijenjenih izdanja. Kada je u pitanju hrvatska historiografija, posljednja popularna biografija Franje Josipa objavljena je potkraj 19. stolje\u0107a za njegova \u017eivota, dok je u stru\u010dnom smislu o Franji Josipu me\u0111u posljednjim opse\u017enije istra\u017eivao i o tome pisao Mario Strecha (vidi knjigu Habsburzi i Hrvati<\/i> Nevena Budaka, \u017deljka Kru\u0161elja i Marija Streche iz 2003. godine u izdanju Srednje Europe). Tako bi 100. godi\u0161njica smrti mogla poslu\u017eiti mo\u017eda i kao poticaj na\u0161im izdava\u010dima da se od doista velike koli\u010dine klasi\u010dnih i suvremenijih biografija Franje Josipa napisanih na njema\u010dkom, engleskom, ma\u0111arskom, francuskom i drugim jezicima odabere jedna i prevede.<\/span><\/p>\n

U slu\u010daju austrijske historiografije novi prilozi u formi biografija znatno su manje nu\u017eni. Iako zastarjela, djela povjesni\u010dara Josefa Redlicha (Kaiser Franz Joseph von \u00d6sterreich<\/i>, 1928.) i ve\u0107 spomenutog Egona Caesara Conte Cortija (Kaiser Franz Joseph I.<\/i>, 1950.) dugo su vremena slu\u017eila kao standardi i u pogledu znanstvenog istra\u017eivanja i u pogledu popularne publicistike usmjerene na \u201edvorski tra\u010d\u201c. Izuzetno va\u017ean doprinos dao je kasnije francuski povjesni\u010dar Habsburgovaca Jean-Paul Bled (Fran\u00e7ois-Joseph<\/i>, 1987.), koji je koriste\u0107i obilato nove izvore i materijale objavljene tijekom 1960-ih i 1970-ih uspio u svojem prikazu vladara ponuditi suvremeni, znatno demitologizirani pogled na Franju Josipa kao osobu, kombiniraju\u0107i to s novim pristupima u historiografiji okrenutima prema fenomenima reprezentacija, gradnje imperija itd. Bledova biografija svojom opse\u017eno\u0161\u0107u i detaljno\u0161\u0107u stoga jo\u0161 uvijek predstavlja standardno djelo koje nije nadi\u0111eno. Dapa\u010de, ono je nadopunjeno nizom drugih monografija koje su se okrenule pojedina\u010dnim pitanjima \u0161to su ih napisali Gunther Rothenberg (Franjo Josip i vojska), Andr\u00e1s Ger\u0151 (odnos s Ma\u0111arima i percepcija u Ma\u0111arskoj), Daniel Unowsky (putovanja i imperijalne proslave) itd. \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

No povodom 100. obljetnice smrti sada se javljaju i druge biografije. Tako su Michaela i Karl Vocelka napisali opse\u017enu biografiju vladara od ukupno, broje\u0107i pritom i bilje\u0161ke i literaturu, preko 400 stranica. Pritom treba istaknuti da se Karl Vocelka ve\u0107 ranije etablirao ne samo kao stru\u010dnjak za ranonovovjekovnu povijest Habsbur\u0161ke Monarhije, ve\u0107 i za povijest Habsburgovaca te sinteze povijesti Austrije koje su napisane na svje\u017e, \u017eivahan i moderan na\u010din. Sli\u010dan pristup primijenjen je i u novoj knjizi Franz Joseph I. Kaiser von \u00d6sterreich und K\u00f6nig von Ungarn 1830-1916: Eine Biographie<\/i> (2015.) u izdanju uglednog njema\u010dkog izdava\u010da C. H. Beck. Vje\u0161to su isprepleteni detaljni opisi pojedinih epizoda, putovanja, odnosa, sadr\u017eaji pisama, pjesme carice Elizabete i op\u0107a situacija u Habsbur\u0161koj Monarhiji u skladu s normama novijih sinteza, kombiniraju\u0107i manje poznate detalje s op\u0107im mjestima politi\u010dke i dru\u0161tvene povijesti. To zna\u010di da su u knjizi uspje\u0161no sa\u017eeti dijelovi novih saznanja koja su o samome vladaru ostvarili drugi. Radi se o razli\u010ditim prilozima, od povjesni\u010dara Bleda do netom preminule austrijske povjesni\u010darke Brigitte Hamann \u2013 koji su, bave\u0107i se \u017eivotopisima carice Elizabete, carevi\u0107a Rudolfa ili nadvojvode Franje Ferdinanda, osvijetlili dotada mitologizirane, idealizirane ili nejasne odnose me\u0111u \u010dlanovima obitelji te na taj na\u010din dali doprinose portretu Franje Josipa kao osobe \u2013 ali i prilozima brojnih drugih istra\u017eiva\u010da koji su kroz pojedina\u010dne radove usmjereni na razli\u010dite aspekte politi\u010dkog i privatnog djelovanja vladara. Michaela i Karl Vocelka uspijevaju kroz uravnote\u017eeni, kronologijom i doga\u0111ajima ispunjen, ali nesputan narativ portretirati kompleksnost, vi\u0161eslo\u017enost i ambivalentnost li\u010dnosti Franje Josipa, uvode\u0107i pritom i odre\u0111en broj novijih informacija ili situacija. <\/span><\/p>\n

Ugledni izdava\u010d B\u00f6hlau tako\u0111er je objavio ne\u0161to kra\u0107u biografiju Franje Josipa autora Christopha Schmetterera. Mla\u0111i se austrijski pravni povjesni\u010dar pritom odlu\u010dio na polukronolo\u0161ku strukturu pomo\u0107u koje u prvi plan upadaju istaknute teme: unutra\u0161nja i vanjska politika, odnos prema vojsci, Crkvi i kulturi, obiteljski odnosi i privatni \u017eivot te Prvi svjetski rat. Radi se o jasno napisanoj studiji koja isto tako integrira novija saznanja historiografije, te\u010dno ih povezuje i grupira u cjeline preko kojih se dobiva izo\u0161trena slika o \u017eivotu i djelovanju Franje Josipa. Tako ova biografija predstavlja komplementarni dodatak ne\u0161to tradicionalnijoj knjizi Michaele i Karla Vocelke koja za razliku od nje manje zalazi u analizu vremena u kojem Franjo Josip djeluje ili vlada. Osim drugih skra\u0107enih i popularnih biografija Franje Josipa koje su se pojavile na tr\u017ei\u0161tu, pronalazi se i vrlo zanimljiva knjiga Wernera Teleska i Stefana Schmidla Der verkl\u00e4rte Herrscher. Leben, Tod und Nachleben Kaiser Franz Josephs I. in seinen Repr\u00e4sentationen<\/i> (\u201ePreobra\u017eeni vladar. \u017divot, smrt i naslje\u0111e cara Franje Josipa I. kroz njegovu reprezentaciju\u201c). Iako je pitanje mitologizacije cara i kralja Franje Josipa u historiografiji i ranije obra\u0111ivano, Telesko i Schmidl nude vrlo informativnu, interdisciplinarno izvedenu studiju koja usustavljuje, opisuje i isti\u010de razli\u010dite modele i moduse reprezentacije tijekom vladareva \u017eivota, potom u trenutku njegove smrti (dakle za vrijeme trajanja Prvog svjetskog rata) te kroz \u010ditavo 20. stolje\u0107e. Za razliku od sli\u010dnih kulturnoantropolo\u0161kih analiza, studija Teleska i Schmidla obuhva\u0107a izuzetno \u0161irok korpus komponenata, pa se reprezentacija vladara ne prou\u010dava samo kroz imperijalnu inscenaciju javnih manifestacija ili sve\u010danih proslava, ve\u0107 u knji\u017eevnosti, glazbi, kazali\u0161tu, filmu itd. Vrlo je va\u017eno \u0161to knjiga \u010ditateljima nudi sustavno izra\u0111en i dobro komentiran niz novih izvora kao \u0161to su razli\u010dite operete, slike, televizijski i kinofilmovi i sl. te razli\u010dite strategije prezentacije vladara unutar kojih je predstavljen, nastoje\u0107i uvijek de\u0161ifrirati i povijesni kontekst ili intenciju pojedine (politi\u010dke, kulturne) strategije. \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Na sam dan obilje\u017eavanja smrti Franje Josipa, 21. studenog, pripremljene su razli\u010dite znanstveno-popularne manifestacije, od kojih se ovdje isti\u010de radionica Austrijske akademije znanosti pod naslovom \u201eDer ‘Heilige’ Kaiser. Sakralisierungen Franz Josephs I. in Musik und Kunst\u201c (\u201e’Sveti’ car. Sakralizacija Franje Josipa I. u glazbi i umjetnosti\u201c) na kojoj su sudjelovali Werner Telesko, Christina Wais, Elisabeth Hilscher, Stefan Schmidl i Karl Vocelka. Austrijska nacionalna knji\u017enica priredila je tako\u0111er simpozij \u201eFranz Joseph I. und die Erinnerung an die Habsburgermonarchie\u201c (\u201eFranjo Josip I. i sje\u0107anje na Habsbur\u0161ku Monarhiju\u201c) uz sudjelovanje probrane skupine stru\u010dnjaka \u2013 Marca Bellabarbe, Johna Boyera, Milana Hlavacke, Pietera Judsona, Carla Moosa, Gunde Barth-Scalami, Brigitte Mazohl, Hansa Petschara, Karla Vocelke i Olivera Rathkolba.<\/span><\/span><\/p>\n

I u drugim je srednjoeuropskim zemljama s habsbur\u0161kom ba\u0161tinom obilje\u017eena velika obljetnica, i to u raznim gradovima na razli\u010dite na\u010dine. U Budimpe\u0161ti je objavljena tre\u0107a, promijenjena i nadopunjena verzija knjige Ferenc J\u00f3zsef \u00e9s a magyarok<\/i> (\u201eFranjo Josip i Ma\u0111ari\u201c), dok je na sam dan smrti otvorena izlo\u017eba o slikarstvu posve\u0107enom narodima Austro-Ugarske Monarhije u Pala\u010di umjetnosti \u201eAz els\u0151 aranykor. Az\u00a0<\/span>Osztr\u00e1k–<\/span>Magyar Monarchia fest\u00e9szete\u00a0\u00e9s a\u00a0<\/span>M\u0171csarnok\u201c (\u201ePrvo zlatno doba. Slikarstvo u Austro-Ugarskoj Monarhiji i M\u0171csarnok\u201c, uz 120. godi\u0161njicu otvaranja izlo\u017ebenog prostora \u0161to ga je otvorio Franjo Josip). Od hrvatskih slikara zastupljeni su Mirko Ra\u010dki, Oton Ivekovi\u0107, Vlaho Bukovac, Celestin Medovi\u0107, Emanuel Vidovi\u0107 (radovi su posu\u0111eni iz Hrvatskog povijesnog muzeja i Moderne galerije). U \u010ce\u0161koj je ve\u0107 u kolovozu ove godine primjerice otkrivena nova bista Franje Josipa kod sela Pohle\u010f u blizini mjesta gdje je jo\u0161 tijekom proslave 60. vladarskog jubileja 1908. posa\u0111eno drvo, u Bene\u0161ovu je prire\u0111ena izlo\u017eba fotografija Franje Josipa i njegove obitelji tijekom Prvog svjetskog rata iz fondova arhiva u Pragu i Bene\u0161ovu, dok se krajem studenog planira otvorenje posebne izlo\u017ebe u Olomoucu \u201eFranti\u0161ek Josef I. v Olomouci\u201c (\u201eFranjo Josip u Olomoucu) uz nazo\u010dnost i predavanja Karla Vocelke, Milade <\/span><\/span>P\u00edskove i drugih. U Poljskoj je u Povijesnom muzeju u Krakovu organizirana rasprava o Franji Josipu i Galiciji izme\u0111u povijesti i mita (\u201e<\/span>Dobre austriackie czasy\u00a0w Galicji\u201c) na kojoj su tako\u0111er sudjelovali povjesni\u010dari Bogdan Szlachta i Jacek Purchla. Ve\u0107 su rasprodani i sve\u010dani setovi od dva srebrnjaka koje je povodom obljetnice izradila poljska Dr\u017eavna riznica. U susjednoj Sloveniji je prije nekoliko mjeseci <\/span>Zgodovinski in\u0161titut Milka Kosa u Ljubljani organizirao znanstveni simpozij \u201eFranc Jo\u017eef in njegovo stoletje 1830-1916\u201c uz sudjelovanje Ota Luthara, Petera Vodopiveca, Andreja Rahtena, Petre Svolj\u0161ak, Filipa \u010cu\u010deka, Gregora Antoli\u010di\u010da, Eve Holz i drugih. Tako\u0111er su posebna predavanja o Franji Josipu pod organizacijom Zgodovinskog dru\u0161tva odr\u017eana u Ljubljani, dok je nedavno objavljen i zbornik Franc Jo\u017eef<\/i> koji je uredio Gregor Antoli\u010di\u010d. <\/span><\/span><\/p>\n

Mnogo je jo\u0161 razli\u010ditih manifestacija ili javnih predavanja lokalnog karaktera koje su prire\u0111ene u \u010dast i znak obilje\u017eavanja. Srednjoeuropski se krug zemalja prisjetio vladara koji je obilje\u017eio drugu polovicu 19. stolje\u0107a i putem brojnih priloga medijskih servisa koji su, naravno ovisno o pojedinim zemljama, isticali povezanost Franje Josipa i naroda, njegova putovanja i sve\u010dane posjete. Mnogobrojnost i raznovrsnost obilje\u017eavanja, koja su vi\u0161e ili manje znanstvena, komercijalna, slu\u017ebena ili popularnog karaktera upravo nam mo\u017ee poslu\u017eiti kao jo\u0161 jedan dokaz vi\u0161eslo\u017enosti ba\u0161tine Franje Josipa, ali i dugotrajne habsbur\u0161ke prevlasti na podru\u010dju srednje i jugoisto\u010dne Europe. Tako se jo\u0161 jednom, duboko ispod povr\u0161inskih slojeva, pojavljuje nit koja dana\u0161njicu povezuje s jednom od osnovnih karakteristika Franje Josipa: u razli\u010ditim je zemljama obljetnica do\u010dekana ili obilje\u017eena na razli\u010dite na\u010dine, ali je osoba, mit i povijesni lik ostala poveznica tih srednjoeuropskih zemalja, ukazuju\u0107i na zajedni\u010dku pro\u0161lost i ba\u0161tinu.\u00a0 <\/span><\/span><\/p>\n

I Zagreb se priklju\u010dio tom sveop\u0107em obilje\u017eavanju. U 18 sati je na Gornjem gradu u crkvi sv. Katarine odr\u017eana misa zadu\u0161nica u povodu 100. godi\u0161njice koju je vodio vl\u010d. Borna Pu\u0161kari\u0107, pro\u010delnik Tiskovnog ureda Zagreba\u010dke nadbiskupije. Tijekom \u010ditavog dana trajao je i izuzetno zanimljiv znanstveni skup \u201eFranjo Josip i Hrvati u Prvome svjetskom ratu\u201c pod organizacijom Matice hrvatske. Skup je vrlo dobro organiziran i posjetiteljima je ponudio referate doma\u0107ih i stranih povjesni\u010dara uz simultane prijevode te \u010dak dvije prezentacije knjiga. <\/span><\/p>\n

U prvom dijelu skupa izlaganja su imali inozemni stru\u010dnjaci, koja se ovdje donose ne\u0161to podrobnije. Manfried Rauchensteiner sa Sveu\u010dili\u0161ta u Be\u010du govorio je o zadnjem mjesecu uo\u010di smrti Franje Josipa. Na vrlo jasan na\u010din i uz zanimljive primjere ponudio je analizu psihofizi\u010dkog stanja ostarjelog vladara, ukazuju\u0107i kako je Franjo Josip postupno bio slabijeg zdravlja, ali i kako nije odustajao od nekih navika koje su mu bile va\u017ene, dok je interes sve do posljednjih dana \u017eivota pokazivao isklju\u010divo za ratnim stanjem. Rauchensteinerovo je izlaganje mo\u017eda potvrdilo neke ve\u0107 dobro poznate karakteristike vladara, ali su u njemu tako\u0111er odba\u010dene i neke anegdotalne ili prenapuhane vijesti za koje nema potvrde ili izvora. <\/span><\/p>\n

Potom je referat odr\u017eao <\/span>Andr\u00e1s Ger\u0151 s Instituta za habsbur\u0161ku povijest u Budimpe\u0161ti. Radi se ustvari o rezimiranoj studiji mentaliteta i sentimenta u Ma\u0111arskoj prema Franji Josipu, o \u010demu je Ger\u0151 pisao i u svojim \u010dlancima i knjigama. Opisuju\u0107i kompleksnost odnosa prema svojem kralju, izlaganje se doticalo i va\u017enih pitanja kulture sje\u0107anja ili zaborava u Ma\u0111arskoj, politi\u010dke reimaginacije pro\u0161losti na primjerima Horthyjeva re\u017eima, tijekom komunisti\u010dkog perioda i razdoblja nakon pada Berlinskog zida, odnosno utjecaju ma\u0111arskog nacionalizma. Osim Franje Josipa, Ger\u0151 je usputno spomenuo odnos Ma\u0111ara prema drugim Habsburgovcima, naro\u010dito kraljici Elizabeti oko koje je nastao svojevrsni kult.<\/span><\/p>\n

Imre Ress s Instituta za povijest Ma\u0111arske akademije znanosti u Budimpe\u0161ti govorio je o odnosu ma\u0111arskih politi\u010dara, nadasve Istv\u00e1na Tisze kao dugovje\u010dnog ministra-predsjednika u Ugarskoj (1903.-1905.; 1913.-1917.), i Franje Josipa u smislu vanjske politike, naro\u010dito prema Balkanu, odnosno Srbiji i Rumunjskoj uo\u010di i tijekom Prvog svjetskog rata. Na taj na\u010din je Ress ponudio jasniji uvid u ulogu ma\u0111arske politike na odluke koje je donosio Franjo Josip te ciljeve koje je Dvojna Monarhija postavljala vladaru uo\u010di Prvog svjetskog rata. Ograni\u010davaju\u0107i se uglavnom na odnos Franje Josipa, Tisze te diplomata i ministra baruna Istv\u00e1na Buri\u00e1na, Ress je prikazao punu kompleksnost uzajamnog po\u0161tovanja, uva\u017eavanja, ali i neslaganja te razlike izme\u0111u ma\u0111arskih i austrijskih ciljeva. Kriszti\u00e1n Csapl\u00e1r Degovics, tako\u0111er s Instituta za povijest Ma\u0111arske akademije znanosti u Budimpe\u0161ti, govorio je o Franji Josipu i pitanju nezavisne Albanije (1912.-1914.), odnosno ulozi Dualne Monarhije u stvaranju albanske nacije uo\u010di Velikog rata te raznim utjecajima koji su austrijskog cara informirali i savjetovali o tom pitanju. Opisao je tendenciju vanjske politike Austro-Ugarske u uspostavljanju saveznika na Balkanu na podru\u010dju Albanije, odnosno djelotvoran krug ljudi, ustvari interesne skupine, koje je povezivala prohabsbur\u0161ka orijentacija i \u017eelja za uspostavom albanske neovisnosti, na kraju i ostvarena 1912. godine. U tom je smislu dakako va\u017ena bila i politika Srbije prema albanskom podru\u010dju kao i na Balkanu op\u0107enito te kona\u010dno naru\u0161avanje odnosa izme\u0111u Beograda i Be\u010da. Degovics je isto tako prikazao percepciju albanskih politi\u010dara o vladarima Habsbur\u0161ke Monarhije, ali i u narodu pomo\u0107u kulturno-antropolo\u0161kih referenci kao \u0161to je posjet Franje Josipa Sarajevu 1910. godine koji je uvelike utjecao na pozitivnu percepciju vladara u muslimanskom svijetu. <\/span><\/p>\n

Andrej Rahten sa Znanstveno-istra\u017eiva\u010dkog centara Slovenske akademije znanosti i umjetnosti govorio je o Franju Josipu kao simbolu, kohezivnom faktoru Monarhije\u00a0 <\/span>i slovenskom dinasti\u010dkom patriotizmu. Pitanje slovenskog prohabsbur\u0161kog sentimenta, odnosno ja\u010danje kulta cara u Sloveniji, Rahten je izlo\u017eio pomo\u0107u razli\u010ditih izvora \u2013 od nekrologa caru slovenske novinarke Ivanke Klemen\u010di\u0107, zapisa istaknutih Slovenaca, zapisa s audijencija kod cara, zatim posjet\u00e2 Franje Josipa Sloveniji (od 1850. godine pa nadalje), materijala koji su izlazili povodom jubileja i javnih proslava od strane Josipa Apiha, Josipa Ciperlea, Tome Zupana i drugih, pa sve do knjige Radetzkymarsch<\/i> Josepha Rotha u \u010dijem je sredi\u0161tu radnje imaginarna \u201eultralojalna\u201c obitelj von Trotta slovenskog podrijetla. Pred kraj izlaganja Rahten je usporedio i stanovito razila\u017eenje sentimenta u \u0161irem slovenskom narodu i slovenskim politi\u010dkim elitama kao \u201elojalnoj oporbi\u201c. <\/span><\/p>\n

Nakon stanke odr\u017eana su predstavljanja knjiga. Uz uvod \u017deljka Holjevca i opis djela Dinka \u0160ok\u010devi\u0107a, o svom monumentalnom djelu Der Erste Weltkrieg und das Ende der Habsburgermonarchie 1914-1918<\/i> (\u201ePrvi svjetski rat i kraj Habsbur\u0161ke Monarhije\u201c) \u2013 koje \u0107e uskoro iza\u0107i i u hrvatskom prijevodu u izdanju Matice hrvatske \u2013 <\/span>govorio je i sam autor Manfried Rauchensteiner. Andrej Rahten i Gregor Antoli\u010di\u010d tako\u0111er su predstavili ve\u0107 spomenuti slovenski zbornik radova Franc Jo\u017eef<\/i> koji je inovativno zami\u0161ljen kao cjelina sastavljena od vi\u0161e autora. Zbornik dakle funkcionira kao knjiga podijeljena na poglavlja, bez tipi\u010dne raspodjele po \u010dlancima pojedinih autora. \u00a0<\/span><\/span><\/span><\/p>\n

Nakon prezentacije knjiga, skup su nastavili doma\u0107i znanstvenici. Pokrivaju\u0107i razli\u010dite teme, podru\u010dja istra\u017eivanja i interpretativne razine (od lokalnog do op\u0107eg), izlaganja predstavljaju zna\u010dajan prilog suvremenijem istra\u017eivanju odnosa Franje Josipa i hrvatskih zemalja. Tako su obra\u0111ivani aspekti kulture smrti\/obilje\u017eavanja smrti vladara u Dalmaciji kao austrijskoj pokrajini me\u0111u stanovni\u0161tvom i vojnim postrojbama (Zdravka Jelaska Marijan), ratne povijesti (Tado Or\u0161oli\u0107, Nikola Tominac), spomeni\u010dke ba\u0161tine i kulture sje\u0107anja kroz spomenike Franji Josipu (Ela Jurdana, Boris Kuki\u0107 te Ljiljana Dobrov\u0161ak, \u010diji je referat pro\u010ditala Vijoleta Herman Kauri\u0107), odnosa lokalnih zajednica prema vladaru i ratnim zbivanjima kroz razli\u010dite izvore (Ivan Mirnik, \u017deljko Bartulovi\u0107 i Ines Mamula), habsbur\u0161ke politike u Ukrajini (Jevgenij Pa\u0161\u010denko). \u017deljko Holjevac je s temom \u201eFranjo Josip na odru: Hrvati i habsbur\u0161ko prijestolje 1916. godine\u201c pokrio sferu politi\u010dkih odnosa izme\u0111u centra odnosno dinastije i Hrvatske, dok je Mira Kolar iznijela analizu gospodarske politike u Hrvatskoj za vrijeme vladavine Franje Josipa s posebnim osvrtom na vrlo va\u017eno pitanje razvoja (ili zanemarivanja razvoja) prometnica. Na taj na\u010din je jednodnevni skup u prostorijama Matice hrvatske pru\u017eao izuzetno sadr\u017eajan i organizacijski uspje\u0161no izveden uvid u posljednje vladarske godine Franje Josipa, zna\u010daj njegove smrti u Habsbur\u0161koj Monarhiji i njegov odnos prema Prvom svjetskom ratu koji je inicirala upravo njegova odluka. \u00a0<\/span><\/span><\/p>\n

Treba jo\u0161 napomenuti da je ve\u0107 u lipnju ove godine u Dr\u017eavnom arhivu u Zagrebu otvorena izlo\u017eba \u201eZagreb u doba Franje Josipa I (1848.-1916.). Uz stotu obljetnicu smrti Njegovog Carskog i Kraljevskog Apostolskog Veli\u010danstva Franje Josipa I\u201c.<\/span> <\/span><\/p>\n

I u drugim je hrvatskim gradovima, ovisno o mogu\u0107nostima, obilje\u017eena okrugla godi\u0161njica, pa je tako primjerice Udruga za proljep\u0161anje grada \u201eMoj Osijek\u201c priredila obilje\u017eavanje uz sredi\u0161nje predavanje Josipa Vrbo\u0161i\u0107a s Pravnog fakulteta u Osijeku pod naslovom \u201eHasbur\u0161ka Monarhija za vrijeme cara i kralja Franje Josipa I.\u201c, a prikazan je dokumentarni film redatelja Vanje Vinkovi\u0107a \u201eHabsburgovci i Opatija\u201c. Osim toga su i hrvatski mediji 21. studenog uglavnom nastojali obljetnicu obilje\u017eiti rekapitulacijama osobne povijesti i vladavine Franje Josipa s pokojim komentarima na njegov odnos prema Hrvatskoj. <\/span><\/p>\n

Na taj na\u010din se hrvatska historiografija uklju\u010dila u srednjoeuropski krug obilje\u017eavanja i prisje\u0107anja na Franju Josipa I. i njegovu vladavinu. Predstoji da se interes, koji o\u010dito postoji, usmjeri i prema slo\u017eenijim projektima prou\u010davanja Habsbur\u0161ke Monarhije i ba\u0161tine, dakako kroz razli\u010dite koncepcijske okvire istra\u017eivanja. To je, zanemarimo li sferu osje\u0107aja te komercijalni aspekt koji Hrvatsku jo\u0161 nije zahvatio, ujedno i najve\u0107i potencijalni doprinos takvih obilje\u017eavanja koja poma\u017eu u bu\u0111enju interesa, stvaranju novih stru\u010dnjaka, kulturi stru\u010dnog dijaloga kojoj znanstvena zajednica uvijek treba te\u017eiti ba\u0161 kao i popularizaciji novih saznanja u \u0161iroj zainteresiranoj javnosti.<\/span><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/p>\n

Filip \u0160imetin \u0160egvi\u0107<\/span><\/i><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n

\u00a0<\/span><\/i><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"jetpack_post_was_ever_published":false,"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":true,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_publicize_feature_enabled":true,"jetpack_social_post_already_shared":false,"jetpack_social_options":{"image_generator_settings":{"template":"highway","default_image_id":0,"font":"","enabled":false},"version":2}},"categories":[4],"tags":[],"class_list":["post-2011","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-osvrti"],"acf":{"facebook_opis":""},"jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_featured_media_url":"","jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack-related-posts":[{"id":52666,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52666","url_meta":{"origin":2011,"position":0},"title":"Najava programa Festivala povijesti Kliofest (5-8. V. 2026)","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"24. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Po trinaesti put odr\u017eava se Festival povijesti Kliofest! Do petka \u0107emo odr\u017eati osam okruglih stolova i dva kolokvija te niz predstavljanja knjiga i projekata razli\u010dite tematike, od antike do suvremenosti. Bit \u0107e predstavljeno i nekoliko izlo\u017ebi te odr\u017ean jedan povijesni kviz. Prikazat \u0107emo i jedan film \u2013 o generalu Boroevi\u0107u.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-2026.jpg?fit=526%2C526&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x"},"classes":[]},{"id":52628,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52628","url_meta":{"origin":2011,"position":1},"title":"Predavanje dopisnog \u010dlana HAZU Alaina Finkielkrauta Izrael, Europa, antisemitizam","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"23. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Francuski filozof Alain Finkielkraut, redoviti \u010dlan Francuske akademije i dopisni \u010dlan HAZU, odr\u017eat \u0107e predavanje\u00a0Izrael, Europa, antisemitizam u utorak 28. travnja 2026. u 13 sati u Knji\u017enici HAZU,\u00a0Strossmayerov trg 14 u Zagrebu. Uvodne rije\u010di odr\u017eat \u0107e\u00a0akademkinja \u017deljka \u010corak i\u00a0akademik Dra\u017een Katunari\u0107. Predavanje \u0107e se odr\u017eati na francuskom jeziku uz konsekutivno\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Alain_Finkielkraut.jpg?fit=350%2C407&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200},"classes":[]},{"id":52496,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52496","url_meta":{"origin":2011,"position":2},"title":"30 godina Podru\u017enice \u2013 Javno predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u201eSlavonski Brod u Domovinskom ratu\u201c","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"17. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"U 2026. navr\u0161ava se trideset godina od osnutka Podru\u017enice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za povijest. Obilje\u017eavanje ove zna\u010dajne obljetnice zapo\u010dinje ciklusom javnih povijesnih predavanja znanstvenika Instituta. Tre\u0107e po redu je predavanje Matea \u010calu\u0161i\u0107a \u2013 \u201eSLAVONSKI BROD U DOMOVINSKOM RATU\u201c. Predavanje \u0107e se odr\u017eati 21. travnja 2026.\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Predavanje-Calusic.png?fit=860%2C1200&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]},{"id":52712,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52712","url_meta":{"origin":2011,"position":3},"title":"Okrugli stol “Proslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Godinu iza nas obilje\u017eile su brojne manifestacije posve\u0107ene 1100. obljetnici Hrvatskoga Kraljevstva, koje su privukle veliku pozornost javnosti i medija, pa tako i na\u0161ega portala. Nastavljaju\u0107i se na taj niz, pozivamo Vas na okrugli stol \u201eProslava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva \u2013 kako danas gledamo na hrvatski rani srednji vijek?\u201d, koji\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-01-OS-1100-godina.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52717,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52717","url_meta":{"origin":2011,"position":4},"title":"Okrugli stol “Dvjestapedeset godina Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava \u2013 od kolonije do prve zemlje svijeta i dalje”","author":"Filip \u0160imunjak","date":"29. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Ove godine obilje\u017eava se 250. obljetnica osnutka Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava, povodom koje je pokrenut niz rasprava o ameri\u010dkoj povijesti, njezinoj globalnoj ulozi i naslje\u0111u koje se prote\u017ee od 1776. do danas. Obljetnica je ujedno prilika za promi\u0161ljanje o tome kako danas tuma\u010dimo ameri\u010dku pro\u0161lost, ali i (aktualnu) ulogu SAD-a u\u2026","rel":"","context":"U "Novosti"","block_context":{"text":"Novosti","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=3"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=700%2C400 2x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/Kliofest-01-utorak-I-02-OS-250-godina-SAD.jpg?fit=1200%2C566&ssl=1&resize=1050%2C600 3x"},"classes":[]},{"id":52547,"url":"https:\/\/historiografija.hr\/?p=52547","url_meta":{"origin":2011,"position":5},"title":"ISHA Zagreb \u2013 Filmska ve\u010der: Povratak Martina Guerrea","author":"Branimir Jankovi\u0107","date":"20. travnja 2026.","format":false,"excerpt":"Klub studenata povijesti \u2013 ISHA Zagreb poziva Vas na filmsku ve\u010der na kojoj \u0107e se prikazivati \u201ePovratak Martina Guerrea\u201c, povijesna drama iz 1982. godine s radnjom smje\u0161tenom u 16. stolje\u0107u. Radnja je utemeljena na stvarnoj povijesnoj li\u010dnosti Martina Guerrea koji se nakon mnogo godina izbivanja vra\u0107a u svoje rodno mjesto\u2026","rel":"","context":"U "Filmovi i serije"","block_context":{"text":"Filmovi i serije","link":"https:\/\/historiografija.hr\/?cat=13"},"img":{"alt_text":"","src":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200","width":350,"height":200,"srcset":"https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=350%2C200 1x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=525%2C300 1.5x, https:\/\/i0.wp.com\/historiografija.hr\/wp-content\/uploads\/2026\/04\/M-Guerre.png?fit=702%2C1006&ssl=1&resize=700%2C400 2x"},"classes":[]}],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2011","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2011"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2011\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3014,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2011\/revisions\/3014"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2011"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2011"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/historiografija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2011"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}